Ne dozvoliti fašizmu da se povampiri, Nikšić odao poštu žrtvama holokausta

Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašisti Nikšića povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta organizovao je na Trgu slobode u Nikšiću skup kod spomenika Ljubu Čupiću, kako bi odali dužnu pošta svim stradalim žrtvama holokausta među kojima je najviše bilo Jevreja, i poslali poruku da su sloboda, mir, suživot, jednakost i ravnopravnost ono što treba da ujedini čitav progresivni svijet, ali i da se iskaže „crnogorska privrženost slobodarstvu i antifašizmu“.

Ana Pejović, članica predsjedništva UBNOR-a i antifašista Nikšić, podsjetila je da je u koncentracionim logorima i logorima smrti, od kojih su „najpakleniji bili oni u Poljskoj i Njemačko“ ubijeno preko tri miliona Jevreja i 800.000 Roma, od ukupno, preko šest miliona stradalih.

Prema njenim riječima, najsvijetlije stranice crnogorskog antifašizma i semitizma ispisane su i činjenicom da u Crnoj Gori nikada nijesu postojali logori smrti kao što je to bio slučaj sa Srbijom i Hrvatskom u kojima su zloglasne „SS i ustaške NDH jedinice sprovodile genocid nad nedužnim narodom“.

„Jasenovac, kao jedini logor smrti koji nije bio pod njemačkom upravom, već svirepom ustaškom, kao i zloglasno beogradsko Sajmište, uz čuvene kamione smrti zvane 'dušegupke', postali su specijalizovani objekti za masovno i zvijersko uništavanje 'nearijevske' rase“, kazala je Pejović.

Kako je istakla, ne zovu Nikšić zalud utvrdom crnogorskog antifašizma i semitizma – riječ je o gradu koji ima 48 narodnih heroja, 502 nosioca spomenice, 12 poginulih sveštenika-antifašista, 1516 poginulih boraca...

Kako je istakla, Nikšić i Crna Gora su dobro upamtili fašizam kao najopasniju kugu čovječanstva, pa neće dozvoliti njegovo povampirenje.

„Pokušali ste sramnim zapišavanjem Ljubovog spomenika, skrnavljenjem spomeničkih tekovina NOB-a, ukidanjem obaveznog dijela novčanih sredstava UBNOR-u da unizite prkosni osmjeh Ljuba Čupića i ponos Joke Baletić, i nijeste uspjeli jer su vam se s cvijećem u njegovim svezanim rukama odvažno suprotstavili mladi nosioci njihovih spomenica koje im i danas, na ovom trgu, sijaju u očima. Jurnuli ste 13.jula prošle godine s kokardama, krvavim kamama u očima i klanjem Turaka na usnama, na najsvijetliji crnogorski praznik kojim smo proslavljali oslobođenje od fašista i domaćih izdajnika. Odgovorili smo vam najljepšim stihovima pjesama koja se jednako pjevaju od operskih sala do ulica, 'O bela ćao', i 'Tuđe horde proklete nadiru kroz noć/ juriš moji junaci, mi moramo proć' a vama ostavili epsko-šovinističke narikače da vas po budžacima i kolibama tješe jer se srpski barjak nikada neće vijati ni u Prizrenu, ni nad Rumijom“, poručila je Pejović.

Dodala je da o pomirenju mogu govoriti tek onda kada oni koji slave „domaće izdajnike kleknu i poklone se žrtvama nacizma“.

„Do tada će naši putevi ostati transferzale naučnog, kulturnog i svakog drugog napretka, a vaši putljage i šorovi sa debelim naslagama blata i moralnog otpada koji će vas ubrzo smjestiti tamo odakle ste se tako drski, neuki, nevaspitani i bezočni razmiljeli“, zaključila je Pejović.

Psiholog Vladan Šturanović je kazao da nas prošlost opominje da različiti oblici diskrminacije zbog pripadnosti nekom narodu, vjeri, polu, poslu, kadkad ne ostanu samo na govoru mržnje, već da to može prerasti u zločin.

„Crna Gora je uvijek bila kuća za sve one koji su se osjećali ugroženima, za sve one kojima je trebala pomoć i spas iako oni nijesu prečesto pokazali zahvalnost. Ali i danas je tako, iako živimo u čudnom vremenu kada su nam neke zajedničke vrijednosti naizgled izgubljene i zamagljene“, kazao je Šturanović i poručio da ono što moramo širiti kao zajedničku vrijednost je ljubav prema drugom i drugačijem, ali i ono što je „vječna crnogorska krilatica, a to je sloboda“.

Studentkinja Nevena Baletić kazala je da 27. januar podsjetnik i opomena da ono tlo na koje zakorače ideologije mraka ostaje pusto.

„Zato je važno danas, kada se u Crnoj Gori ponovo pojavljuju obrisi davno poraženih fašističkih ideologija, koji se ispoljavaju ni manje ni više nego kroz politički aktivizam onih koji pretenduju da budu ili jesu na liderskim pozicijama, za koje su plaćeni u državi koju ne poštuju, a mnogi ni ne priznaju, pošaljemo snažnu i važnu poruku da u Nikšiću, koji je oduvijek bio slobodarski i antifašistički svetionik slobode, nema mjesta za povampirenje“, poručila je Baletić.

Alek Barović, mr političkih nauka, kazao je da se Crna Gora i crnogorski narod mogu pohvaliti time da je veliki broj Jevreja utočište pronašao u Crnoj Gori

„Crna Gora je možda i jedina država u Evropi u kojoj je broj Jevreja danas mnogo veći od onoga koji je bio 1941. godine. I to nam služi na čast“, kazao je Barović.

Istakao je da se istorija ponavlja, da danas opet velike nije briga za male.

„Danas, kad je sloboda jednog naroda i države ugrožena od njegovog prvog komšije. Danas kad se ponavljaju najgora stratišta Drugoga svjetskoga rata, pa je Buča novi Babin Jar, a Mauriopolj nova Varšava. Sve su ovo dokazi da naci-fašistička ideologija nije pobijeđena tog 9. maja 1945 godine. Niko nije mogao vjerovati da će rat opet zadesiti stari evropski kontinent, a kamo li da će se ikada više vazduhom širiti smrad raspadnutih leševa nevino ubijene đece, žena, staraca i muškaraca. Nažalost, stigla je Srebrenica brzo kao produkt nevoljnosti da se zatre ideologija koja je sarađivala sa izvršiteljima holokausta. Nasljednici njihove misli krivci su za najstrašniji genocid u Evropi nakon tog 27. januara 1945. na ovamo“, poručio je Barović.

Istakao je da danas Crnogorce proganjaju oni koji duhovnog oca vide u Nikolaju Velimiroviću, tvorcu svetosavlja, koji je pisao hvalospjeve Adolfu Hitleru.

„Sljedbenici tog istog koncepta danas Crnogorcima negiraju pravo na postojanje, naciju, vjeru, jezik, kulturu i tradiciju. A što je to nego najgori oblik fašizma? Na negaciji navedenog desili su se najgori zločini, a očigledno je da oni koji su jednom poraženi u ratu, opet streme ka tome da svoja nedjela ponove. To im se neće dozvoliti i prevarili su se ako se tome nadaju. Klerofašizam je našu domovinu vezao najgorim lancima i mi moramo dati sve od sebe da se tih okova što prije oslobodimo. Nije karakteristika Crnogoraca da trpe lance nit oni to mogu“, zaključio je Barović.

Govornici su odali počast poginulim žrtvama u Ukrajini i poručili da su srcem uz ukrajinski narod.

Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je 2005. godine proglasila 27. januar, dan kada je Crvena armija 1945. godine oslobodila zloglasni nacistički logor Aušvic, kao Međunarodni Dan sjećanja na žrtve holokausta. Od tada ovaj se dan tradicionalno obilježava u preko 100 zemalja Evrope i svijeta među kojima je i Crna Gora.

( Svetlana Mandić )