Svjetski dan močvarnih staništa: Zaštita samo na papiru, fale planovi upravljanja
Crna Gora ima tri Ramsar područja od međunarodnog značaja, iz CZIP-a poručuju da to nije dovoljno i da su i pored zaštite, Skadarsko jezero i Ulcinjska solana i dalje ugroženi. Kao dobar, navode primjer Tivatskih solila. Sagovornici “Vijesti” poručuju da su zaštite vrijedni i Nikšićko polje, Mareza i Lužnica, Buljarica, Plavsko jezero sa okolinom, Jezerska površ na Durmitoru...
Tri močvarna staništa u Crnoj Gori - Skadarsko jezero, Tivatska solila i Ulcinjska solana, imaju status područja od međunarodnog značaja, ali se njima upravlja bez plana, pa se problemi gomilaju. Uz područja koja su već međunarodno priznata, u Crnoj Gori postoje i druga koja zahtijevaju bolji odnos države, brigu i zaštitu.
To su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) poručili povodom Svjetskog dana močvarnih staništa, koji se obilježava 2. februara.
”Crna Gora trenutno ima tri zvanično proglašena područja od međunarodnog značaja, po Ramsarskoj konvenciji o močvarnim staništima, a to su Skadarsko jezero, Tivatska solila i Ulcinjska solana. Međutim, realna slika je da mimo zvanično zaštićenih Crna Gora ima još močvara od međunarodnog značaja koja zahtijevaju bolju brigu i zaštitu. Svjesni smo da i zaštićena područja trpe veliki pritisak, i da zavise od napora koji su ulažu da bi se sačuvala, ali je neophodno da konkurišemo i druga područja koja ispunjavaju kriterijume za zaštitu. Za sada pouzdano znamo da je Nikšićko polje jedno od najvažnijih močvarnih područja u zemlji, s obzirom na podatke koje smo prikupili kroz monitoring na tom području proteklih godina, tako da mislimo da što prije treba pokrenuti mehanizme kako bi se ušlo u priču oko njegove zaštite”, kazali su “Vijestima” iz CZIP-a.
Kako su dodali, među ostalim važnim lokacijama, kada su u pitanju močvarna staništa, su i Mareza i Lužnica, Buljarica, Plavsko jezero sa okolinom, Jezerska površ na Durmitoru...
Kazali su i da su sva ti Ramsar područja u Crnoj Gori pod nekim vidom zaštite, da Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) upravljaju NP Skadarsko jezero, a privremeno i parkom prirode Ulcinjska solana, a da Morsko dobro upravlja specijalnim rezervatom prirode Tivatska solila.
”Nažalost, modeli upravljanja trenutno nisu definisani, jer nijedno od ovih područja nema aktuelan plan upravljanja. Očekuje se tokom ove godine da se konačno usvoje planovi za sve nacionalne parkove, jer su prethodni bili za period do 2020. godine. Takođe, najavljena je i revizija studije zaštite za Skadarsko jezero, što će nadamo se doprinijeti efikasnijem upravljanju”, kazali su iz CZIP-a.
Za Ulcinjsku solanu, dodaju, od 2019. godine, kada je to područje proglašeno zaštićenim, nije uspostavljena i upravljačka struktura.
”Hidrološki režim koji je preduslov za normalno funkcionisanje ekosistema, nije povoljan, pa se dešavaju velike sukcesije, od potpune suše do preplavljenosti. Zbog neodržavanje nasipa između bazena i uticaja talasa i vjetra, došlo je do njihovog urušavanja, što je u krajnjem rezultiralo time da voda ne dolazi do svih djelova Solane kako bi inače trebalo. Uprkos obezbijeđenim sredstvima i pripremljenoj projektnoj dokumentaciji, nezainteresovanost, nerazumijevanje i nesposobnost uprave JPNPCG koja je bila nadležna tokom prošle godine, dovela je do toga da se propusti prilika za sanaciju, te je Solana ostavljena da čeka ‘bolje dane’ do sljedeće godine. Uoči Svjetskog dana močvarnih staništa, nažalost možemo da konstatujemo da područjima od izuzetne važnosti upravljamo bez plana dok se problemi gomilaju”, kazali su iz CZIP-a.
Kad je u pitanju status močvarnih staništa u Crnoj Gori, kako su rekli, najveći problem je to što su ugrožena i pored zaštite.
”Sama zaštita nije dovoljna, potrebno je i efikasno upravljanje i sprečavanje eksternih faktora koji utiču na njihov opstanak i funkcionalnost. Pritisak gradnje, opasnih projekata na samim močvarama ili njihovoj neposrednoj blizini, krivolov koji ima ogromne razmjere, posebno na Skadarskom jezeru, našem močvarnom biseru. Nezainteresovanost koja dolazi najvjerovatnije iz neznanja, upravo o značaju i benefitu koji imamo od močvara”, rekli su iz CZIP-a.
35 odsto močvara globalno nestalo je na Zemlji od 1970. godine, i one nestaju tri pute brže od šuma, navode iz CZIP-a podatke Ramsar studije
Iz te organizacije navode da ipak postoje i dobri primjeri.
”Primjer dobre prakse su svakako Tivatska solila. Upravljanje ovim zaštićenim područjem pokazalo je da je moguće od nekadašnje deponije otpada dobiti pravu prirodnu oazu koja je utočište brojnim životinjama, a ujedno i ekoturistička destinacija”, rekli su iz te NVO.
Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. februara. Toga dana 1971. godine, 18 zemalja napravilo je veliki iskorak u zaštiti vlažnih područja, kako bi sačuvali biodiverzitet za buduće generacije. Danas, Ramsarska konvencija ima 169 zemalja potpisnica, među kojima je i Crna Gora.
Skadarsko jezero upisano je na Ramsar listu u decembru 1995, Tivatska solila u januaru 2013, a Ulcinjska solana u septembru 2019. godine.
Važne za ptice, štite od poplava...
Močvarna staništa važna su jer rasterećuju vodotokove i područja su od značaja za ptice.
”Crna Gora uglavnom je planinska, dobar dio zemlje je pod krečnjacima, čak oko 80 odsto, a pritom imamo obilne padavine, koje sa klimatskim promjenama postaju još ozbiljniji problem. Upravio taj mali dio zemlje pod močvarama i vodenim površinama igra važnu ulogu u borbi sa naglim padavinama i poplavama, jer predstavlja mjesta na kojima taj pritisak ‘duši’, tako što su u mogućnosti da prime vodu i rasterete vodotokove. Problemi koji se tiču poplava domaćinstava, više su posljedica lošeg upravljanja prostorom ili jednostavno neupravljanja, koje je dovelo do toga da imamo kuće gdje nikad nisu bile, da ogromne količine smeća prave brane i utiču na same tokove”, pojašnjavaju iz CZIP-a značaj močvarnih staništa.
Osim toga, kako su dodali, važna je i njihova biodiverzitetska vrijednost.
”Biodiverziteska je rame uz rame, ako ne i važnija od prve pomenute. Močvare su jedan od najbogatijih prostora pticama, ali i drugim grupama. Veliki broj vrsta vodenih ptica zahtijeva očuvanost ovih staništa, a njihov broj iz godine u godinu opada. Ramsar je kroz svoje studije iznio podatke da je od 1970. nestalo 35 odsto močvara globalno, i da one nestaju tri pute brže od šuma. Crna Gora ima jedne od najvrednih močvara, i njihov značaj prevazilazi okvire Crne Gore, a time i odgovornost. Mi ne čuvamo nešto što je samo naše, već nešto što pripada svijetu i od čega svijet zavisi, posebno u borbi protiv klimatskih promjena s obzirom na, možemo reći i treću vrijednost, a to je moć močvara da skladišite ugljenik”, poručili su iz te NVO.
( Damira Kalač )