Koliko je ostvariva planirana ruska vojna reforma?

Reforma koju je najavio Kremlj predviđa pojačanje ruske vojske za 350.000 ljudi. Kako će biti regrutovan toliki broj novog vojnog osoblja? Kako će se finansirati tolika količina nove opreme?

Rusija želi da poveća svoju vojsku za još 350 hiljada vojnika na 1,5 miliona ljudi. Kao obrazloženje za tu odluku ruski ministar odbrane Sergej Šojgu nedavno je rekao svom zamjeniku da se "vojna sigurnost države" i "novi subjekti", kako opisuje područja Ukrajine koje je Rusija nezakonito pripojila, ali i sigurnost "kritičnih objekata" u zemlji, mogu garantovati samo "ako se ojačaju najvažnije strukturne komponente oružanih snaga".

Prema njegovim riječima, reforma koja počinje ove godine trebala bi da bude završena 2026. U sklopu toga treba obnoviti bivše vojne okruge Moskve i Lenjingrada (današnji Sankt Peterburg), stvoriti nove formacije trupa u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom i formirati dvanaest novih mobilnih divizija.

Armijski korpus u regionu Karelije

Osim toga, u regionu Karelija će da se formira novi korpus. U sastav kopnenih snaga će biti uključene tri motostreljačke divizije i dvije divizije vazdušno-desantnih trupa.

"Korpus u Kareliji je odgovor na širenje NATO", kaže izraelski vojni stručnjak David Šarp, koji dolazi iz Ukrajine. Ruska regija Karelija graniči s Finskom, koja je, kao i Švedska, podnijela zahtjev za članstvo u NATO.

Prema Šarpovim rečima, ruski agresorski rat protiv Ukrajine pokazao je da ruska vojska brojčano nije sposobna da ispuni svoju misiju okupacije Ukrajine. Osim povećanja vojske, Moskva želi da promijeni i organizaciju trupa. "Reforma će da ubrza prelaz iz brigada u divizije, što jedinicama daje više autonomije. Promjene su usmjerene na dugoročne ciljeve, a manje na korekciju trenutne situacije na frontu", kaže ovaj ekspert.

Odakle novi vojnici?

No, najvažnija tačka najavljene reforme - povećanje vojske za 350 hiljada ljudi - otvara pitanja među posmatračima. Kako će se popuniti nove jedinice?

U Rusiji danas svi muškarci između 18 i 27 godina imaju obavezu služenja vojnog roka. Otprilike 270.000 regruta se regrutuje za jednogodišnju službu u proljeće ili jesen svake godine, što je samo dio ove starosne grupe. Do sada su mnogi muškarci uspjeli da izbjegnu regrutaciju zahvaljujući studiranju na fakultetu ili podmićivanjem.

Pritom se starosna granica za regrutiranje sa sadašnjih 18 do 27 godina podiže na 21 do 30 godina. "To je dio ove reforme. Regruti od 18 godina su još uvijek 'klinci' i teško sposobni za borbu, dok su 21-30-godišnjaci fizički jači i već imaju obuku koju vojska može koristiti", objašnjava David Šarp. Pretpostavlja se da će se ubuduće stvarno biti regrutovano ​značajno više vojnih obveznika.

U prvom koraku sljedećeg proljeća, međutim, samo će gornja granica biti podignuta na 30 godina, a donja granica kasnije. To bi proširilo krug onih koji podliježu vojnoj obvezi na gotovo dva miliona muškaraca.

Još jedna mobilizacija?

U međuvremenu, rasprave o daljoj mobilizaciji u Rusiji se nastavljaju, pogotovo jer je Kremlj nedavno potvrdio da još uvijek važi predsjednička uredba o "delimičnoj mobilizaciji" donesena prošlog septembra.

Ako govorimo o toku ovog rata, onda se najavljena reforma može sprovesti samo dodatnom mobilizacijom. Stotine hiljada moraju biti regrutovane da bi se vojska povećala na 1,5 miliona ljudi. "Broj vojnika jedini je adut koji Rusija još ima", kaže Šarp.

Ukrajinski stručnjak Andrij Riščenko, koji je ranije bio zamjenik načelnika štaba mornarice Ukrajine, smatra da dalja mobilizacija u Rusiji neće pomoći. Prema njegovom mišljenju, ruski Glavni štab i dalje radi na raspodjeli vojnih obveznika iz prvog talasa regrutacije. "Novi ljudi će samo sjediti i neće raditi ništa", kaže ovaj ekspert.

Takođe prema njegovom mišljenju, Kremlj je do sada neuspješno pokušavao da mobilizacijom nadoknadi dosadašnje gubitke u ratu. On takođe smatra da ni reforma kratkoročno neće donijeti ništa: "Rusija je od početka rata pretrpjela vrlo velike gubitke, koje treba nadoknaditi. Ali nove vojnike na frontu možemo očekivati ​​tek pred sljedeću zimu", kaže Riščenko.

Da li reforma može da finansira?

Planirano povećanje ruske vojske je drugo tokom rata protiv Ukrajine. U avgustu 2022. predsjednik Vladimir Putin povećao je maksimalnu brojnost za 140 hiljada ljudi. Uz sada planiranih dodatnih 350 hiljada, to bi značilo gotovo pola miliona novih vojnika koje bi trebalo opremiti oružjem i uniformom, što bi značilo veliki teret za državni budžet.

S obzirom na pad prihoda od nafte i gasa, postavlja se pitanje da li Moskva to sebi može da priušti? "Ova reforma zahtjeva mnogo resursa, ne samo novac i osoblje. Potrebna je oprema i infrastruktura za ovih 350 hiljada ljudi. Osim toga, stručnjaci moraju biti obučeni za obuku regruta", kaže David Šarp. On ne isključuje mogućnost da će mnoge novostvorene jedinice postojati samo na papiru ili da neće dobiti vojnu opremu. "Reforma se čini nerealnom u značajnom dijelu onoga što obećava", kaže Šarp.

Prema mišljenju Andrija Riščenka, za opremanje jednog vojnika potrebno je oko 80 hiljada dolara. S obzirom na visoke troškove i pad prihoda iz državnog budžeta, on sumnja u sprovođenje reforme. Ističe i da je Rusija zavisna i od stranih komponenti za vojnu opremu. A osim toga, takva mjera sigurno nije popularna među ljudima: "I na kraju, mnogi Rusi ne bi da idu u rat", kaže Riščenko.

( Deutsche Welle )