EU: Kako funkcioniše crna lista terorističkih organizacija i pojedinaca

Njemačka i Francuska razmatraju proglašenje iranskog elitnog vojnog odreda, Islamske revolucionarne garde terorističkom organizacijom, nakon što su u Teheranu pogubljena najmanje četiri protestanta protiv režima. Zemlje će vjerovatno da donesu odluku zajedno sa drugim državama EU u sklopu zajedničke bezbjednosne politike.

Tanja Mehra iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma kaže da bi ta odluka mogla da dođe već naredne nedjelje, kada treba da zasjeda Vijeće za spoljne poslove EU.

Zabrana Islamske revolucionarne garde bila bi potez bez presedana. To bi bilo prvi put da EU stavi vojsku suverene zemlje na spisak terorista. Međutim, pojedinci iz garde već su na spisku, a iranska bezbjednosna agencija, Uprava za unutrašnju bezbjednost iranskog Ministarstva za obavještajne poslove i bezbjednost, takođe je na crnoj listi.

Tanja Mehra kaže da bi uvrštavanje na spisak značilo da se sankcije koje su već uvedene Iranu u posebnom paketu samo ponavljaju i da bi osobe koje su primorane da služe vojsku mogle da budu nepravedno pogođene. No, ona dodaje da je stavljanje iranske garde na crnu listu „simbolično i dalje snažnu poruku Iranu“, čak iako bi to moglo da zaustavi diplomatske razgovore.

Kako tačno EU označava teroriste i kakav će uticaj za Iransku gardu da ima stavljanje na ovaj spisak?

Šta je tačno lista terorista?

Spisak terorista EU prvi put je napravljen u decembru 2001. - odmah poslije terorističkih napada u SAD 11. septembra. To je priznata crna lista osoba, grupa i entiteta povezanih sa terorizmom. Prvobitno je nastala kao propratni dokument rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojena samo nekoliko nedjelja nakon napada. Cilj je bio identifikacija terorista i njihovih finansijera, kao i njihovo zaustavljanje ograničavanjem njihovih finansija i kretanja.

Crna lista EU se revidira i ažurira svakih šest mjeseci. Trenutno se na popisu nalazi 13 osoba i 21 organizacija koje djeluju unutar i izvan EU. Oni su uključeni u razne zločine, od bombaških napada do ubistva.

Stavljanje na spisak terorista znači da će sredstva i druga finansijska imovina pojedinca ili organizacije unutar EU biti zamrznuta. Ako članovi Iranske garde budu na spisku, oni neće moći da pristupe imovini unutar EU. Takođe, kretanje će im biti ograničeno. U nekim slučajevima zabranjene osobe ili organizacije sa spiska mogle bi da se suoče sa dodatnim „mjerama u vezi sa policijskom i pravosudnom saradnjom“.

Uz to, licima i organizacijama unutar EU zabranjeno je finansiranje ili pomaganje onih koji su na spisku terorista, jer bi onda oni mogli da budu podložni sankcijama.

Kako ljudi ili organizacije dospijevaju na listu?

Osoba ili organizacija bi potencijalno mogla da se nađe na spisku ako se protiv njih vodi istraga ili se protiv njih vodi kazneni postupak za čin koji je povezan sa terorizmom ili pokušajem terorizma. Čak i u slučajevima kada istrage nisu sprovođene, na primjer iz logističkih razloga, ti subjekti bi ipak mogli da se nađu na spisku.

Države članice, ali i ostale države navode osobe ili organizacije za koje misle da treba da se nađu na spisku, zajedno sa obrazloženjima za to. Zatim Radna grupa za restriktivne mere za borbu protiv terorizma (COMET) razmatra predloge.

Nije poznato ko tačno čini COMET, ali ako grupa proceni da određeno ime treba da dodđe na taj spisak, ona te preporuke šalje Evropskom savjetu, u kojem su svi šefovi država i vlada EU. Postoje dva dodatna člana, a to je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel.

Osim internog procesa imenovanja, ako je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija identifikovao da je neka osoba ili grupa povezana sa terorizmom, vjerovatno je da će i njihova imena završiti na spisku EU.

Ko se trenutno nalazi na listi?

Al-Kaida i njeni ogranci, kao i Islamska država i njeni ogranci su zabranjene terorističke organizacije. Poseban članak o IS-u iz 2016. zabranjuje prodaju oružja i druge vojne opreme članovima ove militantne grupe ili bilo kome ko je sa njom povezan. Njegovim članovima zabranjeno je i putovanje kroz EU, osim ako su građani EU i putuju u svoju zemlju porijekla.

Palestinska islamistička militantna organizacija Hamas i nekoliko drugih separatističkih i revolucionarnih organizacija kao što su Hezbolah, Kurdistanska radnička stranka (PKK), Oslobodilački tigrovi Tamil Eelama, Ejercito de Liberacion Nacional (ELN) iz Kolumbije i Komunistička partija Filipina takođe su na crnoj listi.

Mogu li osobe ili organizacije da budu uklonjene sa liste?

Postoji mogućnost da se lica ili organizacije uklone sa spiska terorista. Proces se odvija tako što bi države članice, ili druge države dale predlog, a zatim bi se razmotrilo njihovo uklanjanje. FARC, kolumbijska revolucionarna grupa, uklonjena je sa spiska 2016. godine nakon pristanka na mirovni sporazum.

U složenijim slučajevima pojedinci ili grupe sa spiska mogu da tuže EU kako bi osporili stavljanje na spisak. Hamas je 2014. to uradio, tvrdeći da su legitimni pokret otpora. Opšti sud EU presudi je da se Hamas ukloni sa spiska, jer je utvrđeno da je organizacija tako označena na osnovu medijskih izveštaja, a ne na temelju odgovarajućih istraga. Ipak, tu odluku je 2017. poništio Evropski sud.

( Deutsche Welle )