Detalji tužbe države protiv Bratić: Traže da plati nezakonita razrješenja
U tužbi Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa piše i da je bivša ministarka morala da zna zakonske obaveze u vezi sa formiranjem školskih odbora. Bratić tvrdi da se protiv nje vodi politička hajka i da je sve radila po zakonu
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa (ZIPI) podnio je tužbu podgoričkom Osnovnom sudu protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova.
U tužbi, u koju su “Vijesti” imale uvid, Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete.
Prema nezvaničnim saznanjima, tužba je podnijeta juče. U njoj se, između ostalog, navodi i da je Bratić smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, a da su rješenja o razrješenju identična i u dijelu izreke i u dijelu obrazloženja. Podsjećaju da su razriješeni direktori podnijeli tužbe i da su već počele da pristižu pravosnažne presude u njihovu korist, zbog čega je nastala šteta po državu.
Bratić je juče “Vijestima” kazala da “nema ništa protiv” postupka koji je pokrenuo Zaštitnik, ocjenjujući da se protiv nje godinama vodi politička hajka.
”I ne plašim se sudova ni tužilaca, radi se o ljudima koji samo rade svoj posao. Nemam straha od njihovog posla jer sam radila sve po zakonu. Mi smo, u stvari, na istom zadatku, a to je da utvrdimo krivca i tako će i biti”, istakla je ona.
Bratić je ocijenila i da bi minimum moralne i stručne odgovornosti bio da zaštitnica imovinsko-pravnih interesa odgovori kako je izgubljeno sedam miliona državnog novca u vrijeme njenoga mandata i ko će to da nadoknadi.
”Iako, naravno, može da ne izgleda prijatno nekome ko se nije navikao na hajku, naravno, političku, kakva se vodi protiv mene evo već nekoliko godina. I ne jenjava, meni je, upravo zbog svega toga, drago što su postupci pokrenuti jer će se napokon utvrditi da je jedina, isključiva, namjerna i svjesna krivica upravo Zaštitnice što su ti postupci izgubljeni”, kazala je Bratić.
Zaštitnik u tužbi podsjeća da je Bratić u obrazloženjima rješenja o razrješenju direktora navela da su počinili povredu radne obaveze i sazvali sjednicu školskih odbora na kojima bi se formirala ta tijela. Ipak, navode da je u sudskim postupcima utvrđeno da direktori i nijesu mogli da ispune tu radnu obavezu jer je za to bila neophodna saglasnost upravo Ministarstva, koja nije data u zakonskom roku.
Između ostalog, konstatuju i da je upravo Ministarstvo nauke, kulture i sporta za vrijeme mandata Bratić bilo predlagač izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i to u dijelu strukture Školskog odbora, pa je, tvrde, znala i morala znati koje su obaveze direktora, a koje ministarstva.
”Ministarstvo je, kako je bilo predviđeno odredbom člana 73 stavom 7 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, bilo dužno da izabere svoje predstavnike u školskom odboru, pa shodno tome nije mogla biti utvrđena povreda radne obaveze za razriješene direktore”, piše u tužbi.
Zaštitnik podsjeća da je do danas donijeto više od 30 pravosnažnih sudskih odluka u korist razriješenih direktora. Tvrde da zbog dosuđenih iznosa država trpi štetu, koju je pričinila Bratić nesavjesnim i nezakonitim postupanjem.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je prošlog mjeseca predmet protiv bivše ministarke Bratić, nakon što je u decembru Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv nje krivičnu prijavu zbog nezakonite smjene direktora škola tokom 2021. godine.
CGO je prijavu podnio protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva, na čelu sa Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja.
”Šteta je nastala na osnovu postupanja tadašnjeg rukovodstva MPNKS koje je sprovelo nezapamćen proces masovnog razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, a što je rezultiralo sa preko 150 tužbi tih direktora kao oštećenih lica. Do sada je doneseno oko 60 pravosnažnih presuda koje potvrđuju da su ti ljudi u 2021. mimo zakona razriješeni”, saopšteno je u decembru iz CGO.
Prema podacima sadašnjeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, koji su objavljeni na sjednici Vlade krajem prošle godine, materijalna šteta će dostići iznos od oko 300.000 eura samo za okončane postupke, a mnogi su još u toku i šteta će se povećavati kako se postupci budu završavali, a po uspostavljenoj sudskoj praksi koja potvrđuje nezakonitost razrješenja.
Iz CGO su istakli da je rukovodstvo tadašnjeg Ministarstva od brojnih aktera, uključujući i tu nevladinu organizaciju, bilo javno upozoravano da će taj proces najavljenog masovnog razrješenja biti nezakonit.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović najavila je ranije da će podnijeti tužbu protiv bivše ministarke, tražeći da plati odštetu zbog donesenih presuda u korist smijenjenih direktora škola.
SDT istražuje i upravljanje budžetom po prijavi CGO
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) po prijavi CGO, istražuje da li je i ko u bivšem Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta odgovoran za moguća brojna kršenja zakona i procedura u upravljanju budžetom od oko 219 miliona eura.
”Vijesti” su krajem novembra prošle godine objavile da je SDT zatražilo od Specijalnog policijskog odjeljenja izuzimanje finansijske i druge dokumentacije, ali i izjava u svojstvu građana bivše ministarke Vesne Bratić i njenih saradnika, u vezi sa duplim negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije na poslovanje i upravljanje državnim novcem...
Uz prijavu, CGO je dostavio i izvještaj DRI za 2021, a u kojem su, kako navode iz te nevladine organizacije, izlistane utvrđene nezakonitosti i kršenja propisa, a što, ocjenjuju, ukazuje na štetu po budžet Crne Gore i moguću zloupotrebu službenog položaja radi partikularnih interesa.
Vrhovna državna revizija je sredinom septembra objavila izvještaj, prema kome su identifikovane brojne nepravilnosti, a revizori su pored duplog negativnog mišljenja, dali 22 preporuke i to četiri na finansijsko izvještavanje i 18 na pravilnost poslovanja pravnim sljedbenicima ranijeg ministarstva - Ministarstvu prosvjete, Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu sporta i mladih i Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja.
CGO je juče pozvao ZIPI i da razmotri mogućnost podnošenja regresnih tužbi protiv drugih osoba, koje su učestvovale u postupku smjene direktora suprotno zakonu.
”Izražavamo nadu da će ova tužba rezultirati brzim i efikasnim postupkom, ali i pravosnažnom odlukom suda kojom bi se utvrdila odgovornost Bratić i obaveza naknade načinjene štete. Podsjećamo, tužilaštvo je formiralo
predmet i sprovodi istragu po krivičnoj prijavi CGO-a. Ovakav postupak ZIPI, pažnja javnosti i nesporne činjenice u ovom slučaju, trebalo bi da motiviše tužilaštvo da što prije okonča istragu i pripremi optužnicu protiv bivše ministarke, kao i njenih saradnika, koji su nanijeli nespornu štetu Crnoj Gori”, poručili su iz te NVO.
( Ana Komatina )