Francuska šalje Ukrajini još 12 haubica "cezar"

Litvanski ministar spoljnih poslova pozvao je danas države Evropske unije da više ne budu domaćini ambasadorima Rusije.

Dok rastu diplomatske tenzije između baltičkih zemalja i Moskve zbog ruske invazije Ukrajine, Gabrijelius Lansbergis je novinarima tokom posjete Rigi, glavnom gradu susjedne Letonije, rekao da "ne služi ničemu imati ambasadora Rusije u nekom evropskom glavnom gradu".

Ambasade Rusije "u većini slučajeva više nisu diplomatske institucije, već propagandne institucije koje kriju ratne zločine i uopšte uzev promovišu genocidnu agendu", ocijenio je on.

Litvanija je spustila nivo svojih diplomatskih odnosa sa Moskvom i protjerala ruskog ambasadora u aprilu 2022. godine, poslije otrkića masakra u ukrajinskom gradu Buči.

Prošle nedjelje Estonija je objavila da protjeruje ruskog ambasadora kao uzvratnu mjeru pošto je Kremlj proglasio estonskog ambasadora nepoželjnom osobom.

"Mi poštujemo princip reciprociteta u odnosima sa Rusijom", saopštilo je tada estonsko ministarstvo spoljnih poslova, dodavši da ruski ambasador treba da ode isto kada i njegov estonski kolega kome je Moskva postavila 7. februar kao rok da napusti rusku teritoriju.

Letonija, treća baltička zemlja, objavila je da će takođe protjerati ruskog ambasadora i to iz solidarnosti s Estonijom, i povući svog ambasadora iz Moskve.

Ukrajinski premijer Denis Šmigal izjavio je danas da će u petak u Kijevu biti samit Ukrajina-Evropska unija (EU), a dan ranije prve "međuvladine konsultacije" Kijeva i Evropske komisije.

"Činjenica da se samit održava u Kijevu, predstavlja jak signal i našim partnerima i našim neprijateljima", rekao je Šmigal na sastanku Vlade i dodao da od samita očekuje pozitivnu ocjenu ukrajinskih napora za evropsku integraciju.

Konsultacija u četvrtak i samit u petak biće dva "izuzetno važna sastanka o evropskim integracijama Ukrajine", rekao je Šmigal, jer treba da omoguće "Evropi da vjeruje u pobjedu Ukrajine" i da podrži ukrajinske aktivnosti koje vode ka članstvu u EU.

Ukrajina je krajem juna 2022. godine dobila zvaničan status kandidata za prijem u EU što je bio jak simboličan gest četiri mjeseca poslije početka ruske invazije. Međutim, taj proces može da traje godinama.

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je da je uložila snažan protest mađarskom ambasadoru zbog, kako se ističe, "omalovažavajućih" komentara mađarskog premijera Viktora Orbana i pozvala Budimpeštu da zaustavi "antiukrajinsku retoriku".

"Mađarska strana je pozvana da zaustavi ovaj negativni trend kako bi se izbjegle nepopravljive posljedice po odnose dvije zemlje", navodi se u saopštenju izdatom poslije razgovora sa mađarskim ambasadorom, prenosi Rojters.

Portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko u petak je na Fejsbuku prenio da je je Orban rekao novinarima da je Ukrajina "ničija zemlja" i uporedio je sa Avganistanom.

Orban je naglasio da će Mađarska staviti veto na sve sankcije EU protiv Rusije koje se tiču nuklearne energije. Mađarska ima nuklearku koju je izgradila Rusija koju planira da proširi.

Francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu rekao je poslije sastanka sa ukrajinskim kolegom Aleksijem Reznikovom da će Pariz Kijevu poslati 12 dodatnih haubica "cezar".

Kako je dodao, Francuska će takođe poslati 150 pripadnika vojske u Poljsku da tamo obučava do 600 ukrajinskih vojnika mjesečno, prenosi Rojters.

Reznikov je ocijenio da je odluka Francuske da Kijevu obezbijedi laka borbena oklopna vozila AMKS-10 RC izazvala efekat "grudve snijega", pošto su drugi saveznici potom obećali da će poslati tenkove.

Bivši bokserski šampion u teškoj kategoriji, Ukrajinac Vladimir Kličko, pridružio se borbi Ukrajine protiv plana Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) da dozvoli učešće ruskim sportistima na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.

Kličko, koji je gradonačelnik Kijeva, u video-poruci objavljenoj u ponedjeljak je rekao da će "sportski zvaničnici biti saučesnici u ratu" ako sportisti iz Rusije i njenog vojnog saveznika Bjelorusije budu mogli da se takmiče na sljedećim OI.

MOK je prošle nedjelje najavio da Rusi i Bjelorusi koji nisu otvoreno podržali rat, mogu da izbore kvalifikacije na OI i da se takmiče kao neutralni sportisti bez zastave i himne.

Ublažavanje stava MOK-a datog prošlog februara, da sportska tela treba da isključe Rusiju i Bjelorusiju iz međunarodnih takmičenja, izazvalo je gnijev u Ukrajini, koja je upozorila da bi mogla da bojkotuje Igre u Parizu.

Kličko se u izjavi snimljenoj pored zgrada oštećenih bombama, obratio predsjedniku MOK-a Tomasu Bahu: "Svet vas gleda, istorija će vam suditi", poručio je Kličko Bahu.

"Vi ste predstavnik univerzalnih vrednosti i tolerancije i mira. Kažem vam: Rusi su olimpijski šampioni u zločinima nad civilima. Ne možete staviti olimpijski ablem na ove zločine jer ćete biti saučesnik u ovom odvratnom ratu", rekao je Kličko.

Odgovarajući danas na kritike, MOK je rekao da "najoštije odbacuje ove i druge klevetničke izjave" koje "ne mogu poslužiti kao osnova za bilo kakvu konstruktivnu diskusiju", saopštilo je krovno olimpijsko tijelo.

MOK je ukazao i da se sportisti ne smeju suočiti sa diskriminacijom samo na osnovu pasoša.

Ključni olimpijski sportovi, poput atletike i plivanja, isključili su Ruse i Bjeloruse ubrzo posle početka rata, dok su tenis i biciklizam omogućili sportistima da se takmiče kao neutralni.

Lideri krovne grupe upravnih tijela Ljetnjih igara sastaće se 3. marta radi razgovora o ruskim pitanjima koja im je predstavio MOK.

Ukrajina će od Njemačke uskoro dobiti borbene tenkove i izviđačke dronove. To se saznalo prošle nedjelje, ali je vijest iz Berlina o odluci da se ukrajinska vojska snabdijeva teškim tenkovima Leopard 2 zasijenila onu iz Minhena.

Mlada startap - kompanija "Kvantum -sistemi" dobila je drugu, mnogo veću porudžbinu za svoje dronove "Vektor" od Ministarstva odbrane Ukrajine.

Tu isporuku finansiraće njemačka vlada.

Ukrajina je saopštila da su njene snage odbile ruske napade na put u blizini istočnog grada Bahmuta, spriječavajući Moskvu da preuzme kontrolu nad važnom ukrajinskom linijom snabdijevanja.

Ruske trupe nisu uspjele da presjeku put koji vodi od grada Časiv Jar do Bahmuta, rekao je portparol vojske Sergej Čerevati, prenosi Rojters.

"Ruske trupe nisu mogle da presjeku put kojim se snabdijevaju ukrajinske oružane snage. Ukrajinska vojska u Bahmutu je snabdjevena svim potrebnim", rekao je on.

On je rekao da je Bahmut i dalje jedno od glavnih žarišta ruskih napada, uključujući artiljerijske napade i pješadijske napade.

Ukrajina će dobiti 120 do 140 tenkova u "prvom talasu" isporuka od koalicije 12 zemalja, izjavio je ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba, prenosi Rojters.

Ukrajina je ranije ovog mjeseca obezbijedila obećanje grupe zapadnih zemalja da će ih snabdijevati borbenim tenkovima, kako bi pomogli Kijevu da odbije rusku invaziju u punom obimu.

"Tenkovska koalicija sada ima 12 članova. U prvom talasu doprinosa ukrajinske oružane snage će dobiti između 120 i 140 zapadnih modela tenkova", rekao je Kuleba tokom onlajn brifinga.

Šef NATO -a Jens Stoltenberg i japanski premijer Fumio Kišida dogovorili su se da će ojačati veze, kazavši da su ruska invazija na Ukrajinu i njena sve veća vojna saradnja sa Kinom stvorili najnapetije bezbjednosno okruženje od Drugog svjetskog rata.

"Svijet se nalazi na istorijskoj prelomnoj tački u najstrožem i najsloženijem bezbjednosnom okruženju od kraja Drugog svjetskog rata", navodi se u saopštenju dvojice lidera, prenosi Rojters.

Stoltenberg i Kišida su zabrinuti i zbog ruskih nuklearnih prijetnji, zajedničkih vojnih vježbi Rusije i Kine u blizini Japana i razvoja nuklearnog oružja Sjeverne Koreje.

"Ovaj rat nije samo evropska kriza, već izazov za svjetski poredak", rekao je Stoltenberg.

Sjedinjene Američke Države su obećale ili već isporučile oko milion artiljerijskih granata. Ali, Amerikanci sve teže isporučuju tu municiju pa su u međuvremenu morali da posegnu za svojim skladištima u Izraelu i Južnoj Koreji.

Rusija je saopštila da su pozivi predsjednika Litvanije da Ukrajini isporuče borbene avione istakli "ekstremno agresivnu poziciju" baltičkih država i Poljske i da bi "velike evropske zemlje" trebalo da budu protivteža njihovom stavu.

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda kazao je ranijeda NATO treba da prestane da povlači "linije koje neće preći" i da Ukrajini treba da šalje oružje koje joj je potrebno, uključujući borbene avione i rakete dugog dometa, prenosi Rojters.

Reagujući na te komentare, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kazao novinarima, "uopšteno gledano, vidimo izuzetno agresivnu poziciju predstavnika baltičkih zemalja i Poljske. Oni su očigledno spremni na sve da izazovu dalji rast sukoba, bez obzira na posljedice".

Peskov dodaje,"naravno, veoma je tužno što u ovim uslovima lideri velikih evropskih zemalja, koji pokreću sve evropske procese, nažalost ne igraju balansirajuću ulogu".

Podsjećamo, Nausedin poziv uslijedio je poslije prošlonedjeljnih odluka Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država da isporuče borbene tenkove Ukrajini, što je Rusija opisala kao eskalaciju sukoba.

Ruske snage su juče saopštile da su ostvarile napredak u istočnoj Ukrajini, najveći posljednjih mjeseci, nakon niza napada za koje Kijev tvrdi da pokazuju da Moskva ne mari za živote sopstvenih ljudi.

Ruski zvaničnici su saopštili da su napredovali i obezbijedili uporište u rudarskom gradu Vuhledaru.

Sa druge strane, Kijev je priznao teške borbe u tom mjestu ali tvrde da su odbili napad, pri čemu su napadačima nanijeli velike gubitke.

Kako prenosi Rojters, Britansko ministarstvo odbrane je saopštilo da Rusija grad napada sa snagama veličine brigade, jedinice koja se obično sastoji od nekoliko hiljada vojnika sa punim spektrom sposobnosti.

Do sada su Rusi vjerovatno napredovali sa juga nekoliko stotina metara iza rijeke Kašlah, koja je mjesecima bila linija fronta. Mala rijeka protiče na obodu mjesta Pavlivka, oko dva kilometra južno od Vuhledara.

"Postoji realna mogućnost da će Rusija nastaviti da ostvaruje dobitke u sektoru. Međutim, malo je vjerovatno da Rusija ima dovoljno neposvećenih trupa u toj oblasti da postigne značajan prodor", navodi se u saopštenju.

Iz tog Ministarstva pretpostavljaju da ruski komandanti vjerovatno pokušavaju da razviju novu osovinu napredovanja, kao i da skrenu ukrajinske snage iz Bahmuta, grada sjevernije koji je već mjesecima glavni fokus ruske ofanzive.

Vuhledar leži na najjužnijem kraju istočnog fronta u Ukrajini i gleda na željezničke linije koje snabdijevaju ruske snage na susjednom južnom frontu.