Radojičić: Ustavni sud treba ponekad sam da pokreće postupke

Kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda Jadranka Novaković, koja je zaposlena u toj sudskoj instanci, kazala je da je u Ustavnom sudu na datum 1. januar ukupno 2.871 predmet i 2.564 ustavne žalbe.

Istakla je da mnogi savjetnici odlaze iz US, te da ona radi sa deset savjetnika.

Novaković je odgovarajući na pitanja Moma Koprivice (Demokrate) na pitanja o pasivnom odnosu rukovodstva US kada je riječ o uslovima u kojima rade i kako bi unaprijedila unutrašnju organizaciju suda, kazala da US nema svoju zgradu, kao što je nije imao ni kada je 1992. tamo bila pripravnica.

Istakla je da je kompletan US jedini koji treba da tumači Ustav, navodeći da se mogu čuti različita pravna tumačenja.

Novaković je istakla da se unutrašnja organizacija u sudu može mijenjati ako za to ima mogućnosti, navodeći da u US nemaju ni odjeljenje za međunarodnu saradnju.

"Došla je struja u moju kancelariju, ali nemamo grijanje. Nema veze, obučemo se”, kazala je Novaković.

Odgovorajući na pitanje Dragana Ivanovića (SNP) kako je zadovoljna kako se pravne žalbe rješavaju u US, Novaković je kazala da je na godišnjem nivou, po posljednjim podacima, US donio preko 20 odsto ukidnih odluka sudova.

Poslanik DPS-a Danijel Živković pitao je Novaković kako gleda na to da zakonodavni dom ne poštuje mišljenje Venecijanske komisije (VK) po važnim pitanjima, kao što su izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu. Ona je odgovorila da je za to da se razmotri mišljenje VK ako je moguće i da se komunicira sa njima, ali da je i za ono - da postoji US i da će on to da riješi.

Novaković je kazala da je radila u Direkciji javnih prihoda, Vrhovnom sudu, pa je internim oglasom prešla u Ustavni sud Crne Gore.

Kadrović: Sudije i osoblje Ustavnog suda bi zbog loših uslova trebalo da štrajkuju

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Fadil Kardović kazao je da Upravni sud ima preko 17.000 predmeta zbog toga što neki zakoni nisu jasni i što mnogi traže zaštitu nakon transformacije državne uprave i novih sistematizacija.

"Najveći teret i odgovornost nosi zakonodavna vlast koja bi trebalo malo ažurnije da prati zakone, da izmjenama ili dopunama zakona ili novim zakonskim odredbama reaguje. Sve to posle utiče na funkcionisanje državne uprave, sudova i ostalih organa", kazao je Kardović, odgovarajući na pitanje Moma Koprivice (Demokrate) koji su glavni problemi u funkcionisanju pravnog sistema.

Kardović je kazao da bi izmjenama Ustava trebalo rješavati pitanje potrebne većine za izbor članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca, kako bi se odblokirale te institucije. Sada je za izbor tih funkcija potrebna dvotrećinska većina poslanika u parlamentu.

Ustavni odbor nastavio je konsultativno saslušanje kandidata prijavljenih na javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore.

Pored Kardovića, danas će biti saslušani i kandidati Jadranka Novaković, Ivan Radojičić i Faruk Resulbegović.

Kardović je kazao da je radio kao finansijski inspektor, sudija Suda za prekršaje, sudija Osnovnog suda, sekretar SO Rožaje, a posljednjih 17 godina je sudija Upravnog suda.

Istakao je da je bio član Liberalnog saveza, a potom zagovornik Narodne sloge.

Kardović je, odgovarajući na pitanje Vesne Pavićević (DPS) šta bi uradio da rad US bude transparentniji i da se poboljša komunikacija sa medijima, rekao da je duže vrijeme slika o Ustavnom sudu izuzetno loša, jer postupci dugo traju, a javnost je nedovoljno informisana.

Istakao je da bi sudije i osoblje Ustavnog suda zbog loših uslova trebalo da štrajkuju:

"Porazno je da Ustavni sud, kao krovna institucija, nema uslove".

On je kazao da bi trebalo povećati broj stručnih saradnika, a uslove i ažurnost Ustavni sud poboljšati novim kancelarijskim prostorima ili informacionim sistemom.

Na pitanje Dragana Ivanovića (SNP) kako gleda na to ako Milo Đukanović po treći put učestvuje kao kandidat za predsjednika Crne Gore, Kardović je odgovorio da je Ustavom zagarantovana norma da predsjednik ima dva mandata.

On je istakao da bi što se tiče kontinuiteta obavljanja funkcije, trebalo da se ispoštuje Ustav, kojim je određeno dva mandata po pet godina.

Kardović je odgovarajući na pitanje Jovanke Laličić (DPS) da li je tokom rada trpio pritiske, rekao da nikada u karijeri nije imao pritiske, osim javnosti u predmetu koji se ticao direktorice MANS-a Vanje Ćalović, kada je bila razriješena članstva iz Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije.

Na pitanje da li izjave ministra pravde Marka Kovača smatra pritiscima na rad pravosudnih organa, u odnosu na slučaj sutkinje Svetlane Vujanović, Kardović je odgovorio da je o tome Upravni sud izdao saopštenje kojim osuđuju, na neki način, reakciju Kovača.

"Sudske odluke se ne mogu tako komentarisati, ali to je pravo i izbor svakog pojedinca, mi tu ne možemo uticati", kazao je Kardović.

Izlaganja kandidata u sali Skupštine prati i amabasador Austrije Karl Miler i drugi zainteresovani predstavnici javnosti.

Radojičić: Objektivne okolnosti nas sprečavaju da se izborimo sa zaostalim predmetima

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Ivan Radojičić kazao je da mu je žao zašto država nije našla mehanizam da ustavno-sudski savjetnici borave u Evropskom sudu pola godine, a ne samostalno da se prijavljuju.

Istakao je da je on to radio samostalno, s vremena na vrijeme u dužim posjetama, navodeći da je to bogatstvo za radno iskustvo.

Radojičić je na pitanje da li je pristalica izmjena Zakona o Ustavom sudu, Radojičić odgovorio da jeste pristalica rokova pred Ustavnim sudom, iako oni sada ne postoje.

Istakao je da je pravo na pravično suđenje u razumnom roku evropski standard, navodeći da ipak treba sačekati sa izmjenama Zakona o Ustavnom sudu.

"Ustavni sud je nastavio svoj rad u određenim vijećima i ipak uspio da nadoknadi zaostatak od 700 predmeta. Neki posao je odrađen, iako sud nema kvorum", naglasio je Radojičić.

On je rekao da Ustavni sud treba ponekad sam da pokreće postupke.

"Ali moramo shvatiti da je taj sud u krnjem sastavu godinama i da postoje objektivne okolnosti koje nas sprečavaju da se izborimo sa zaostalim predmetima", kazao je Radojičić.

Radojičić je kazao da je radio u privatnom, nevladinom sektoru i organima državne uprave, a između ostalog, i kao savjetnik u Ustavnom sudu.

( Željka Vučinić )