Na raskršću ideologija

Jedno od društvenih pitanja koje se u Crnoj Gori nekako stalno gura pod tepih, i nikako da se osvijetli na pravi način je i pitanje našeg obrazovnog sistema. Konkretno, zbog čega je naš obrazovni sistem u krizi? Odgovor na ovo pitanje je jednostavan - zbog toga što nam je i društvo u permanentnom previranju, to jest u ideološkoj krizi. Šira elaboracija ove teze daje i odgovor na postavljeno pitanje kako i kada ćemo biti zadovoljni našim obrazovnim sistemom?

Pojam ideologija skovan je u Evropi negdje krajem XVIII vijeka i označava skup, sistem ideja i vrijednosti koje jedna veća ili manja grupa ljudi dijeli ili promoviše da bi uredila svoj život na nekoj teritoriji. Ako znamo da svaka država mora da ima svoju teritoriju, lako je zaključiti da onda njeno (državno) stanovništvo mora imati neki skup ideja i vrijednosti kojima će se rukovoditi u toj državi. Od nastanka prvih država negdje prije oko 6.000 godina do današnjeg dana, njihovo unutrašnje uređenje funkcioniše na osnovu državnih ideologija. Isto tako, sa nastankom država nastaju i škole kao izraz potrebe da se mladi naraštaji vaspitavaju i uče u duhu državne ideologije. Zbog ove činjenice su i škole ogledalo društva - države.

Šta se desilo sa crnogorskim društvom od devedesetih do danas? Rat na prostoru bivše Jugoslavije nije samo uništio državu nego i njenu državnu ideologiju. Nažalost, Crna Gora kao država nije uspjela da ustanovi novu ideologiju na svojoj teritoriji, a samim tim i njen obrazovni sistem je ostavljen na cjedilu da se snalazi obrazujući nove generacije našeg društva. Dakle u krizi.

Paradoksalno zvuči teza da predstojeći predsjednički izbori u Crnoj Gori mogu dati odgovor na početno pitanje kako i kad ćemo biti zadovoljni obrazovnim sistemom, to jest kada će cjelokupno društvo početi da izlazi iz krize? Najprije treba imati na umu i sljedeću činjenicu - Crna Gora se nalazi na raskršću tri ideologije koje su u našem društvu podjednako ukorijenjene, odnosno legitimne. Sve tri ideologije je pojedinačno najlakše identifikovati u njihovom odnosu prema evropskom sistemu ideja i vrijednosti, to jest ideologiji.

Prva ideologija koja je imala priliku da se ukorijeni u našem društvu do izbora 2020. produkovala je crnogorske ideje i vrijednosti na način nekritičkog pukog preuzimanja evropskih vrijednosti. U obrazovnom sistemu to se očitovalo time što su samo prevođena tuđa rješenja i nastavni planovi i programi. Tada smo se prvi put sreli sa nekim čudnim i rogobatnim pojmovima koji prosto nijesu bili primjenjivi. Pogrešno je tvrditi da su političke promjene iz avgusta 2020. bile uzrokovane izborima. Ne, političke promjene su bile rezultat odbacivanja te državne ideologije od strane većinskog dijela birača. Crna Gora se opet našla na ideološkom raskršću.

Druga ideologija, koja se zalaže za konzervativno očuvanje tradicionalnih vrijednosti u životu crnogorskog društva, snažno insistirajući na nacionalnim i vjerskim obilježjima, ukorijenjena je u svim nacionalnim i vjerskim zajednicama Crne Gore. Ona nije kompatibilna sa evropskim vrijednostima, osim na papiru.

Na crnogorskom ideološkom raskršću postoji i treća ideološka matrica. Kolokvijalno je nazivaju građanska, centristička struja. Ova ideologija je kompatibilna evropskoj ideologiji. Za razliku od prve ideologije, njen odnos prema evropskim vrijednostima je zauzimanje kritičkog stava. To znači primjenjivati one vrijednosti koje su imanentne našem društvu. To znači još i da crnogorsko društvo samo po sebi mora kroz sopstveno bitisanje stvarati svoje evropske vrijednosti i ideje koje bi bile dio evropskih vrijednosti. Za razliku od druge ideologije, svoja nacionalna i vjerska obilježja ova struja ne istura u prvi plan i ona nijesu osnovna paradigma društvenog uspjeha pojedinca.

Na predstojećim predsjedničkim izborima bićemo i na ideološkom raskršću jer treba da odaberemo jednu od ove tri ideologije. Prepoznaju se kandidati za predsjednika kao nosioci sve tri ideologije. Predsjednik države je i njen prvi simbol. Birajući Predsjednika biraćemo i državnu ideologiju naše države i vrijednosti kojima ćemo učiti naše učenike u školama. Od nas građana Crne Gore zavisi još koliko vremena ćemo provesti u društvenoj krizi.

Autor je član Generalnog sekretarijata CIVIS-a

( Slobodan Savović )