Šta je neuropatija? Trnjenje, bol, slabost u mišićima…
Neuropatija može biti akutna - ako tegobe traju do šest mjeseci ili hronična - kada tegobe traju duže
Neuropatija je bolest perifernih nerava koji su zaduženi za mišiće, kožu i unutrašnje organe. Prvi, ujedno i najčešći simptom oštećenja nerava, je smanjen osećaj ili trnjenje u nožnim prstima ili stopalima. Neki pacijenti osjećaju bol, dok neki ne osjećaju ni nadražaj ni promjenu temperature. To su već signali da bolest postoji. Pacijent može da osjeti slabost u mišićima, promjene u organima za varenje (npr. nadutost, mučnina, proliv), probleme sa pražnjenjem bešike, pa i probleme sa potencijom.
Poseban interes usmjeren je prema dijabetičkoj i postherpetičkoj neuropatiji, alkoholnoj neuropatiji, sindromu karpalnog kanala, HIV senzornoj neuropatiji i dr.
Dijabetična neuropatija, koja se ubraja u endokrine neuropatije, predstavlja grupu najčešćih komplikacija diabetesa melitusa. Prema nekim autorima, srijeće se kod 90% oboljelih pacijenata. Patogeneza dijabetesa još uvijek nije razjašnjena i veoma je kompleksna, ali je sigurno da su uključeni i međusobno povezani brojni metabolički procesi koji nastaju kao posljedica deficita insulina, hiperglikemije i C peptida.
Neuropatija može biti akutna (ako tegobe traju do šest mjeseci) ili hronična (kada tegobe traju duže). Najčešća je mješovita senzo-motorna neuropatija u populaciji preko 75% oboljelih od dijabetesne neuropatije, piše na stranici ordinacije.info.
Fokalna ili mononeuropatija česta je kod starije populacije, a u ovoj varijanti bolesti oštećen je samo jedan nerv, dok se simptomi javljaju samo u predjelu koji taj nerv inerviše. Najčešće zahvata nerv ručnog zgloba, srednji ili bočni dio stopala, potkoljenicu, butinu, a manifestuje se jakim bolom duž zahvaćenog nerva. Terapija može biti simptomatska (ublažavaju se simptomi bolesti) ili hirurška (ukoliko su bolovi izraženi i ne prolaze, što najčešće srijećemo kod karpal tunel sindroma).
Difuzna proksimalna neuropatija je stanje gdje su zahvaćeni veliki nervi, pacijent oseća podrhtavanje i slabost mišića, otežano ustaje, oseća trnjenje ili mravinjanje pod kožom. 10-30 % ovakvih pacijenata nema šećernu bolest, ali je važno da u ovoj fazi bolesti pacijent bude ispitan, kako bi se isključili drugi uzroci oboljenja nerava. Kod difuzne distalne neuropatije srijećemo oštećenja sitnih nerava na rukama i nogama. Pacijent osjeća pečenje u predelu tabana ili u visini čarapa, gubi osjećaj hladnoće i toplote ili ima hronični bol.
Veoma je važno da se u okviru kliničkog ispitivanja utvdi porijeklo – uzrok bolesti, kako bi se primijenila adekvatna terapija i sprovelo liječenje neuropatije.
( Vijesti online )