Sve oči uprte u Njemačku
Saveznici ohrabrili Ukrajinu obećanjima nove vojne pomoći, ali nema znakova dogovora Vašingtona i Berlina oko tenkova
Zapadni saveznici su juče obećali Ukrajini novo naoružanje u vrijednosti od više milijardi dolara, ali je veliko pitanje da li će poslati teške tenkove ostalo bez odgovora, i još se ne zna hoće li Njemačka ukinuti veto.
Strahujući da će zima dati vremena ruskim snagama da se pregrupišu i pokrenu veliki napad, Ukrajina vrši pritisak za borbene tenkove “leopard”, koje posjeduje niz članica NATO-a, ali je za njihovu isporuku Ukrajini potreban pristanak Njemačke.
Izvor iz njemačke vlade je saopštio da će Berlin povući primjedbe ako Vašington pošalje svoje tenkove “abrams”, prenio je Rojters.
Ja sam umjereno skeptičan, umjereno pesimista jer se Njemci brane od ovoga kao što se đavo brani od svete vode, rekao je poljski premijer uoči današnjeg sastanka vojnih lidera u bazi Ramštajn
Njemački kancelar Olaf Šolc oklijeva da pošalje oružje za koje se smatra da provocira Moskvu. Mnogi zapadni saveznici Berlina osporavaju taj argument s obzirom na to da je Rusija već potpuno posvećena ratu.
Dvije države su pokušale juče da riješe zastoj na sastanku američkog ministra odbrane Lojda Ostina sa novim njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistorijusom u Berlinu. Međutim, nije saopšteno da li su ostvarili napredak uoči sastanka desetina saveznika danas u Ramštajnu, glavnoj američkoj vazduhoplovnoj bazi u Evropi.
”Ja sam umjereno skeptičan, umjereno pesimista jer se Njemci brane od ovoga kao što se đavo brani od svete vode”, rekao je kasnije juče poljski premijer Mateuš Moravjecki o mogućnosti njemačkog odobrenja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je uvijeno kritikovao Njemačku zbog stava u vezi sa tenkovima.
”’Moćan sam u Evropi, pomoći ću ako neko izvan Evrope takođe pomogne.’ Čini mi se na to nije baš ispravna strategija”, rekao je.
Sastanak u Ramštajnu je predstavljen kao šansa za Zapad da pošalje Ukrajini ono što joj je potrebno da porazi Rusiju 2023, a grupa od 11 članica NATO-a već je objavila slanje oklopnih vozila i protivvazdušne odbrane.
”Zapad mora ostati jedinstven i nastaviti da podržava Ukrajinu vojnom pomoći”, rekao je ministar odbrane Estonije, Hano Pevkur na konferenciji za novinare u Talinu sa britanskim kolegom i drugim zvaničnicima.
”Ono što je Ukrajini najviše potrebno je teško naoružanje... najteže bitke tek predstoje”, rekao je Pevkur.
Nekoliko država će danas objaviti da šalje tenkove “leopard 2” Ukrajini, rekao je Rojtersu je litvanski ministar odbrane.
”Neke države će definitivno poslati tenkove ‘leopard’ Ukrajini, to je sigurno”, rekao je Arvidas Anušauskas i dodao da će ukupan broj oklopnih vozila koja će biti obećana u Ramštajnu iznositi nekoliko stotina.
Ukrajinske vlasti kažu da su im teški tenkovi potrebni da odbiju ruske napade i ponovo osvoje okupiranu teritoriju.
”Nemamo vremena, svijet nema vremena ovog puta”, napisao je juče na Telegramu Andrij Jermak, šef ukrajinske predsjedničke administracije.
”Pitanje tenkova za Ukrajinu mora biti zatvoreno što prije. Sporost plaćamo životima Ukrajinaca”, rekao je Jermak.
Holandska ministarka odbrane Kajsa Olongren rekla je da je uvjerena da će se naći rješenje za snabdijevanje Ukrajine modernim borbenim tenkovima, ali da će Holandiji, koja iznajmljuje tenkove “leopard 2” od Njemačke, trebati zeleno svjetlo iz Berlina prije nego što odluči o slanju.
Izvor iz njemačke vlade je rekao da Berlin još nije dobio zahtjev od bilo koje države za dozvolu za ponovni izvoz tenkova “leopard 2”, za koje Vašington i mnogi zapadni saveznici kažu da su jedina prikladna opcija dostupna u dovoljno velikom broju.
Američki zvaničnici kažu da još ne planiraju da šalju tenkove “abrams”, koje pokreću moćni turbinski motori jer troše previše goriva da bi opterećeni ukrajinski logistički sistem mogao da održava snabdijevanje na frontu.
Poljska i Finska su već saopštile da će poslati “leopard” ako Njemačka ukine veto. Poljska je poručila da bi mogla to učiniti čak i ako Njemačka pokuša da je blokira.
Rusija je na mogućnost slanja dodatnog naoružanja Kijevu odgovorila prijetnjom eskalacijom. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev je uputio jednu od najjasnijih prijetnji Moskve da će upotrijebiti nuklearno oružje ako izgubi u Ukrajini.
Eksplicitno priznanje da bi Rusija mogla da izgubi na bojnom polju je rijedak trenutak javno iznesene sumnje od strane istaknutog člana Putinovog užeg kruga
”Poraz jedne nuklearne sile u konvencionalnom ratu mogao bi izazvati nuklearni rat”, rekao je Medvedev. “Nuklearne sile nikada nisu izgubile velike sukobe od kojih zavisi njihova sudbina”.
Rojters navodi da takva apokaliptična retorika ima za cilj da odvrati NATO od još većeg uključivanja u rat, uoči današnjeg sastanka ukrajinskih saveznika, ali je eksplicitno priznanje da bi Rusija mogla da izgubi na bojnom polju rijedak trenutak javno iznesene sumnje od strane istaknutog člana Putinovog užeg kruga.
Nakon velikih uspjeha ukrajinskih snaga u drugoj polovini 2022, linije fronta su uveliko zamrznute u posljednja dva mjeseca i nijedna strana ne ostvaruje veliki napredak uprkos brojnim žrtvama u intenzivnoj rovovskoj borbi.
Bauer: Rusija će ostati prijetnja i ako izgubi rat
Rusija će ostati prijetnja za NATO čak i ako njene snage budu poražene u Ukrajini, izjavio je juče najviši vojni zvaničnik alijanse.
”Kakav god bude ishod rata, Rusija će najvjerovatnije imati slične ambicije ... stoga prijetnja neće nestati”, rekao je admiral Rob Bauer, predsjedavajući vojnog komiteta NATO-a.
Rat samo što nije iscrpio ruske snage, opremu i municiju, ali članice NATO-a očekuju da će Moskva pokušati da obnovi i čak ojača vojni kapacitet, rekao je Bauer novinarima u sjedištu alijanse u Briselu.
”Opšte uvjerenje je da će Rusi obnoviti ono što su imali, oni će takođe izvući pouke iz ovog sukoba i pokušati da unaprijede ono što su imali”, rekao je Bauer na kraju dvodnevnog sastanka najviših vojnih zvaničnika iz članica NATO-a.
”Stoga će to najvjerovatnije imati posljedice za naše planove”, dodao je.
( A. Šofranac )