Ozon: Hitno formirati jedinicu za sprečavanje ekokriminala

Neefikasnost primjene važećih zakona djeluje podsticajno za razvijanje ekokriminala, a štete koje su prouzrokovane imaju ogromne ekonomske posljedice, kako u kontekstu životne sredine, tako i javnog zdravlja, ističe Perović

1248 pregleda2 komentar(a)
Perović, Foto: Luka Zeković

Vlada u što kraćem roku mora, pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, formirati posebnu jedinicu za sprečavanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine, smatraju u Ekološkom pokretu Ozon.

Direktor te nevladine organizacije (NVO) Aleksandar Perović kazao je da je jedino tako moguće prevazići neodrživu podijeljenost nadležnosti institucija, koje taj prostor zloupotrebljavaju za izbjegavanje sprovođenja kaznenih mjera, čime se obesmišlava cijeli sistem.

„Da je tako, krunski dokaz je i svojevrsna parodija formiranja Operativnog međusektorskog tima za sprečavanje nelegalne eksploatacije riječnog materijala, gdje su zloupotrebljeni pojedinci koji su imali najbolje namjere i građansku hrabrost da pokušaju dati lični doprinos zaštiti javnog interesa“, smatra Perović.

Prema njegovim riječima, neefikasnost primjene važećih zakona djeluje podsticajno za razvijanje ekokriminala, a štete koje su prouzrokovane imaju ogromne ekonomske posljedice, kako u kontekstu životne sredine, tako i javnog zdravlja.

„Pošto aktuelna Vlada konstantno ističe posvećenost životnoj sredini, pozivamo da našu inicijativu, koju smo javno uputili u junu 2022. godine i koja je imala veliki medijski prostor, ovaj put razmotriti na adekvatan način“, naveo je Perović.

On je kazao da Ozon već 15 godina upozorava da je ekokriminal uzeo maha i da je infiltriran u institucije sistema.

„A da kod ključnih donosilaca odluka nikad nije postojala volja da se taj državni udar na ekološku državu uzme za ozbiljno, što je dokaz i njihove povezanosti sa organizovanim kriminalom“, dodao je Perović.

On je ukazao na pojave poput nelegalne eksploatacije šumskog i riječnog materijala, nelegalnog odlaganja različitih vrsta otpada, pa i opasnog, krivolova, trgovine zaštićenim vrstama, namjerno izazvanih požara, korupcije, devastacije prostora divljom gradnjom, zagađenja vode, vazduha i zamljišta, što se dešava čak i u zaštićenim područjima.

Te pojave su, kako je naveo, najbolji dokaz da državni i lokalni inspekcijski organi i čuvarske službe nijesu na odgovarajućem nivou i da nemaju kapacitet da zaštite prirodna bogatstva.

„Pa je potpuno jasno da se jedino formiranjem jedinice za sprečavanje ekokriminala i zaštitu životne sredine može dati institucionalni sistemski odgovor“, istakao je Perović.

On je kazao da se formiranjem takve jedinice otvara prostor i za regionalno i internacionalno umrežavanje u borbi protiv ekokriminala, što je, smatraju u Ozonu, potreba i pravi način unapređenja saradnje, koja će pozitivno uticati i na proces evropskih integracija u regionu Zapadnog Balkana.

„Bez želje da pravimo razliku između kriminalnih aktivnosti, ipak upozoravamo da je ekokriminal u Crnoj Gori, po nama, premašio i trgovinu narkoticima, kao i da su ekonomske posledice po naše društvo značajno veće“, rekao je Perović.

Komentarišući najavu uključivanja Vojske Crne Gore u zaštitu rijeka, on je kazao da to podsjeća na dešavanja u Meksiku i Kolumbiji tokom prošlog vijeka kada su, zbog nepovjerenja u policiju, vlasti tih zemaljana na takav način pokušale da se obračunaju sa narko klanovima koji su bili jači od države.

„Nadamo se da će Vlada shvatiti da degradira samu sebe ukoliko ozbiljno ne pristupi rješavanju problema ekokriminala, a to je moguće formiranjem posebne jedinice, njenom obukom, opremanjem, jasnim definisanjem nadležnosti, sistemskom podrškom i nadzorom u kom će imati prostora i za predstavnike civilnog društva“, naveo je Perović.

Kako je kazao, pošto je za to potrebna i odgovarajuća finansijska podrška, Ozon predlaže da se tri miliona eura, opredijeljena za izgradnju nove zgrade Ministarstva ekologije, preusmjere za potrebe formiranja i osposobljavanja jedinice za sprečavanje ekokriminala.

„Jer je to mnogo važnije za cjelokupno društvo. Magla se više ne može prodavati“, zaključio je Perović.