Predstavnici državnih institucija da konsultuju organizacije OSI u ranoj fazi kreiranja politika

Predstavnici državnih institucija konsultuju organizacije osoba s invaliditetom (OSI) u kasnoj fazi prilikom kreiranja politika i to samo da bi zadovoljili formu, poručeno je u drugom dijelu Foruma o pravima OSI Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvršni direktor Saveza Slijepih Crne Gore Goran Macanović istakao je, na panelu "Pitanja zaštite i promovisanje ljudskih prava osoba s invaliditetom prilikom formulisanja i primjene svake politike i svih programa", da se u praksi ne primjenjuju mnoge odredbe Konvencije o pravima OSI, prenosi PR Centar.

„Nedovoljno se primjenjuje obaveza neposrednog i kontinuiranog konsultovanja sa OSI preko njihovih organizacija. Konsultovanje kod nas u Crnoj Gori često izostaje u ranoj fazi kreiranja nekih politika. Često se dešava da se predstavnici OSI pozovu da učestvuju u nekom procesu koji je pri kraju i često je to učešće samo da se zadovolji forma, a ne da se suštinski dobije kvalitet od predstavnika organizacija OSI“, naveo je Macanović.

Kazao je i kad predstavnici organizacija OSI daju predloge, često se desi da ih institucije ne prihvate, navodeći da je to najčešće jer predstavnici institucija ih ne razumiju.

„Često se dešava i da predstavnici institucija naša rješenja i predloge ne prihvataju jer to po njima iziskuje velika finansijka sredstva, ali se često dešava da to bude samo pretpostavka pojedinaca, bez neophodnih analiza koje bi potkrijepile jednu takvu argumentaciju“, rekao je Macanović.

Ukazao je da na zaštitu i promociju OSI često utiču administrativne prepreke i barijere koje institucije predstavljaju pred OSI.

„U zaštiti i promociji prava OSI važnu ulogu ima pokre OSI. Jako je važno i nužno da mi kroz naše učešće u raznim procesima, u kreiranju i u primjeni politika u svim oblastima promovišemo pristup zasnovan na ljudskim pravima“, istakao je Macanović, navodeći da ulogu organizacija OSI vidi kao onu koju će da prate primjenu politika i sugerišu eventualne izmjene.

Članica Odbora Evropske mreže za samostalni život (European Network on Independent Living) Elena Kochoska rekla je da se ne implementiraju odrebe Konvencije o pravima OSI.

„Kad je riječ o toj Konvenciji, teško je implementirati određene odrebe zato što se kaže da su potrebne sistemske, kulturološke, društvene, infrastrukturne promjene. Ne mislim samo na arhitektonska rješenja i barijere, već govorimo o mišljenjima, stavovima, životu, vrijednostima koje kreira zajednica onih koji nemaju invaliditet. Ova Konvencija traži nešto drugo. Potrebna je rehabilitacija sistema vrijednosti, standarda i to treba da uradi zajednica bez invaliditeta, a ne mi. U tome leži problem“, navela je Kochoska.

Prema njenim riječima, ključni cilj koji ova Konvencija propisuje je nezavisan, samostalan život kojim se poštuje autonomija, dostojanstvo, kao i razlika OSI.

„Proces kreiranja javne politike na pitanje invaliditeta gleda kao na nešto zasebno. To je dovelo do podvojenosti u pristUpima. Važno je ovo shvatiti kao barijeru od strane države i onih koj su na moći. Sama terminologija doprinosi klasfikaciji, kategorizaciji. To je jedno od oruđa koji država koristi protiv implementacije Konvencije“, kazala je Kochoska.

Konvencija, kako je pojasnila, traži da se jednakost zasniva na principu inkluzivnosti, ističići da svi zakoni moraju počivati na tom principu.

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da ako organizacije OSI nemaju principe prilikom djelovanja i zagovaranja, da ih drugi neće cijeniti, niti će uvažavati njihovo mišljenje.

„To smatram jako važnim u oblasti zagovaranja ljudskih prava, ali to ne znači istovremeno da imamo rješenja i da ih trebamo u svakoj situaciji nuditi. Predstavnici vlasti nas moraju konsultovati, pitati i uvažavati ono što mi smatramo važnim i potrebnim“, navela je Vujačić.

Prema njenim riječima, predstavnici organizacija OSI bi trebalo da raspolažu sa argumentima i da ne koriste druge metode koje su prihvatljivije za drugu stranu.

„Neki rezultati se osjete tek za pet ili deset godina. Važno je da od njih nikad ne odustajemo i da nam oni budu jako važni. Važno je i da sve to bude praćeno dozvoljenim pritiskom, kao i da sve što zagovaramo i tražimo, od toga ne odustajemo i da sve to bude praćeno i onim što su životna iskustva i činjenice, odnosno argumenti“, kazala je Vujačić.

Tokom diskusije, predstavnica Pokreta Evropa sad Branka Marković, koja je učiteljica, istakla je da je potrebno više računa voditi u školi o djeci koja imaju invaliditet.

„Kroz nastavni program bi trebalo uvesti predmet da to pitanje bude zastupljeno, da znaju vršnjaci i nastavnici kako treba da se ponašaju prema djeci s invaliditetom“, smatra Marković.

Vujačić je na to odgovorila da u Crnoj Gori nema inkluzivnog obrazovanja, ukazujući da veliki broj djece s invaliditetom zbog nepristupačnosti programa završava srednju stručnu školu, ali ne i gimnaziju.

Ukazala je na primjer samo jednog fakulteta koji je prilagodio program studentu s autizmom.

Predstavnica koalicije "Za budućnost Podgorice" dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da reforme postoje kad su u pitanju politike koje se tiču ljudskih prava, ali da su spore.

„Smatram da svi moramo dati lični doprinos u inkluziji OSI. Podržavam ideju samostalnog života. Bilo bi lijepo da u budućoj lokalnoj vlasti u Podgorici ostvarimo bližu komunikaciju sa UMHCG u smislu otvaranja dnevnog centra, kao prostora koji bi služio potrebama UMHCG i svim ostalim OSI, mladima i starijima, uz raznovrsniji program, uključujući i umjetnost“, istakla je Borovinić Bojović.

Učesnici diskusije su saopštili i da se do sad primjenjivale populističke mjere kad je u pitanju politika prema OSI, kao i da je potreban sistemski pristup rješavanju problema.

Tokom panela Važnost uključivanja OSI u proces nadgledanja, kreiranja, donošenja, primjene, praćenja i evaluacije politika koje se tiču prava OSI, Kochoska je kazala da prema Konvenciji o pravima OSI države imaju obavezu da osmisle mehanizme za monitoring, pojašnjavajući da oni moraju da budu finansijksi nezavisni, da uključuju OSI i da sarađuju sa različitim organizacijama OSI.

„U Makedoniji mehanizmi za praćenje su prepušteni Ombudsmanu, ali ne kao nezavisna tijela, nego kao tijela u okviru odjeljenja u okviru te institucije. Kadar koji tamo radi nema znanje o Konvenciji. Četiri godine na papiru imamo mehanizam za monitoring, ali u stvarnosti nemamo ništa“, rekla je Kochoska.

Istakla je da države moraju da finansiraju organizacije koje se bave zagovaranjem, praćenjem, monitoringom, jer taj proces zahtjeva dosta energije, vještine i obrazovanje.

„U praksi nemamo pozitivna iskustva sa tim što se tiče regiona i države ne finansiraju monitoring“, navela je Kochoska.

Istakla je da bi organizacije trebalo da budu prodornije i sastavni dio sastanaka kada komiteti pišu izvještaje o zemljama.

Vujačić je kazala da je nezamislivo govoriti o bilo kakvom praćenju politika, nakon usvajanja izvještaja, ukoliko ne postoje kvalitetni izvještaji o njihovom sprovođenju uključujući nezavisne izvještaje.

Podsjetila je da je UMHCG pripremilo mnoge izvještaje iz sjenke, navodeći da je prvi značajan bio Alternativni izvještaj o sprovođenju Konvencije koji su podnijeli Komitetu 2017.

„Ovi izvještaji su važni da ono što godinama radimo pretočimo na papir i da koristimo kasnije kao mehanizma i kao zagovaranje i neke druge aktivnosti kako u okviru organizacija, tako i u okviru javnog djelovanja. Bila sam ponosna na sebe i kolege koji su učestvovali u pripremi Izvještaja jer su nam članovi Komiteta rekli da je to jedan od najkvalitetnijih izvještaja koji su oni dobili“, navela je Vujačić.

Tokom diskusije, predsjednica krovne organizacije OSI u Hrvatskoj Marica Mirić rekla je da organizacije ne koriste svoju civilnost u dovoljnoj mjeri, navodeći da nisu udružene i da su razjedinjene u borbi za ljudska prava.

„Kad je u pitanju monitoring, važno je da se mi posvetimo stretiškom dokumentima, kakvi god oni bili kako bi pratili praćenje odrebi Konvencije“, smatra Mirić.

Forum se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

( B.H. )