Ideja za Ustavni sud: lutrijom do sudija

Potpredsjednica Skupštine i funkcionerka Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak poručila je juče iz parlamenta da će predložiti da se kandidati za sudije Ustavnog suda izaberu izvlačenjem ako partije ne postignu saglasnost o njima.

Ona je na konferenciji za novinare saopštila da je to izlazno rješenje i da nije neozbiljno.

”Predložiću da dođemo do liste od 12 do 15 kandidata, i da se onda od troje njih bira jedno. Ako ne bi došli do dogovora ko će to biti, mi ćemo, naš poslanički klub, na Kolegijumu predsjednice Skupštine predložiti da se izvlače kandidati. I patrijarh se bira iz tri izvlačenja, i to nije neozbiljno. Da li će kolege to prihvatiti - to je izlazno rješenje ako ne bude dogovora”, kazala je potpredsjednica Bošnjak nakon Kolegijuma.

Ona je predlaže da se izaberu sve četiri nedostajuće sudije, i da među njima budu najmanje jedan predstavnik manjinskih naroda i jedna žena.

Ističe da su prijetnje EU blokadom pregovora u slučaju neizbora sudija ozbiljne, i da su svi poslanici svjesni situacije.

”Raduje me što imam osjećaj da smo svi ozbiljni shvatili situaciju u vezi sa izborom sudija”, naglasila je, dodajući da je načelni dogovor partija da Ustavni odbor odradi što brže posao u vezi sa predlaganjem kandidata.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Milosava Paunović, kazala je “Vijestima” da njena stranka, “u skladu sa dogovorom sa Kolegijuma”, neće komentarisati ideju Bošnjak jer Ustavni odbor još nije završio saslušanja kandidata.

”Sačekaćemo da Ustavni odbor završi proceduru do kraja i da međusobnim dogovorom nađu i saopšte način ostalim poslanicima kako će birati sudije. Što se SNP-a tiče, svakako će to biti profesionalno i u skladu sa zakonom, tako da bismo sačekali kraj procedure...”, dodala je.

Ideju Bošnjak kritikovao je na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Luiđ Škrelja, koji je ironično saopštio da bi sudije trebalo birati “kako se bira papa”.

”Danas (juče) sam čuo jednu interesantnu stvar - zašto ne birati sudije Ustavnog suda kao što se bira patrijarh, da se ‘izvuku’. Dodajem - zašto ne i kako se bira papa, pa da izlazi predsjednica parlamenta ili zašto ne Vi, predsjednica Ustavnog odbora (Simonida Kordić), pa kad završimo da se viče ‘habemus Ustavni sud’, i da završimo priču”, rekao je.

Ustavni odbor saslušao je juče još tri kandidatkinje za sudije, Sanju Maslenjak, Jelenu Ružičić i Momirku Tešić. Do sada je intervjuisan 21 od 26 prijavljenih kandidata za četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, i taj proces bi trebalo da bude završena sjutra.

Danas će biti saslušani Edmond Ujkaj, Azra Cama i Maja Šćepanović.

Savjetnica u Ministarstvu javne uprave Sanja Maslenjak, kazala je između ostalog na saslušanju da ovlašćenja šefa države nijesu u punom kapacitetu shvaćena i da institucija predsjednika ima jaču snagu u političkom sistemu od predsjednika Vlade.

”Tu političku snagu daju mu građani neposredno na izborima i ta snaga je na istom nivou kao i snaga zakonodavnog organa - Skupštine”, istakla je.

Ona je rekla da predsjednik ne može imati samo protokolarnu funkciju, već da je dužan da sprovodi kontrolnu i upravnu i da odlučuje.

”Kad je u pitanju davanje mandata, predsjednik ima diskreciono ovlašćenje. To nije samovoljno ovlašćenje, već znači procesne radnje koje imaju tok, da se uzmu dokazi...”, navela je odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Dragana Bojovića da li predsjednik može da ne dodijeli mandat i blokira mogućnost formiranja vlade.

Sutkinja Upravnog suda Ružičić, koja je na prethodnom konkursu bila predložena za sudiju, ocijenila je da je sistem ustavnosti u krizi i to primarno zbog blokade Ustavnog suda.

”Imamo i institucije u v.d. stanju, i sa tog aspekta smatram da je narušena ustavnost u Crnoj Gori. Međutim, smatram da imamo sreću da smo mala zajednica i da bi sve to moglo da se dovede u red za relativno kratak vremenski period. Koraci su krupni, odgovornost velika...”, naglasila je.

Odgovarajući na pitanje poslanice DPS-a Jovanke Laličić o penzionisanju određenog broja sutkinja, Ružičićeva je rekla da je Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranja, kojom su kao jedan od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju propisane godine života - za muškarce 66, a za žene 64.

Tvrdi da bi to pitanje bilo riješeno i da ne bi došlo do sporne situacije da je Ustavni sud razmatrao njenu inicijativu i donio odluku.

Kandidatkinja Tešić rekla je na saslušanju da bi sudije Ustavnog suda trebalo da imaju položen pravosudni ispit.

Na pitanje poslanika Miluna Zogovića (DF) da li smatra da je potrebno inkriminisati nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, odnosno da se to uvede u Krivični zakonik kao krivično djelo, ona je odgovorila da ne bi imala ništa protiv toga.

”Sve ove godine sam radila časno i pošteno i sem gole plate nikakve nadoknade nisam imala. Prema tome, neka se sanckionišu ne samo sudije, nego sve javni funkcioneri”, kazala je.

Ona je ocijenila da su najveći problemi u sudstvu složenost i težina parničnih predmeta, te male plate, zbog čega, prema njenim riječima, sudije napuštaju sudove i postaju advokati.

Ustavni sud je u blokadi od 13. septembra, od kad je sudija Miodrag Iličković otišao u starosnu penziju. U sudu je trenutno troje od ukupno sedam sudija (Desanka Lopičić, Budimir Šćepanović i Milorad Gogić), pa ta institucija nema kvorum za rad s obzirom na to da odlučuje većinom glasova svih članova.

Za izbor u prvom krugu potrebna je dvotrećinska podrška (glasovi najmanje 54 poslanika), a u drugom tropetinska (glasovi najmanje 49 poslanika).

Juče je konsultativna saslušanja pratilo nekoliko ambasadora, kao i prethodnih dana.

O rukovođenju VDT-om dan prije isteka mandata Jovanovićeve

Dan prije nego što sadašnjoj vršiteljki dužnosti (v. d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) Maji Jovanović istekne mandat, poslanici u Skupštine izjasniće se o Vladinom predlogu izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, kojima je predviđeno da v. d. mandat VDT-a može trajati do izbora čelnika tužilaštva u punom mandatu.

Vanredna sjednica Skupštine sa ovim dnevnim redom zakazana je za 4. februar, a mandat Jovanovićevoj ističe dan kasnije.

Vlada je u zahtjevu parlamentu navela da bi ga trebalo usvojiti po hitnom postupku “s obzirom na nepredviđenu, novonastalu potrebu da se prevaziđu problem nastali u implementaciji važećih zakonskih rješenja prilikom određivanja v. d. VDT-a. Iz istog razloga, dodaje se, zakon bi trebalo da bude objavljen po usvajanju i da odmah stupi na snagu.

Poslovnikom Skupštine, propisano je da podnosilac zahtjeva za vanredno zasjedanje ne može zahtijevati sjednicu u vremenu kraćem od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, izuzev predsjednika Crne Gore. Vlada je zahtjev podnijela odmah nakon utvrđivanja predloga na sjednici, 20. januara.

Jovanović je aktuelni mandat drugi i posljednji na osnovu važećeg zakona, koji propisuje da neko može biti v. d. VDT-a dva puta po šest mjeseci.

Vlada u obrazloženju predloga, iza kog stoji Ministarstvo pravde, navodi i da je u cilju obezbjeđenja nesmetanog funkcionisanja Državnog tužilaštva u punom kapacitetu i efikasne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, neophodno omogućiti kontinuitet u radu v. d. VDT-a do izbora novog tužioca.

Česte personalne promjene tim pozicijama, dodaju, mogu negativno uticati na rad institucije, na šta je, dodaju, posebno ukazao Tužilački savjet u inicijativi za izmjene zakona koje su upućene Vladi.

Na pitanje kakav je njen stav o predloženim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, potpredsjednica Skupštine Bošnjak je odgovorila da ne podržava to rješenje.

”Nisam vidjela predložene izmjene, ali ovo što sam pročitala u medijima je neprihvatljivo jer bi došli do toga da neko bude u v. d. stanju duže nego u regularnom mandatu. Zadovoljni smo radom v. d. VDT-a Jovanović, ali to ne znači da prema nekom pojedincu treba mijenjati zakon”, poručila je.

( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš )