Umiriti strahove Evrope i preformulisati svađu sa SAD

Ursula fon der Lajen se juče našla pred teškim zadatkom kada je trebalo uvjeriti evrpske lidere da će njihove kompanije koje su u nevolji dobiti novac dok je istovremeno insistirala na tome da EU ne postaje protekcionistička.

Govoreći pred stotinama izvršnih direktora, političara i globalnih lidera na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, predsjednica Evropske komisije je načelno predstavila plan kako bi evropska industrija ostala konkurentna u trci da privuče zelene tehnološke investicije.

U pozadini te priče je, kako ističe briselski portal "Politiko", američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA) vrijedan više milijardi dolara, koji uključuje paket zelenih subvencija od 369 milijardi dolara, zbog kojeg Evropa strahuje od odliva industrije i investicija sa kontinenta i to u trenutku kada je ekonomija uspavana.

"U sljedećoj deceniji će se odigrati najveća industrijska transformacija našeg doba - možda i u istoriji", kazala je Fon der Lajenova. "Oni koji razviju i proizvedu tehnologiju koja će biti osnova ekonomije sjutrašnjice imaće najveću prednost u odnosu na konkurenciju". "Ta transformacija se mora dogoditi sa saveznicima koji sarađuju, a ne rade jedni protiv drugih", kazala je šefica EK.

"Naš cilj treba da bude izbjegavanje poremećaja u transatlantskoj trgovini i investicijama", kazala je ona.

"Politiko" međutim ističe da poziv vladama da pomognu svojim industrijama obično nije poruka koja dobro prolazi u Davosu, budući da je Svjetski ekonomski forum na mnogo načina zapravo simbol slobodne trgovine i globalizacije. Međutim, američki potez da ojača svoju ekonomiju izazvao je paničan odgovor Evrope, koja se plaši da bi mogla zaostati dok se svjetska ekonomija transformiše.

Mada je većina predloga koje je Fon der Lajenova juče iznijela poznata odranije - poput predstojećeg fonda za pomoć zelenim i digitalnim investicijama - iznijeti su i neki novi detalji.

Fon der Lajenova je najavila novi zakon koji će stupiti na snagu do 2030. godine a koji ima za cilj da poveća finansiranje u čistu tehnologiju i ubrza dozvole za relevantne proizvodne lokacije. Takođe je iznijela nove detalje o planovima EU da privremeno popusti stroga pravila koja regulišu kada vlade mogu ponuditi kompanijama direktnu državnu pomoć.

"Kako bi evropska industrija ostala atraktivna, potrebno je biti konkurentan sa ponudama i incijativama koje su trenutno dostupne izvan EU, kazala je ona. "Zbog toga ćemo predložiti privremeno prilagođavanje naših pravila o državnoj pomoći kako bi ubrzali i pojednostavili procedure. Lakši proračuni. Jednostavnije procedure. Ubrzana odobrenja", kazala je ona.

Ipak Fon der Lajenova je takođe naglasila povećenost EU slobodnoj trgovini - u potezu koji je trebalo da umiri međunarodnu zajednicu okupljenu i Davosu kao i pobornike slobode trgovine u EU koji su uznemireni zbog promjene politike o subvencijama. Predsjednica EK je čak naglasila i potrebu za "ambicioznom trgovinskom agendom" ističući da blok radi na zaključivanju sporazuma sa Meksikom, Čileom, Novim Zelandom i Australijom - i da želi napredak sa Indijom i Indonezijom.

Međutim, uprkos turbulentnim odnosima između SAD i EU zbog Zakona o smanjenju inflacije Fon der Lajenova se uzdržala od kritikovanja Sjedinjenih Država, ističe "Politiko". Ona je kazala da nije tajna da određeni elementi IRA izazivaju bojazni u smislu određenih ciljanih inicijativa za kompanije, ali je istakla da je moguće naći rješenje mada nije navela detalje o eventualnim kompromisima.

Veći dio ljutnje Fon der Lajenova je usmjerila prema Kini, ističe portal. Govoreći svega nekoliko sati prije zamjenika kineskog premijera Liua Hea, Fon der Lajenova je optužila azijsku silu da je dala velike subvencije svojoj industriji i namamila kompanije iz Evrope i drugih djelova svijeta "obećavajući im jeftinu energiju, niske cijene rada i opuštenije regulatorno okruženje".

Kina je takođe u poziciji da drži lance snabdijevanja kao taoce, upozorila je ona, napominjući da Evropa 98 odsto zavisi od "jedne zemlje - Kine" u pogledu rijetkih zemnih minerala i skladištenja vodonika i baterija.

EU i SAD treba da sarađuju zajedno kako bi se suprotstavile tim problemima, naglasila je Fon der Lajenova. Ona je preformulisala nedavne američke subvencije opisujući ih kao dodatak novcu koji je EU već opredijelila kako bi pomogla kontinentu da ispuni svoje klimatske ciljeve.

"Zajedno EU i SAD ulažu skoro bilion eura kako bi ubrzale ekonomiju čiste energije", kazala je ona.

"Trebalo bi da utvrdimo kako možemo zajednički da profitiramo od ove ogromne investicije, na primjer stvaranjem velikih ekonomija preko Atlantika ili postavljanjem zajedničkih standarda".

Ipak uprkos njenom uvjeravanju, Fon der Lajenova neće tako lako doći do usklađene evropske pozicije na ovu temu.

Naime, "Politiko" ističe da dok je predsjednica EK govorila na bini u Davosu, evropski ministr finansija su u Briselu diskutovali o tome kako da osnaže evropsku industrijsku bazu, a unutar EU postoje brojne podjele u vezi sa tim kako reagovati na obimni američki paket subvencija. Mnoge države smatraju da popuštanje pravila o državnoj pomoći ide na ruku bogatijim zemljama poput Francuske i Njemačke, koje sebi mogu priuštiti da sipaju gotovinu u kompanije, dok države a manje resursa neće biti u prilici da se takmiče sa tim.

( N. Bogetić )