Izborna kampanja u Grčkoj kao povlačenje kroz blato
Da li će afera prisluškivanja dovesti do promjene vlasti u Atini? Opozicija vrši pritisak, ali javnost je malo zainteresovana. Prema istraživačima javnog mnjenja vodi - vladajuća stranka.
Grčka je u sred predizborne kampanje, iako još nije određen ni datum za parlamentarne izbore. Zakonodavni period redovno se završava u julu 2023. godine, ali će možda ipak doći do vanrednih izbora 9. aprila.
Ipak, dvije stvari već sada su izvjesne: prvo, javnost neće dobiti odgovore na otvorena pitanja o aferi prisluškivanja koja se sve više širi, i drugo, izborna kampanja će se verovatno pretvoriti u povlačenje kroz blato između vladajuće konzervativne Nove demokratije i ljevičarskog saveza Siriza.
To je postalo jasno tokom trodnevne debate u grčkom parlamentu prošle nedelje koja se povela nakon što je lider opozicione Sirize Aleksis Cipras pokrenuo postupak izglasavanja nepovjerenja vladi. Povod za to bio je izveštaj službe za zaštitu podataka (ADAE) o skandalu sa prisluškivanjem koji već mjesecima zaokuplja Grčku.
Potvrđeno je, naime, da je grčka tajna služba EYP prisluškivala ministra rada Kostasa Čacidakisa, kao i pet visokih vojnih zvaničnika, uključujući i načelnika Generalštaba Oružanih snaga Grčke Konstantinosa Florosa. Mjesecima ranije postalo je poznato da su prisluškivani poslanik u Evropskom parlamentu Nikos Andrulakis, predsjednik PASOK - a, treće najveće stranke, kao i dva novinara.
Premijer na optužbe odgovara lakonski
Na pitanje zašto, poslanici i grčka javnost tokom debate nisu dobili odgovor od premijera Kirjakosa Micotakisa. Iako nije negirao praćenje, navodno nije znao ništa o tome. „Pravosuđe će razjasniti slučaj“, jednostavno je odgovorio Micotakis. Ujedno je iskoristio debatu da nadugo i naširoko priča o greškama prethodne vlade i o skandalima u koje su navodno bili umiješani političari Sirize tokom svog mandata od 2015. do 2019. godine. On je, u svijetlu predstojećih parlamentarnih izbora, predsjednika Sirize Ciprasa optužio da je pokrenuo političku borbu „povlačenja kroz blato“.
Cipras je pak pozvao parlament da donese odluku „za ili protiv demokratije“. Optužio je Micotakisa da laže i upitao kako je moguće da premijer nije znao ništa o skandalu sa prisluškivanjem, iako je tajnu službu stavio kao glavni prioritet kada je preuzeo dužnost 2019. godine.
Preživio glasanje o nepovjerenju
Nakon debate u kojoj su se mogle čuti ozbiljne optužbe i koja je dovela do ekstremne polarizacije, povjerenje premijeru Micotakisu izglasalo je svih 156 poslanika vladajuće stranke, a time i većina parlamenta koji ima 300 članova. Čak je i ministar Čacidakis, koji je i sam bio žrtva prisluškivanja, bio ubijeđen da premijer ništa nije znao.
Grčko stanovništvo, međutim, to nije ubijedilo. Prema posljednjem istraživanju atinskog instituta za ispitivanje javnog mnjenja „Prorata“, skoro 70 odsto građana vjeruje da je Micotakis znao za prisluškivanje. Više od polovine ispitanih smatra da je prisluškivanje „pogrešno“ i „štetno za demokratiju“.
Micotakis u vođstvu
Istovremeno, građani Grčke su uvjereni da Micotakis nema interesa da istražuje aferu prisluškivanja. Ipak, u javnosti nema neke posebne ljutnje zbog toga. Uprkos prisluškivanju, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Nova demokratija i dalje vodi ispred Sirize za pet ili više procentnih poena. Micotakisova partija mogla bi tako da osvoji između 30 i 33 odsto glasova, ali to ne bi bilo dovoljno da nastavi samostalno da vlada. Konzervativcima će dakle biti potreban koalicioni partner.
To će najvjerovatnije biti socijaldemokratski PASOK, sa kojim je Nova demokratija ranije bila u koaliciji (2012 - 2015). To bi međutim pretpostavljalo da njen predsjednik Andrulakis oprosti prisluškivanje i da vjeruje svom mogućem koalicionom partneru. To je u ovom trenutku malo vjerovatno.
( Deutsche Welle )