PSSE pohvalio borbu protiv korupcije u Crnoj Gori, ali i ukazao na neuspješnost imenovanja sudija Ustavnog suda
U rezoluciji se podsjeća da je 2022. godine Crna Gora doživjela značajnu političku nestabilnost koja je bila rezultat nastavka transformacije nakon izbora 2020. na kojima je smijenjen DPS
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PSSE) usvojila je sinoć Izvještaj Komiteta za poštovanje obaveza država članica u kom je pohvaljena borba protiv korupcije u Crnoj Gori, ali i ukazano na neuspješnog imenovanja sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta.
Za izvještaj je glasao 61 član PSSE, sedam ih je bilo protiv, a jedan uzdržan.
PSSE je pozvala političke partije da bez odlaganja nastave sa takvim imenovanjima i sprovedu preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE/ODIHR) u vezi sa izbornim procesom prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora.
U rezoluciji se podsjeća da je 2022. godine Crna Gora doživjela značajnu političku nestabilnost koja je bila rezultat nastavka transformacije nakon izbora 2020. na kojima je smijenjen DPS.
Dodaje se da je početkom februara 2022. Vlada koju je formirao Zdravko Krivokapić smijenjena nakon izglasavanja nepovjerenja u parlamentu, a predsjednik države Milo Đukanović dao je 3. marta dotadašnjem vicepremijeru Dritanu Abazoviću mandat da sastavi vladu.
"Bili su potrebni dugotrajni pregovori kako bi se pronašla većina", podsjeća se u izvještaju.
Parlament je 28. aprila izabrao novu koalicionu vladu sa Abazovićem kao premijerom, oslanjajući se na podršku DPS-a.
"Glavni fokus ove Vlade bio je sprovođenje reformi potrebnih za ubrzanje pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, uključujući i one koje su preporučila nadzorna tijela SE", piše u izvještaju.
Podsjeća se da su u posjeti Crnoj Gori od 10. do 13. jula boravili koizvjestici Damijen Kotije i Nikos Tornaritis da detaljno rasprave razvoj događaja u vezi sa četiri područja prioritetna za post-monitoring dijalog: nezavisnost pravosuđa, povjerenje u izborni proces, stanje medija i borba protiv korupcije.
"Vlasti su predstavile nekoliko nacrta zakona i izrazile svoje uvjerenje da će izborna reforma o kojoj se raspravlja unutar posebnog parlamentarnog odbora biti donesena prije sljedećih izbori. Imenovanje sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta trebalo je da uslijedi u roku od nekoliko sedmica. Imenovanja u Ustavnom sudu bila su hitno potrebna jer je nesposobnost političkih partija da se dogovore oko kandidata ostavila mnoga mjesta u Sudu upražnjenima, a penzionisanje jednog od sudija u oktobru ostavilo je Sud bez kvoruma", navodi se u izvještaju.
Sve političke partije bile su, kako se dodaje, svjesne važnosti takvih imenovanja za vladavinu prava i pravilno funkcionisanje demokratskih institucija.
Ocijenjeno je da je razvoj u borbi protiv korupcije vrlo obećavajući i da je u prethodnim procjenama zaključeno da je pravni okvir dovoljan, ali da nedostaje političke volje za njegove sprovođenje.
"Dosadašnji rezultati istraga, krivičnih gonjenja i pravosnažnih osuda bili su loši. Očekivalo se da će niz slučajeva korupcije visokog profila dokazati stvarnu predanost borbi protiv korupcije".
Tokom posjete Crnoj Gori, koizvjestioci su se, kako se dodaje, sastali sa specijalnim državnim tužiocem koji je rekao da je od Vlade dobio svu potrebnu podršku u pogledu kadriranja i materijalnih objekata.
"U sedmicama koji su prethodile posjeti, hapšenje bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice, kao i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, možda ukazuje na stvarnu političku volju da se uhvati u koštac s korupcijom".
U izvještaju se navodi da je politička rasprava bila fokusirana na usvajanje sporazuma (Temeljni ugovor) sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
"Takvi ugovori postoje sa svim ostalim vjerskim zajednicama, ali su veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori izuzetno osjetljive i sadržaj ugovora mnogi su ocijenili nezakonitim i protivustavnim. Nakon odluke o usvajanju ovog sporazuma, DPS je povukao podršku Vladi Abazovića, a parlament joj je 20. avgusta izglasao nepovjerenja. Kabinet Abazovića ostao je kao privremena vlada do formiranja nove vlade ili raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora".
Đukanović je 20. septembra predložio održavanje prijevremenih izbora nakon što je odbio kandidata triju vladajućih političkih blokova, Miodraga Lekića, za premijera.
"Premijer u odlasku Dritan Abazović optužio je predsjednika Đukanovića za zloupotrebu ustavnih prava i blokadu političkog dijaloga".
U izvještaju je ocijenjeno da je ovakav razvoj događaja spriječio usvajanje izborne reforme i imenovanje sudija Ustavnog suda.
Podsjeća se da 21. oktobra parlament još jednom nije uspio da imenuje sudije Ustavnog suda, tako da Ustavni sud sada ne može normalno da funkcioniše i da odlučuje o izbornim pitanjima.
( Biljana Matijašević )