Korupcija kao oružje autokratije, Njemačka na udaru
Transparensi internešenal upozorava na korupciju autokratija i poziva njemačku vladu da se odlučnije bori protiv nje. Njemačka je pala za jedno mjesto na globalnoj rang listi.
Organizacija za borbu protiv korupcije Transparensi internešenal (TI) Njemačke pozvala je vladu u Berlinu da borba protiv mita i korupcije bude prioritet. Istovremeno se upozorava na pokušaje korupcije iz inostranstva.
„Širom svijeta, autokratske države koriste korupciju kao oružje za ostvarivanje svojih interesa i podrivanje političke, socijalne i ekonomske stabilnosti u demokratskim zemljama“, kaže Aleksandra Hercog, predsjednica Transparensija Njemačke. Na meti su posebno Evropa i Njemačka, što je nedavno pokazala i tzv. afera „Katargejt“, rekla je ona na predstavljanju Indeksa percepcije korupcije 2022.
Njemačka u padu
Rangiranje pokazuje da Njemačka već deset godina nije napravila značajan napredak u borbi protiv korupcije, rekla je zamjenica predsjednice TI Margarete Bauze: Njemačka je izgubila jedan bod u odnosu na prethodnu godinu i nalazi se na devetom mjestu sa 79 od 100 bodova. To je za Njemačku najmanji broj bodova od 2014. Zato se Njemačka poziva da se usredsredi na suzbijanje korupcije.
„Zemlje G7 su 2022. godine konačno navele korupciju kao prijetnju po nacionalnu bezbjednost. Njemačka vlada mora da slijedi taj primjer i da joj borba protiv korupcije bude prioritet“, rekla je Hercog. U prvom koraku, borba protiv korupcije trebalo bi da bude povezana sa strategijom nacionalne bezbjednosti. Pored toga, Njemačka mora da preduzme mnogo više akcija protiv pranja novca i prikrivenih transnacionalnih tokova novca.
Pooštravanje zakona
U međunarodnom poređenju, Njemačka je u dobroj poziciji, jer, na primjer, svakodnevna korupcija u policiji ili administraciji jedva da igra neku ulogu u toj zemlji. „Međutim, skandali poput afere sa nabavkom maski nedavno, oslabili su povjerenje u integritet politike i privrede. Uprkos važnim reformama kao što je uvođenje registra lobista, Njemačka ima još mnogo posla“, kaže Bauze i poziva da se zakon o podmićivanju poslanika pooštri. To je takođe lekcija naučena iz azerbejdžanske afere.
Osim toga, još uvijek ne postoji nezavisna kontrola lobija. „Vlasti moraju da postanu mnogo moćnije kako bi spriječile i suzbile privredni i finansijski kriminal“, upozorila je Bauze. Između ostalog, Transparensi Njemačke poziva da se službe za sprovođenje zakona i pravosuđe bolje osposobe, da se poboljša nadzor nad pranjem novca i da se brzo uvede korporativno krivično pravo.
Korumpirani političari
U aferi s maskama, tvrdi se da je jedan PR - menadžer dobio milionske provizije za sklapanje ugovora o maskama između Ministarstva zdravlja i švajcarske kompanije „Emiks“. To su bile neobično skupe zaštitne maske po cijeni od 8,90 eura po komadu - znatno iznad tržišnog nivoa.
U aferi Azerbejdžan, za dva poslanika CDU i CSU u Savjetu Evrope tvrdi se da su dobili novac i beneficije u zamjenu za dobronamjerno ponašanje i pozitivne izjave u korist Azerbejdžana.
Transparensi upozorava na razorne posljedice
Primjer ruskog agresorskog rata u Ukrajini pokazuje razorne posljedice korupcije, upozorava TI. Rusija je tokom godina izgradila mrežu uticaja na saveznom i pokrajinskom nivou uz pomoć ogromnih finansijskih resursa, kao što su lukrativne službe za bivšeg kancelara Gerharda Šredera ili podrška političarima Alternative za Njemačku (AfD). Rusija je tako na primjer mogla da utiče na političke odluke o energetskoj politici i da ojača svoju geostratešku poziciju.
Danska ponovo na vrhu
Kao i prethodnih godina, Danska zauzima prvo mjesto na rang listi sa 90 bodova. Na vrhu liste su zemlje s jakim ustavnim i demokratskim institucijama poput Finske, Norveške i Švajcarske. Na začelju je Somalija sa samo dvanaest bodova. Na kraju indeksa su uglavnom države koje karakterišu nasilni sukobi i u kojima se raspadaju državne institucije, poput Sirije, Južnog Sudana, Jemena i Libije.
Najviše bodova u proteklih deset godina izgubile su, između ostalih, Turska i Mađarska - u odnosu na Indeks iz 2012. godine pale su za 13 mjesta. Razlog je, kako se navodi, sve veće ograničavanje nezavisnosti pravosuđa, medija i civilnog društva, koji su ključni za borbu protiv korupcije i suzbijanje zloupotrebe položaja.
Što se tiče zemalja regiona, Slovenija sa 56 bodova je na 41. mjestu, a slijedi Hrvatska sa 50 bodova na 57. mjestu. Kosovo sa 41 bodom je na 84. mjestu, a Sjeverna Makedonija sa 40 na 85. mjestu. Srbija sa 36 bodova dijeli 101. mjesto sa Albanijom, dok je Bosna i Hercegovina sa 34 boda na 110. mestu.
Indeks, koji se objavljuje svake godine pokriva 180 država i teritorija i procenjuje stepen korupcije u politici i administraciji. Indeks je zasnovan na proceni stručnjaka i rukovodilaca.
( Deutsche Welle )