Kojičić: Izjašnjavanje na referendumu ne može biti razlog uskraćivanja javnih funkcija

Konsultativno saslušanje kandidata prijavljenih na javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda nastavljeno je danas pred Ustavnim odborom.

Na pitanja poslanika danas odgovaraju kandidati Azra Jasavić, Danica Kovačević, Jovan Kojičić i Darko Mugoša.

Odbor je u prethodna dva dana saslušavao kandidate Nikolu Golubovića, Sulejmana Gučija, Draganu Đuranović, Marijana Akovića, Aliju Beganovića i Narcisu Maju Bošković.

Na oglas za sudije Ustavnog suda prijavilo se 27 kandidata, jedna prijava je odbačena, a prihvaćeno je 26.

I današnju sjednicu prate predstavnici međunarodne zajednice.

Poslanik Dragan Ivanović (SNP) predložio je da Odbor pozove više kandidata, pa ako bude trebalo da rade i u subotu samo da bi se što prije završio rad ovog Odbora kad je u pitanju saslušanje svih kandidata. "S obzirom na to da je i crnogorska i evropska javnost upućena prema nama i da prati rad Odbora, a i prisusustvo svih naših gostiju je dokaz za to, i mi bismo na taj način pokazali da smo spremni da što prije završimo jedan zaista odgovaran posao koji je pred nama", rekao je Ivanović.

Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić rekla je da mora da nađe pravu mjeru i balans između efikasnosti i kvaliteta.

Podsjetila je da su juče saslušavali tri kandidata pet sati i nije isto kad nekog saslušaju kao prvog, a neko mora da čeka.

"Moramo obezbijediti ravnopravan tretman svih kandidata koje smo pozvali".

Azra Jasavić: Imam potencijal da budem sudija Ustavnog suda

Azra Jasavić, advokatica, bivša poslanica Pozitivne Crne Gore rekla je da sa zadovoljstvom ističe svoju kandidaturu jer je cijeli svoj život posvetila uspostavljanju vladavine prave.

"Vjerujem da je ovo krizno vrijeme za Crnu Goru i važno je da se uključim u ovaj proces s ciljem da joj pomognem jer imam potencijal da budem sudija Ustavnog suda", rekla je.

Kazala je da je za vrijeme svoje skoro 25-ogodišnje advokatske karijere veoma često dobijala negativne sudske odluke o zaštiti ljudskih prava i sloboda za građane koje je zastupala, a zastupala je i "Crnogorce i Srbe, Hrvate, Bošnjake, Albance, Rome".

"Ali srećom pred Međunarodnim sudom pravde moje predstavke su prve u crnogorskoj advokatske istorije prolazile pozitivno", navela je ona.

Istakla je slučajeve policijske torture Nikezić-Milić, zatim slučaj vjerske i rasne diskriminacije Rizo Alković protiv Crne Gore, slučaj političke diskriminacije Raković...

Ona je kazala da ako ne bude birana za sudiju Ustavnog suda, to će biti na štetu države i građana.

Ocijenila je da su Građanski pokret URA, Demokrate i Evropa sad nasljednici Pozitivne Crne Gore i oni će se nositi sa izazovima sa kojima se nosila njena partija.

Kazala je da želi da političke elite preuzmu odgovornost i mladi shvate koliko je važno da se izaberu sudije Ustavnog suda.

"Nemojte da bježite od odgovornosti političke jer vas je narod birao da odgovorite obavezama. Crnoj Gori treba Ustavni sud".

Bojović: Zamajac demokratskih promjena stao na stranu bivšeg režima

Dragan Bojović (DF) kazao je da se Pozitivna Crna Gora predstavljala kao neko ko je zamajac demokratskih promjena, ali je u trenutku kada je trebalo da dođe do tih promjene, stala na stranu bivšeg režima, ocjenjujući ga evropskim uz "sve sumnje na korupciju, sav onaj oblik demokratskog djelovanja i ogromne afere", a ostali su bili "retrogradni".

"Sad sa tog aspekta, političkog, pitam Vas da li ćete se, ako biste se našli u poziciju sudije Ustavnog suda, opredjeljivati opet u skladu sa tim prioritetima, ocjenjujući ko su evropske, a ko retrogradne snage u Crnoj Gori i onda ta naša prava diskvilifikovati na račun vaših političkih opredjeljenja koja ste zastupali u prošlosti", naveo je Bojović.

Luiđ Škrelja (DPS) kazao je da je Bojović izrekao teške kvalifikacije na račun jednog političkog subjekta koje nemaju veze sa istinom.

Simonida Kordić je opomenula sve kolege da ne vode međusobne rasprave i da poslanici govore u okvirima pristojnosti.

Bojović je rekao da je jako bitno da se utvrdi politička nepristrasnost kandidata, ali da nije pominjao DPS, već bivši režim.

Jasavić je odgovorila da nijesu podržali bivši režim, jer je Pozitivna osnovana kao partija čiji je cilj bio ubrzavanje evropskih integracija, što je značilo vladavinu prava, oporavak privrede, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

"Mi nijesmo podržali bivši režim. Imali smo priliku da uđemo u koaliciju sa DPS-om nakon 2016, to smo odbili, jer smo željeli da se ta partija transformiše, jer je bila zrela za transformaciju i tada. Mi nismo neprijatelji bilo kome i ne mrzimo nikog, jer mržnja jeste najpimitivniji oblik divljenja", navela je Jasavić.

Poručila je da je uvijek spremna da bude izložena sudu javnosti i pozvala je javnost da sve šta kaže provjeri.

"Vjerujemo se dok se provjeravamo".

"Ili jesi ili nijesi sudija"

Andrija Popović (LP) pitao je Azru Jasavić šta će ako bude izabrana za sudiju Ustavnog suda preduzeti prvog radnog dana da se neodrživa situacija u Ustavnom sudu rasplete, kao i kakav je njen odnos prema LGBT populaciji, osobama sa invaliditetom, Romima, Egipćanima.

Jasavić je odgovorila da će prvog radnog dana zvati da se zatvori krov, zaustavi vlaga i obezbijede uslovi za rad, a zatim će pristupiti obradi 4.000 ustavnih žalbi, odvojiti što su prioriteti.

"Nećemo čekati da nas neko proziva što treba da radimo. Prvo ćemo na dnevni red staviti sve zakone koje je parlament donosio i predate inicijative za ocjenu ustavnosti...Ne možemo čekati da istekne rok, ne možemo se više igrati sudija...Ili jesi, ili nijesi".

Poručila je da je spremna da podrži svaku različitost.

Luiđ Škrelja (DPS) pitao je kakav je njen stav o naknadama za majke sa troje i više djece.

Ona je odgovorila da je kao poslanica intimno bila protiv tog zakona zbog diskrimnacije, ali da je iz solidarnosti sa opozicijom, u kojoj je tada bila, glasala za.

Valentina Minić: Nijesmo mi nastavljači politike Pozitivne

Valentina Minić (Demokrate) rekla je da joj se nije dopalo što je Jasavićeva uporedila Demokrate, GP URA i Evropu sad sa Pozitivnom Crnom Gorom, koja je "prevarila građane i njihovu izbornu volju".

"Mi nijesmo nastavljači, niti naše kolege, mi smo apsolutni nastavljači politike koja je borba protiv korupcije i kriminala, borba za građansku državu, borba za bolji ekonomski i socijalni život svih građana. Naša politika nije politika izdaje i prodaje nego je politika držanja riječi i borbe protiv onih koji su našu zemlju doveli u ovo stanje nakon 30 godina... Nikad od naših poslanika nećete doživjeti da nakon onakvog glasanja u Skupštini prodaje i izdaje izborne volje građana iz jedne fotelje ode u drugu fotelju, u Kinu na mjesto ambasadora", kazala je Minić.

Kordić je upozorila poslanicu da izbjegava riječi "izdaja" i "prodaja".

Momo Koprivica (Demokrate) rekao je da kandidati ne treba da se upuštaju u iznošenje političkih stavova, jer je javno izražavanje političkih uvjerenja razlog za prestanak funkcija sudija Ustavnog suda.

"Oni rade nešto što će im biti zabranjeno, ako budu izabrani za sudije ustavnog suda", kazao je Koprivica i dodao da je ono što je izrečeno za njegovu partiju i njega vrijeđa jer su u političkom djelovanju pokazali da nemaju ništa sa izdajom izborne volje građana i da im je data riječ na prvom mjestu.

Kordić je rekla da kandidati biraju način na koji će se predstaviti i šta će reći i tako utiču na to kako će Odbor odlučivati o njihovoj kandidaturi.

Jasavić je kazala da će istorija suditi Pozitivnoj Crnoj Gori, a ne mediji, ne manipulacije ili bilo kakvi netačni podaci.

"Ja sam razumjela da ste vi iz demokratske partije, da u programu imate evroatlantske integracije, da imate građansku profilaciju. Govorila sam o tome da je Pozitivna bila vjesnik promjena, da je vladom izbornog povjeranja otvorila prostor da se mogu formirati drugi subjetki koji će se boriti za vladavinu prava i građansku Crnu Goru i koji će sačuvati evroatlantski put Crne Gore. Vjerujem da je vaša partija evroatlantski orijentisana i da promoviše zapadne vrijednosti. Govorila sam da će se svi politički subjekti koji promovišu te vrijednosti imati izazove sa kojima se sretala i Pozitivna, a vrijeme koje je pred nama će demantovati ili vas ili mene".

Ona je ponovila da je Pozitivna imala priliku da uđe u koaliciju sa DPS-om nakon vlade izbornog povjerenja, ali da to nije uradila.

"Ja sam neko ko je odbio sve pozicije i privilegije ko je mogaao imati, jer držim do svog ličnog integriteta i slobode. Sve što mi je nuđeno nijesam prihvatila...Što se tiče političkih uvjerenja, jesu razlog za razrješenje sudije koji je biran, ali ne za kandidata. Ja ne eksponiran svoja politička opredjeljenja već obrazlažem svoju biografiju na koju sam ponosna", poručila je.

Danica Kovačević: Ništa se ne može raditi dok se ne izaberu sudije koje nedostaju

Kandidatkinja Danica Kovačević rekla je da je na svim dosadašnjim pozicijama i javnim funkcijama nastojala da obavlja sve profesionalno i odgovorno, u skladu sa javnim interesom i zakonom.

Ona se prvi put javila na konkurs za sudije Ustavnog suda, a bila generalna inspektorka u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i glavni administrator Opštine Budva.

Vesna Pavićević (DPS) pitala je koje je imala preporuke da dobije mjesto glavne inspektorke u ANB-u.

"Onaj ko radi u ANB-u morao je da prođe veliki broj bezbjednosnih testova i da ima veliko iskustvo u tom sektoru...Moralo Vas je nešto preporučiti, neka Vaša posebna edukacija ili posebna znanja u toj oblasti", navela je Pavićević.

Pavićević je pitala i kako bi ona unaprijedila rad Ustavnog suda ako bi bila izabrana za sudiju.

Kovačević je odgovorila da preporuke za generalnog inspektora u ANB-u daje sam zakon koji propisuje da generalnog inspektora bira i razrješava Vlada.

Osim toga, kako je dodala, traže se opšti uslovi, između ostalog da je kandidat pravnik i da ima iskustvo.

"Ja sam sve to imala i nije malo biti glavni administrator Opštine Budva, ponosna sam na sve što sam do sada uradila", rekla je, dodajući da ako u zakonu nije dato najsrećnije rješenje na zakonodavcima je da to izmijene.

Ona je rekla da se mora raditi na svim konkretnim predmetima u Ustavnom sudu, vidjeti na kojima može da se radi, ali se ništa ne može raditi dok se ne izaberu nedostajuće sudije.

Dragan Bojović (DF) pitao je Kovačević koji je njen stav povodom izmjena Zakona o lokalnoj upravi i odlaganju lokalnih izbora, kao i izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji, i šta bi uradila da Ustavni sud ne donosi odluke sa zakašnjenjem.

Kovačević je odgovorila da kašnjenje ne bi trebalo da bude praksa nijednog suda, a ne Ustavnog suda i da bi trebalo uvesti kraće rokove.

"Što se tiče izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, postoje odredbe koje je potrebno dopuniti...To pitanje treba što hitnije staviti pod analizu i pristupiti izmjeni, posebno dijela koje se tiče teritorijalne organizacije", navela je.

Dodala je da smatra da ne treba raditi nikakve izmjena zakona tokom izbornog procesa, a posebno ako to može da utiče na glasanje.

Jovanka Laličić (DPS) pitala je šta misli o restriktivnim mjerama koje je Crna Gora uvela Rusiji i najavi određenih političkih subjekata da će ih preispitati i zašto je podnijela ostavku u ANB-u.

Kovačević je odgovorila da je ostavku na mjesto generalne inspektorke u ANB-u podnijela krajem jula prošle godine, deset mjeseci nakon imenovanja, iz ličnih razloga.

"To je bila moja lična, moralna odluka. Izabrana sam od strane vlade koja je razriješena i ja sam podnijela ostavku", objasnila je.

Odgovarajući na pitanje o sankcijama Rusiji, rekla je da je to u domenu politike, a ona se politikom ne bavi, iako ima lični stav.

"Ali ako moram da odgovorim na to kao kandidat za sudiju Ustavnog suda, odgovoriću", rekla je Kovačević.

Kojičić: Oko 4.000 predmeta u Ustavnom sudu izaziva ljudsku patnju

Kandidat Jovan Kojičić rekao je da je crnogorski pravni sistem ugrožen, u njemu je 13. januara bilo 21.111 državnih propisa, 18.750 opštinskih, a iz ex Jugoslavije 7.543 zakona na kojima su bazirani ti propisi.

Kazao je da oko 4.000 predmeta u Ustavnom sudu izaziva ljudsku patnju.

"To pa puta dva, tri, ako je u pitanju porodica, mi imamo 100.000 ljudi koji pate, tako da nije problem imena, nego funkcionisanja pravnog sistema", rekao je Kojičić koji se uglavnom bavi zdravstvenim politikama.

On je profesor na Fakultetu za državne i evropske studije, a bio je savjetnik premijera Igora Lukšića i Mila Đukanovića u periodu 2011-2016.

On smatra da je crnogorska sredina pregruba i društvo mora da se oslobađa stereotipa, tako i da sastav Ustavnog suda mora da odrazi stvarne vrijednosti u društvu.

"Gdje god uđete u bilo koju instituciju kažu to ne može, to ne smije... Svrha prava nije nešto da ne može, nego da može... Morate da učinite težnju da se nešto desi, a ne da se ne desi".

Jovanka Laličić (DPS) pitala je Kojičića kako komentariše vrlo rijetke istupe profesora ustavnog prava, članova CANU, NVO, a "pravni sistem je kontaminiran u posljednje dvije godine neustavnim zakonima".

On je odgovorio da je to nedostatak vrijednosti.

"Mi nemamo vrijednosti, nijesmo ih izgradili... Kako to da smo bili lideri u evropskim integracijama, pa sad za dvije godine dolazimo do sankcija. To je nemoguće. Znači nije postojala vrijednost".

Momo Koprivica (Demokrate) pitao je Kojičića, između ostalog, kako komentariše objavljivanje spiskova osoba u samoizolaciji, sa ustavnog aspekta i zaštite ljudskih prava i da li je dok je bio savjetnik u vladi koristio svoju poziciju da sugeriše predsjedniku vlade da ne predlaže neke pravne akte, jer se možda kose sa principom ljudskih prava i zabrane diskriminacije.

On je pitao Kojičića i da li smatra da osoba ima pravo na pristup javnoj funkciji, nezavisno od toga kako je glasao na referendumu o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.

Kojičić je rekao da je bio u SAD i radio na programu "Pravda na Balkanu", gdje su vidjeli da kontekst ljudskih prava nije dobar u Crnoj Gori.

"Blokirani su tada pregovori s Crnom Gorom i ja dolazim. Tada je bio premijer (Igor) Lukšić i poslao sam plan šta tražimo da bude urađeno".

Naveo je i da je, kada je čuo 2015. za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, rekao tada da je takva ideja diskriminatorna i citirao presudu Evropskog suda pravde "tamo gdje je narušeno načelo pravne sigurnosti i ne može se dokazati načelo proporcionalnosti, po automatizmu je diskriminacija".

"Ne braneći crkvu, nikoga, jednostavno moramo da imamo red i pravila".

On je rekao da bilo koje izjašnjavanje ne može biti razlog za uskraćivanja pristupa javnoj funkciji.

Dodao je i da je iznenađen zašto termin "posrbica" nije okvalifikovan, jer zaista zvuči ružno.

Komentarišući objavljivanje spiska ljudi u samoizolaciji, što je uradila Vlada Duška Markovića, rekao je da je to bilo strašno, i protiv Ustava i prava.

"Veoma sam se bunio na način kako se liječila korona, zatvore se ulice, gradovi...Ja sam tako mogao liječiti koronu. Da se ograniči mentalno zdravlje... nigdje to nije bilo, svuda su ljudi mogli da šetaju. Kao ovo što sam čuo da otvaraju tunel da provjetre Pljevlja, jer znam da postoje gradovi zagađeniji od Pljevalja u razvijenom svijetu pa se ne provjetravaju".

Mugoša: Vrijeme da se sredi stanje u pravosudnim institucijama

Kandidat Darko Mugoša kazao je da Crna Gora nije u potpunosti razvila sve pravne insitucije.

"Nekada se to nije moglo, ali je vrijeme da se krene naprijed na ojačavanju i sređivanju stanja u pravosudnim institucijama, da imaju svoj integritet i povjerenje građana. Samo dobar pravosudni sistem predstavlja stožer države i može da ispegla sve nedostatke, a tu je značajna uloga Ustavna suda", rekao je Mugoša koji se prvi put prijavio na oglas za sudiju Ustavnog suda.

Smatra da je integracija u evropski pravni sistem najbolji put da se postane dio EU.

Mugoša je direktor u Lovćen osiguranju, a bio je predsjednik područnog organa za prekršaje na Cetinju i sudija Osnovnog suda u Podgorici.

Odgovarajući na pitanje Luiđa Škrelje (DPS) zašto je tražio da bude razriješen sa funkcije sudije Osnovnog suda, Mugoša je rekao da je bio ljut što mu se nije priznao rad.

Kazao je da je u ostavci napisao da zbog prevelikog predmeta ne želi da se urušava njegov profesionalni kredibilitet.

"Ljudi, vjerujte, 160 predmeta je norma, ja imam 500 predmeta. Svaki dan me ljudi salijeću".

Dragan Bojović (DF) pitao je Mugošu šta misli o postupku predsjednika države Mila Đukanovića da imenuje određene ambasadore uz obrazloženje da se ne mogu na tim pozicijama postavljati ljudi koje rade protiv države i "koji su ne referendumu glasali za zajedničku državu".

Mugoša je odgovorio da on ne zna kako to funkcioniše i da nema formiran stav.

Bojović je pitanje preformulisao i pitao ga da li smatra da je protivustavan stav da neko ko je glasao na referendumu za zajedničku državu ne treba da obavlja nijednu odgovornu državnu funkciju,

"Naravno da je diskriminacija, ovo je država svih nas", odgovorio je Mugoša.

Saslušanja kandidata biće nastavljena sjutra u 11 sati.

Simonida Kordić najavila je da će sjutra biti saslušani kandidati Fadil Kadrović, Jadranka Novaković. Ivan Radojičić i Faruk Resulbegović

( Biljana Matijašević )