DPS-u više ne pomažu zavađeni protivnici

Ako se šef države Milo Đukanović opet kandiduje za tu funkciju, naravno da će šansa da pobijedi na izborima biti veća ukoliko na njima bude imao više konkurenata. Međutim, igranje na kartu nejedinstva protivnika, koje je Đukanovića godinama održavalo na vlasti, više nije dovoljno jer se birači njegove Demokratske partije socijalista (DPS) okreću drugim strankama.

To je za “Vijesti” ocijenila profesorica na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) Nikoleta Đukanović, ističući da glasači DPS-a to čine dominantno zbog kadra te partije i načina na koji je vladala.

Stoga navodi da nije sigurna da je pametno da se bilo ko u DPS-u oslanja na kartu nejedinstva suparnika.

Ona kaže da DPS-u neće biti lako da izabere kandidata koji će, u uslovima stalnog pada povjerenja kod njihovih ranijih birača i nerealizovanih stranačkih reformi, uspjeti da ostvari dobar rezultat na predsjedničkim izborima zakazanim za 19. mart.

Iako je, napominje, jasno da je jedino Đukanović u prethodnim izbornim ciklusima imao najveće šanse za dobar ishod, okretanje birača DPS-a drugima govori o njihovom zasićenju politikom stranke.

”Posebno su presudne afere koje su bile povezivane s njihovim članovima. Zato mislim da bolji rezultat ne bi ostvarila ni kandidatura bilo kog drugog aktuelnog ili bivšeg člana ove partije, među kojima je i gđa Milica Pejanović Đurišić”, rekla je sagovornica.

Iz DPS-a su juče saopštili da su počeli unutarstranačke konsultacije o kandidatu. Kao najozbiljniji potencijalni pominje se aktuelni lider Đukanović. S druge strane, Pejanović Đurišić, koja je od 1997. do 1998. takođe bila na čelu DPS-a, navodno bi mogla da bude jedinstveni predstavnik opozicije.

Iz DPS-a su prošle sedmice najavili da će se konsultovati i sa svim subjektima “evropskog bloka”, koji traže zajedničkog kandidata, ali poručuju da “ne treba puno eksperimentisati” i da o kandidatu treba razmišljati na osnovu kriterijuma procjene podrške, iskustva, odgovornosti i spremnosti da štite državni interes. Time indirektno sugerišu da bi to ponovo mogao da bude Đukanović.

Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, koje je u decembru objavio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), ako bi se Đukanović ponovo kandidovao, na izborima bi ga sigurno glasalo 24,4 odsto građana, dok bi 39 odsto podržalo nekoga od proitvkandidata.

Iako se izbori bliže, kandidate još nemaju ni drugi politički subjekti. Zasad su Demokratski front (DF), Demokrate i vanparlamentarni Pokret Evropa sad (PES) najavili da će imati svoje.

Đukanović kaže da je ne iznenađuje što PES ide u predsjedničku trku, jer im, objašnjava, dobar ishod na oktobarskim lokalnim izborima daje motiv da vjeruju da će napraviti najbolji rezultat.

Dodaje da su interesi da se dođe do moći i kod njih toliko izraženi da ne razmišljaju o zajedničkom kandidatu, koji bi, tvrdi ona, imao mnogo više šansi za trijumf.

Napominje da se, shodno skoro objavljenim istraživanjima, lider PES-a Milojko Spajić i njegov zamjenik Jakov Milatović kotiraju “dosta dobro” ako se uzme u obzir njihov politički staž, prvenstveno zbog njihovog ekonomskog programa “Evropa sad”, koji su razvili dok su bili ministri u prethodnoj Vladi.

Iako najavljuju da će imati svog predstavnika na izborima, Demokrate pozivaju PES na dogovor, poručujući da mnogi indikatori govore da bi zajednički kandidat pobijedio u prvom krugu izbora. Međutim, Spajić tvrdi da trenutno ne vidi sinergiju sa bilo kojim subjektom, dok je Milatović ne isključuje.

Kako su “Vijesti” pisale, procjene PES-a su da bi Spajić možda pobijedio Đukanovića i u prvom krugu.

Kao potencijalni kandidati pominju se i Milatović i potpredsjednica Olivera Injac. Milatović je juče izjavio da u PES-u razmišljaju o nekoliko opcija, i da je jedna da podrže “nekoga sa strane”.

”Da li je to (lider Demokrata) Aleksa Bečić ili neko drugi... Mislim da je Bečić častan i pošten čovjek, da bi on možda bio i adekvatan predsjednik. Sasvim sigurno, i naš pokret ima mnogo takvih ljudi koji bi dobro pokrivali tu poziciju. Možda će to biti Spajić ili ja, pa na fonu ove pobjede u Podgorici, još jednom donijeti pobjedu i na državnom nivou”, rekao je.

Iz PES-a je sinoć nakon sjednice Predsjedništva saopšteno da se raspravljalo o različitim opcijama nastupa na izborima, i da je odlučeno da se u narednim danima pristupi organizaciji prikupljanja potpisa, te sazivanju Glavnog odbora na kojem bi se verifikovali “predlozi odluka o učešću u izbornom procesu”.

Najavljuju da će u najkraćem roku otpočeti sa predizbornim aktivnostima u svim opštinama, kako bi spremno dočekali izbore.

Nikoleta Đukanović kaže da bi potencijalni dogovor PES-a i Demokrata više išao naruku Bečićevoj stranci.

”Jer su prethodni (lokalni) izbori pokazali stav birača prema njihovoj partiji, i mislim da je to maksimum koji oni mogu da ostvare i na nacionalnom nivou”, dodaje sagovornica.

Kad je riječ o DF-u, iz tog saveza najavljuju da će jedan od njihovih lidera Andrija Mandić biti kandidat ako DPS isturi šefa stranke. Njegov kolega Milan Knežević, rekao je sinoć u emisiji “Načisto” na TV “Vijesti”, da su već prikupili 10 hiljada potpisa građana za svog kandidata.

”Ako se desi nekim slučajem, a mislim da je to nemoguće, da naš kandidat ne uđe u drugi krug, mi ćemo podržati, bez obzira na političke razlike, Spajića, podržaćemo Bečića, ako bude u drugom krugu. Spremni smo da se javno obavežemo potpisom u toku kampanje”, poručio je. Upitana kako tumači najave o kandidaturi Mandića, Đukanović odgovara da vjeruje da se takvo rješenje potencira i mimo poteza DPS-a, baš zbog, kako navodi, želje određenih lidera da dođu do pozicija vlasti, bez obzira na okolnosti.

”Nažalost, vjerujem da će biti kandidata koji nemaju volju i potencijal da Crnu Goru demokratizuju i evropeizuju, a koji i dalje imaju određenu podršku. Nažalost, crnogorska politička kultura i razumijevanje demokratije je dosta nisko i kod građana, ne samo kod političara, pa i dalje podržavaju strukture koje čine sve da udalje Crnu Goru od EU...

To samo govori da građani imaju svoje probleme i očekivanja, koje politički lideri ne uzimaju puno u obzir kad definišu prioritete i vrše vlast”, podvlači sagovornica.

Partije i grupe građana kandidature mogu podnositi do 26. februara.

Prema Zakonu o izboru predsjednika, ako nijedan kandidat ne dobije više od polovine važećih glasova birača, održava se drugi izborni krug, za 14 dana. U njemu učestvuju dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Predsjednik se bira na pet godina.

Đukanović: Niko ne uliva povjerenje

Na pitanje kako će predsjednički izbori odrediti parlamentarne, bez obzira kad uslijede, Đukanović odgovara da oni mogu u određenoj mjeri uticati na opredjeljenje birača.

“Isto kao što je to bio slučaj sa prethodnim lokalnim izborima na kojima su one partije koje su zabilježile loše rezultate dodatno izgubile povjerenje građana, i isto kao što su one strukture koje su bile veliko izenađenje, u smislu rezultata, dobile dodatni motiv, ali i jače uporište kod građana. Koliko će takvo povjerenje zaista biti opravdano, to je posebno pitanje, budući da gotovo nijedan politički subjekat ne uliva povjerenje da zaista ima kapacitete, znanje i volju da reformiše i demokratizuje društvo, ojača institucije, te uvede državu u EU”, konstatuje ona.

Ako bude blokade, Đurović preuzima funkciju predsjednika

Ako sudije Ustavnog suda ne budu izabrane i ta institucija u susret izborima ne izađe iz blokade, nije isključeno da njihova regularnost bude dovedena u pitanje, s obzirom na to da je taj sud posljednja instanca za izborne žalbe.

Na opasnost od takvog scenarija upozorili su i predstavnici međunarodne zajednice. U slučaju da do njega dođe i da Državna izborna komisija ne bude mogla da proglasi konačne rezultate izbora zbog žalbi, a imajući u vidu da Đukanoviću mandat traje do 20. maja, funkciju predsjednika bi, prema Ustavu, preuzela šefica parlamenta Danijela Đurović.

Đukanović je juče na sastanku sa članovima Misije OEBS/ODIHR-a rekao da Crna Gora izbore dočekuje bez završene reforme izbornog zakonodavstva, u uslovima duboke institucionalne i političke krize, društvene polarizacije i snažnog uplitanja trećih strana.

”Predsjednik Đukanović je uz iskazanu spremnost za dalju saradnju naglasio da na veliki izazov u obezbjeđivanju regularnosti izbora u ovakvim uslovima treba gledati otvorenim očima i kako zajedno možemo da popravimo stanje da bismo došli do ambijenta u kojem bi se građani mogli slobodno izjasniti”, saopštili su iz njegovog kabineta.

( Nikola Dragaš )