Ruski izvori: U ruskoj pograničnoj oblasti Belgorod 25 mrtvih od početka sukoba

U ukrajinskim napadima na ruski pogranični region Belgorod od početka vojne intervencije Moskve u Ukrajini, poginulo je 25 osoba, dok je oko 100 povrijeđeno, saopštile su večeras lokalne vlasti.

"Ukrajina, neprijatelj, bombarduje mirna sela. Imamo 25 poginulih i 96 povrijeđenih", izjavio je guverner te oblasti Vjačeslav Gladkov.

To je prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu da ruske vlasti zvanično saopštavaju broj poginulih na nekom svom području.

Gladkov, međutim, nije precizirao koliko je bilo civilnih i vojnih žrtava.

Guverner belgorodske oblasti, koja se graniči sa sjeveroistočnim dijelom Ukrajine, rekao je da su njegove vlasti obezbijedile novčanu nadoknadu porodicama poginulih i povrijeđenih civila.

Rusija je 24. februara prošle godine pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Ministar odbrane Moldavije Anatoli Nosati potvrdio je da je ta zemlja zatražila od svojih zapadnih partnera sisteme protiv-vazdušne odbrane, što je potez koji signalizira odstupanje od politike zemlje da ne kupuje smrtonosno oružje sa Zapada.

Kako prenosi Radio slobodna Evropa, "nije tako lako da država kaže: 'želim ovo i želim ono', i da se nadate da će vam to neko dati", rekao je Nosati i dodao da su razgovori sa zapadnim zemljama o tom pitanju "u toku".

Stav Moldavije o traženju zapadnog oružja se promijenio nakon nekoliko incidenata na njenoj granici sa Ukrajinom, gdje su ruske rakete koje je oborila Ukrajina pale na teritoriju Moldavije.

Ukrajinski zvaničnici su više puta upozoravali da bi separatistički region Pridnjestrovlje u Moldaviji, koji se otcijepio 1990. godine, mogao da se koristi kao polazište za ruske operacije protiv Ukrajine ili Moldavije, koja takođe dijeli granicu i zajedničku istoriju sa Rumunijom članicom NATO -a.

Pridnjestrovlje je dio teritorije koji se graniči sa Ukrajinom gdje su stotine ruskih vojnika i dalje raspoređene, još od prije pada komunizma uprkos prigovorima Kišinjeva.

"Nezakonito prisustvo ruskih trupa jasno pokazuje da nam je narativ 'neutralnosti' nametnut", rekao je Nosati. "Rukovodstvo Moldavije je više puta pozivalo na povlačenje ovih trupa, ali one su i dalje tu, što dokazuje da je naša 'neutralnost' samo deklarativna", kazao je on.

Ukrajina je ponudila Bjelorusiji potpisivanje pakta o nenapadanju ali u isto vrijeme obučava vojnike koji predstavljaju potencijalnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost, izjavio je danas bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko.

"Ne znam zašto Ukrajini ovo treba. S jedne strane traži od nas da se ni pod kojim uslovima ne borimo protiv nje, da naša vojska ne uđe na njenu teritoriju. Nudi nam da potpišemo pakt o nenapadanju. A sa druge strane kuvaju ovu eksplozivnu mješavinu i naoružavaju vojnike", izjavio je on, prenosi TASS.

Lukašenko smatra da su "Poljska i Litvanija u međuvremenu potpuno poludjele".

"Šta im treba to stvaranje prijetnji? Nemam pojma. Zato moramo da odgovorimo čvrsto. Imamo dovoljno pitanja kojima se bavimo, u vazdušnom prostoru i na zemlji, takozvanoj zelenoj granici", rekao je on.

Njemačka privreda će ove godine zbog rata u Ukrajini pretrpjeti gubitak od 175 milijardi eura, čime će se ukupni gubici u stvaranju nove vrijednosti od početka pandemije koronavirusa, a zatim i rata popeti na 595 milijardi eura, procjena je Instituta njemačke privrede (IW).

Ekonomske posljedice pandemije su poslije tri godine uglavnom popustile, ali to ni izdaleka ne važi za uticaj rata na Njemačku privredu.

IW je izračunao da će ove godine gubici privrede zbog rata i svih sa njim povezanih ekonomskih problema iznositi 175 milijardi eura, ili preračunato 2.000 eura po stanovniku.

To realno odgovara približno 4,5 odsto njemačkog BDP -a. Za tu računicu izvršena je komparacija sadašnje situacije sa funkcionisanjem privrede u svijetu bez rata, a samim tim i bez visoke cijene energenata i uskih grla u globalnim lancima snabdijevanja.

Više ukrajinskih visokih zvaničnika objavilo je danas da podnosi ostavku kao posljedica korupcijske afere koja se odnosi na snabdijevanje vojske, u prvom skandalu tih razmjera od početka ruske invazije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da su inspekcije otkrile nestašice nekih ljekova u ruskim apotekama.

Govoreći na sastanku sa vladinim zvaničnicima, on je rekao i da su količine nekih ljekova porasle, prenosi Rojters.

Dok su ljekovi na recept izuzeti od zapadnih sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini, njihova isporuka Rusiji je pogođena preprekama u transportu, osiguranju i carini izazvanim ratom i drugim restriktivnim mjerama, kažu predstavnici industrije.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Njemačku i saveznike da Ukrajini isporuče borbene tenkove i napredne sisteme naoružanja.

"U ključnom trenutku u ratu, moramo Ukrajini obezbijediti teže i naprednije sisteme. I to moramo učiniti brže", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare sa njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom u Berlinu.

Kako prenosi Anadolija, Stoltenberg je upozorio da se Rusija priprema za nove ofanzive i dodao da bi saveznici trebalo da pojačaju vojnu podršku Ukrajini.

"Ukrajini su potrebni borbeni tenkovi da odbije ruske napade i oslobodi svoju teritoriju, pobijedi i prevlada kao suverena nezavisna nacija u Evropi", rekao je Stoltenberg.

On je kazao da je sa Pistoriusom razgovarao o isporuci borbenih tenkova Leopard Ukrajini, navodeći da je uvjeren da će uskoro doći do rješenja.

Nova ruska vojna reforma odgovor je na mogućnost širenja NATO -a i "kolektivnom Zapadu" na korišćenje Ukrajine u hibridnom ratu protiv Rusije, rekao je novoimenovani načelnik glavnog štaba ruske vojske Valerij Gerasimov, u prvom javnom obraćanju koje prenosi Radio slobodna Evropa.

Putin je sredinom januara odobrio vojnu reformu i ona se može prilagođavati tako da bude odgovor na prijetnje ruskoj sigurnosti, rekao je Gerasimov za portal Argumenty i Fakty, piše Rojters.

"Danas te prijetnje uključuju želju Sjevernoatlantskog saveza da se proširi na Finsku i Švedsku, kao i korišćenje Ukrajine kao sredstva za vođenje hibridnog rata protiv naše zemlje", rekao je Gerasimov.

Prema novom vojnom planu Moskve jedan korpus poslaće se u Kareliju, republiku na sjeverozapadu Rusije koja se graniči s Finskom, pri čemu će se uspostaviti dva vojna distrikta Moskva i Lenjingrad, koji su postojali prije nego što su 2010. spojeni i postali dio Zapadnog vojnog distrikta.

U Ukrajinu će se poslati još tri motorizovane divizije, koje će biti dio kombinovanih vojnih formacija u regijama Herson i Zaporožje.

"Glavni je cilj osigurati zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše zemlje", rekao je Gerasimov i dodao da moderna Rusija nikad nije vidjela takav "intenzitet vojnih neprijateljstava", što je prisilililo da sprovodi ofanzivne operacije kako bi stabilizovala situaciju.

"Naša zemlja i njezine oružane snage danas djeluju protiv cijelog kolektiva Zapada", kazao je Gerasimov.

Isporuka tenkova njemačke proizvodnje "leopard" Ukrajini ne nagovještava "ništa dobro", upozorio je danas Kremlj u vrijeme kada raste pritisak na Berlin da odobri slanje tog oružja Kijevu.

"Takve isporuke neće donijeti ništa dobro rusko-njemačkim odnosima", ocijenio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da će to "ostaviti neizbirisiv trag".

Poljska je danas zatražila od Njemačke odobrenje da Ukrajini pošalje svoje tenkove "leopard 2" njemačke proizvodnje.

Varšava je ranije saopštila da je spremna da pošalje 14 tenkova Kijevu u okviru međunarodne koalicije, ali je naišla na oklijevanje Berlina koji je pod sve većim pritiskom da odobri isporuke.

Varšava je navela da razgovara sa oko 15 zemalja iz međunarodne koalicije o toj temi pošto brojne evropske vojske imaju te tenkove koji bi mogli da imaju značajan uticaj na ukrajinski sukob.

Zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika, Kirilo Timošenko podnio je danas ostavku. List navodi se da će uskoro podnijeti ostavke i načelnici Sumske, Dnjepropetrovske, Zaporoške i Hersonske vojne oblasti.

Konačna odluka o tome da li će Njemačka poslati tenkove Leopard u Ukrajinu ili će dozvoliti drugim zemljama da to učine biće donijeta u kancelariji u Berlinu, rekao je visoki zvaničnik u ministarstvu spoljnih poslova.

„Na kraju dana, odluka će očigledno biti donijeta u kancelariji, uz konsenzus vlade“, rekao je Tobijas Lindner, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova, na konferenciji za odbranu u Berlinu koju je organizovao Handelsblat.

„Vjerujem da je dobro poznato gdje je moj ministar u ovoj debati“, dodao je on, misleći na ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok koja je u nedjelju rekla da Njemačka neće stajati na putu drugim zemljama koje snabdijevaju tenkove Leopard Kijevu.

U ovom trenutku, berlinska vlada je čekala da vidi da li su zemlje podnijele zahtjeve za reeksport koji će potom biti proslijeđeni njemačkom savjetu za nacionalnu bezbjednost koji odlučuje o takvim zahtjevima, rekao je Lindner.

Bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko kazao je da je Ukrajina predložila pakt o nenapadanju sa njegovom zemljom, javila je državna novinska agencija Belta.

Navedeno je da je Lukašenko objelodanio navodnu ponudu sastanku vladinih i policijskih zvaničnika na kojem je takođe optužio Zapad za naoružavanje militanata u Ukrajini koji bi potencijalno mogli da destabilizuju situaciju u Bjelorusiji, prenosi Rojters.