Tužilaštvo bi trebalo da se riješi DPS kadrova

Vlada bi mogla povući Predlog izmjena zakona o državnom tužilaštvu jer većina poslaničkih klubova vlasti i opozicije neće glasati za njega, a ni ministar pravde Marko Kovač ne misli da je dobro rješenje. Odluka o tome međutim juče nije bila donijeta iako su pojedini članovi Zakonodavnog odbora, koji zasjeda sjutra, pominjali takvu mogućnost, reklo je više izvora “Vijesti”.

Izmjenama zakona je predviđeno da se mandat vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT) ne ograničava, već da može trajati do izbora čelnika Državnog tužilaštva u punom mandatu, dok sada u Zakonu piše da taj mandat može trajati šest mjeseci - uz mogućnost jednog reizbora.

Član nadležnog skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Predrag Bulatović i bivši državni sekretar Ministarstva pravde Andrej Milović vladin predlog vide kao loš i štetan za Državno tužilaštvo.

”Naš je interes da se što prije izjasnimo o kandidatu Tužilačkog savjeta po aktuelnom konkursu”, rekao je Bulatović “Vijestima”. On već mjesecima upozorava da bi se moglo doći u sadašnju situaciju ponovnog “obezglavljenja” Državnog tužilaštva koje je u VD stanju više od tri godine.

Sadašnjoj v.d. VDT-a Maji Jovanović mandat ističe u nedjelju 5. februara, a dan ranije bi parlament trebalo da raspravlja o Predlogu izmjene zakona koji bi joj omogućio da ostane do daljeg. Tužilački savjet će vjerovatno u ponedjeljak pokrenuti proceduru imenovanja novog vršioca dužnosti na šest mjeseci, saznaju “Vijesti”.

”Državnom tužilaštvu treba diskontinuitet, a ne kontinuitet, jer aktuelna v.d. VDT Maja Jovanović nije imala proaktivan status u rješavanju problema u tužilačkoj organizaciji, štaviše, njegovala je uz sebe najproblematičnije kadrove, od kojih joj je jedna od takvih i zamjenica, što je skandalozno da poslije DPS-a imamo opet DPS u vrhu tužilačke organizacije”, kaže bivši član TS Andrej Milović.

On dodaje da zbog toga, kako kaže, za vršioca dužnosti, ali i vrhovnog tužioca u punom mandatu treba izabrati nekoga izvan Državnog tužilaštva, ko će srediti višedecenijski nered i kancerogenu povezanost u toj organizaciji iza kojih stoje partijski, poslovni, kumovski, familijarni, pa i emotivni interesi i konekcije.

”Niko iz reda tužilaca to ne može srediti, a dokaz tome je i SDT, gdje je bio potreban jedan sudija, da bi se počelo čistiti specijalno tužilaštvo”, dodaje Milović, koji je sada član Predsjedništva Pokreta Evropa sad.

Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović podsjeća da je Vlada prihvatila predlog Tužilačkog savjeta i proslijedila ga Skupštini, ali da je to tražila bez obrazloženja, šire rasprave i bez podrške poslanika.

”Tačno je da v.d. stanje traje od 2019. i da je to neprihvatljivo. Ali ono se ne sanira tako što se bilo kojoj osobi daje mogućnost da u tom statusu bude neodređeno ili neograničeno. Predložene izmjene suštinski uvode v.d. stanje kao redovno, a izbor VDT u parlamentu kao slučajni ispad. To je derogiranje institucija i ustavnih normi. Zato ja smatram da ovaj predlog ne treba prihvatiti jer je loš, a i predlog je DF-u nametnute Vlade, koja nema našu podršku”, dodaje on.

Bulatović potvrđuje da Poslanički klub Nove, Demokratske narodne partije i Radničke partije “nemaju nijedan razlog da se usvoje ove izmjene”, navodeći da je “njihov interes da se glasa o kandidatu TS po aktuelnom konkursu”.

”Vijestima” je nezvanično rečeno da ni Poslanički klub Crno na bijelo neće glasati za izmjene, a ranije su se o njima negativno izjasnili i iz Demokratske partije socijalista i ostalih opozicionih partija - što znači da oni nemaju definitivno podršku zakonodavne vlasti. Juče jedno iz Socijalističke narodne partije nijesu željeli da saopšte svoj stav na ovu temu.

Na pitanje kakvu poruku šaljemo kao država ako Ministarstvo pravde i Vlada nijesu tražili mišljenje Venecijanske komisije prije nego su predložili izmjene zakona, a što je ranije potvrdila VK, Andrej Milović kaže:

”Vlada ne prestaje da vuče antievropske poteze i da se svakim danom udaljava od EU agende. Ovo je još jedan dokaz da su im partijski i personalni interesi ispred državnih i da rade iste stvari za koje su kritikovali DPS”.

Bulatović dodaje da zakon treba značajnije mijenjati, kao i onaj o specijalnom tužilaštvu. Pitanje disciplinske odgovornosti, kao i pitanja odgovornosti i razrješenja rukovodilaca tužilaštava su za ozbiljnu analizu i moguće promjene, kaže on, navodeći i da je problematična odredba o stalnosti funkcije specijalnih tužilaca.

On ukazuje na neozbiljnost, kako tvrdi, pojedinaca da se izabere vrhovni tužilac, ali i na odusustvo diplomatskih pritisaka koji nijesu izostali u slučaju izmjene Zakona o predsjedniku - koji je inicirao DF.

”Neću zalaziti u ranije konkurse i igre oko njih. Naznačiću samo posljednji, raspisan juna 2021. a riješen negativno krajem decembra 2022. Jedva, uz natezanja i otezanja. Nije tema, ali se mogu locirati pojedinci koji bar tehnički nijesu uradili ono što su dužni.

Problem nije izmjena zakona, niti tehnika sprovođenja procedura. Riječ žele li donosioci odluka rješenje. A posebna su priča mentori sa strane nekih donosilaca odluka koji ne registruju da treba birati VDT i članove Sudskog savjeta. Da su uložili 10 odsto snage i uticaja kao prilikom izmjena Zakona o predsjedniku, ili da se ne formira Lekićeva Vlada, imali bismo i VDT i SS”, smatra poslanik.

Više pravnika i dio civilnog sektora negativno se izjasnio u vezi sa predlogom izmjene zakona, a iz Evropske unije su pozvali parlament da preispita glasanje i umjesto toga preduzme imenovanje stalnog VDT-a u skladu sa Ustavom Crne Gore.

Za izbor VDT-a potrebna je saglasnost vlasti i opozicije, jer za izbor mora da glasa 54, odnosno 49 poslanika.

Bulatović: GST je važan, ali je VDT šef

Predrag Bulatović otvara dilemu - da li se ostvaruju reforme u tužilaštvu u cjelini, uključujući i kadrovske promjene. “Mislim da ne. Uzeću primjer da je TS ovih dana za ispomoć u specijalnom tužilaštvu uputio osobu koja je bila tužilac u političkom procesu protiv Milana Kneževića, nakon razbijanja mirnih protesta DF-a 2015. Tada je politička presuda Kneževiću bila sedam mjeseci”, kaže on. Knežević je osuđen na sedam mjeseci zatvora jer je 17. oktobra 2015. fizički nasrnuo na policajca Miljana Markovića ispred Skupštine.

Poslanik dodaje da, kako kaže, ako neko smatra da je izbor novog TS, kao i izbor GST i rezultati koje on ima samo po sebi dovoljan, onda je u zabludi. “GST je važan, ali je VDT šef jedinstvene tužilačke organizacije, čiji se izbor čeka”, objašnjava.

( Mila Radulović )