Ko to pravi kompromise sa nelegalnim koncesionarima?

Umjesto da pokažu odlučnost i stanu na kraj devastaciji korita rijeke Morače, pojedini članovi Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka prave kompromis sa vlasnicima kompanija čija postrojenja su dužni da uklone sa državne imovine.

Iz prepsike vođene na vajber grupi Operativnog tima, a čiji dio je dostavljen i “Vijestima”, vidi se da u tome prednjače šef tog tima Stevan Gajević i Direktor uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić.

Zbog takvog odnosa, Operativni tim je juče napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović.

Polemika se otvorila nakon što je direktor Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Milan Gazdić pitao zbog čega juče nije nastavljeno sa rušenjem, odnosno rasformiranjem betonske baze preduzeća “Cijevna komerc”.

Na Gazdićevo pitanje, Gajević je odgovorio pitanjem - zbog čega direktor EPA nije na poslu, što je Gazdić demantovao.

Uklanjanje postrojenja za proizvodnju betona počelo je 20. januara, nakon što je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo rješenje o uklanjanju objekta površine 315 metara kvadratnih i inženjerskog objekta kompanije “Cijevna komerc”.

Prvog dana, međutim, završen je manji dio posla, nakon čega su se građevinske mašine povukle, i to vrlo brzo nakon što su sa terena otišle novinarske ekipe.

Tog dana, državu je na terenu zastupao samo direktor Upravnog odbora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić, policija koja je pružala asistenciju, pripadnici Službe zaštite i spasavanja i ekipe Hitne medicinske pomoći koji su bili u pripravnosti.

Šef Operativnog tima nije se pojavio na terenu.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, pojedinci iz Operativnog tima dogovorili su se sa vlasnikom kompanije “Cijevna komerc” Danilom Petrovićem da sami uklone svoje mašine i postrojenja sa državne imovine i lokacije za koju im je prije dvije godine istekla koncesija.

Petrović je u petak, nakon što su inspektori počeli sa razmontiranjem, novinarima rekao da su 2020. godine dobili rješenje za zabranu eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače i da su tada prestali sa aktivnostima.

Kazao je i da su očekivali da im država ponudi alternativu, odnosno izda koncesiju za kamenolom, za lokaciju na kojoj je planski predviđena takva aktivnost, ali da im nije odgovoreno.

Petrović je ustvrdio i da je razgovarao sa predsjednikom opštine Zeta, koji mu je saopštio da do jula nema ingerencije da im izda koncesiju, ali da je obećao da će to učiniti, a da mu je Glavni grad odgovorio da moraju raspisati tender.

Tvrdi da je država pogriješila redosljed koraka i da je, prije nego je uvela moratorijum na eksploataciju šljunka iz rijeke Morače, morala da ponudi alternativu - brda, kojih imamo “koliko hoćeš”.

Petrović je naglasio da će i dalje tražiti da im se ponudi alternativa “zbog radnika”.

”Tražićemo od premijera i svih nadležnih institucija da nam što prije omoguće da ovi ljudi rade. Imam 100 zaposlenih, oni će sigurno sami poći pred Vladu. Pozdravljam ovo što su učinili za radnike Željezare, za bilo koju firmu koja je u problemu, za ‘Plantaže’... ali zašto nas sada sputavaju”, pitao je Petrović.

Slični stavovi juče su se mogli pročitati i u zvaničnoj grupi Operativnog tima, u kome su predstavnici države, a ne privatnih kompanija koje su godinama eksploatisali šljunak.

"Kamenja ima dovoljno"

”I ‘Montenegro petrol’ i ‘Cijevna komerc’ su tražili da zakupe parcele ili kamenolom van korita rijeke. Ove dvije firme imaju 240 radnika, poređenja radi isto toliko ima Željezara Nikšić, ovi koji su protestovali ispred Vlade i na krovu zgrade. Preko 90 odsto zaposlenih je iz opštine Zeta. Moj stav je da zbog socijalnih i svih drugih aspekata radnika, treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka, da se uvede u sve pravne tokove, da plaćaju koncesije i da radnici ostanu. Lično smatram da treba država da ima nultu toleranciju kada je u pitanju eksploatacija šljunka iz korita rijeka, ali da svakome treba omogućiti kamenolome koncesije. Kamenja imamo dovoljno da Evropu izbetoniramo”, napisao je u toj grupi direktor Uprave za imovinu i katastar.

Gajević mu je odgovorio da je Ministarstvo poljoprivrede, u načelu, saglasno sa stavom Uprave.

”Ostaje nam da vidimo lokacije za koncesije kamenoloma koje daje Ministarstvo kapitalnih investicija, a smatram da će i oni biti na ovoj liniji”, konstatovao je šef Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka.

Zamjenica zaštitnika državnih interesa odgovorila im je da se ne mogu porediti Željezara i “firme” koje su u zoni krivične odgovornosti i koje su nanijele ogromu štetu državi.

”Ne podržavam stav pregovora i traženja lokacije. U ponedeljak ću poslati dopis da ne mogu više da budem član Operativnog tima. Pregovarati i dogovarati se sa onima koji su učinili takve strahote ne mogu da podržim i ne želim da učestvujem u tome. Možete računati od danas da više nisam član Operativnog tima”, napisala je Božovićeva.

Gajević joj je odgovario da ga je baš “ganula” i da će o njenom stavu obavijestiti zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa.

Podršku joj je pružio Gazdić, koji je zamolio da još jednom razmisli, naglasivši da ona daje ogroman doprinos timu.

Istražuju "zviždača", ekolozi traže smjene

Prema saznanjima “Vijesti”, pojedinci iz Operativnog tima juče su pokušavali da otkriju ko je medijima dostavio prepisku iz grupe, kako bi protiv zviždača podnijeli krivičnu prijavu.

Ekološki aktivista i novinar Vuk Vujisić, kao i brojni eko-aktivisti, juče su tražili hitnu smjenu čelnika Operativnog tima i Direktora uprave za imovinu i katastar.

”Dok je ovakva situacija nema više šta da pričamo o tome da ovaj Operativni tim vodi neku borbu protiv eksploatatora i firmi čiji vlasnici i te kako imaju novca, a to zna cijela Crna Gora. Ovo vam je isto kao da nećete da zatvorite lanac šverca cigareta, jer će šverceri i vozači ostati bez posla. Zašto državni službenici koje plaćamo ne brane javni interes i državnu imovinu već pregovaraju sa uzurpatorima i devastatorima i prave kompromise”.

( Jelena Jovanović )