Oružje koje će primorati Ruse da odstupe
Sjedinjene Države uslišile zahtjev Kijeva da pošalju rakete dugog dometa koje mogu pogoditi duboko iza linija fronta, što će poremetiti ruske lance snabdijevanja
Sjedinjene Američke Države uslišile su zahtjev predsjednika Volodimira Zelenskog da pošalju rakete koje mogu pogoditi duboko iza linija fronta sukoba sa Rusijom. Sada, kako navodi agencija Rojters, ruske snage će morati da se prilagode ili suoče sa potencijalno katastrofalnim gubicima.
Novo oružje, bomba malog prečnika lansirana sa zemlje (GLDSB), omogućiće ukrajinskoj vojsci da pogodi mete na dvostruko većoj udaljenosti u odnosu na rakete koje sada ispaljuje iz američkih HIMARS raketnih sistema. Ukoliko te rakete budu uključene u naredni paket oružja GLDSB sa dometom od 151 kilometar izložiće sve ruske linije snabdijevanja na istoku zemlje, kao i dio Krima.
Usljed toga Rusija će biti primorana da premjesti svoje zalihe još dalje od linija fronta, usljed čega će njeni vojnici biti ranjiviji što će dodatno zakomplikovati planove za novu ofanzivu, ocjenjuje Rojters.
”To bi moglo značajno usporiti ruski napad”, kazao je Andrij Zagorodnjik, bivši ukrajinski ministar odbrane. “Kao što je HIMARS značajno uticao na tok događaja, ove rakete bi mogle uticati još više”.
GLSDB je GPS-om navođena klizna bomba koja može manevrisati da pogodi teško dostupne ciljeve kao što su komandni centri. Još nije kompatibilna sa HIMARS-om, ali će SAD obezbijediti Ukrajini nove lansere za rakete, rekli su izvori britanske agencije. Rakete bi mogle biti isporučene već u proljeće 2023. godine, navodi se u dokumentu u koji je Rojters imao uvid.
Kada su Sjedinjene Države poslale HIMARS sisteme Ukrajini u junu mjesecu, poslale su i rakete dometa od 77 kilometara. To je bio veliki pomak za ukrajinsku vojsku jer joj je omogućilo da uništi ruska skladišta municije i oružja.
Vojni eksperti tvrde da kada Ukrajina dođe do novih kliznih bombi, Rusija će morati da pomjeri zalihe još dalje od fronta.
”Trenutno ne možemo da pogodimo ruska vojna postrojenja udaljena više od 80 kilometara”, kazao je ukrajinski vojni analitičar Oleksandr Musijenko. “Ako budemo mogli da dopremo do njih sve do granice sa Rusijom, ili u okupiranom Krimu, onda će to naravno smanjiti potencijal za napad ruskih snaga”.
Ono što je ključno jeste da će Ukrajina uskoro biti u poziciji da dopre do svake tačke na okupiranoj teritoriji do Krima preko Berdijanska i Melitopolja. To je primorati Rusiju da preusmjeri svoje kamione za snabdijevanje na Krimski most, koji je oštećen u napadu u oktobru.
”Rusija koristi Krim kao veliku vojnu bazu iz koje šalje pojačanja za svoje trupe na južnom frontu”, kazao je Musijenko za Rojters. “Da smo imalo rakete dometa 150 kilometara, mogli smo poremetiti logističku vezu sa Krimom”.
Pored logističkih posljedica, novo oružje većeg dometa u ukrajinskom arsenalu moglo bi uzdrmati rusko samopouzdanje, ističe agencija. Za Bajdenovu administraciju, odluka da pošalju GLDSB Ukrajini predstavlja korak ka ispunjavanju zahtjeva Ukrajine da dobije vojne taktičke raketne sisteme (ATACMS) dometa 297 kilometara, što je Vašington do sada odbijao iz straha od eskalacije rata.
Klizne bombe, mada ne tako moćne, ali mnogo jeftinije, manje i lakše za raspoređivanje od ATACMS, podobnije su za napore Ukrajine da poremeti ruske operacije i ostvari taktičku prednost.
Ipak, kazao je Tom Karako, ekspert za oružje i bezbjednost u Centru za strateške i međunarodne studije, moguće je da Ukrajinci u doglednoj budućnosti dobiju oružje još većeg dometa.
”Iznova i iznova, administracija je govorila da će ići do određene tačke, ali ne dalje”, kazao je on. “Zatim, kako se situacija pogoršavala, oni su smatrali da je neophodno da ipak idu dalje”.
Rusija je intenzivirala pritisak na ukrajinske snage na istoku Ukrajine, gdje Kijev tvrdi da Moskva šalje hiljade vojnika i plaćenika u smrt zbog male dobiti.
Moskva kaže da je njen glavni cilj u Ukrajini obezbjeđivanje ostatka Donjecke pokrajine, jedne od četiri koje je jednostrano pripojila prošle godine. Njene snage su tvrdile da su prošle nedjelje ostvarile napredak u oblasti Bahmuta.
Jedan bjeloruski dobrovljac koji se u tom gradu bori na strani Ukrajine kazao je da nema naznaka da ukrajinske snage planiraju povlačenje. “Trenutno, upravo je suprotno. Pojačavamo pozicije tamo gdje Rusi pokušavaju da nas odsjeku... Za sada odolijevamo”.
Ukrajinci će se boriti “koliko god budu mogli” da zadrže Bahmut, obećao je juče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na samitu sa liderima Evropske unije, na kojem su razgovarali o daljim sankcijama Rusiji i šansama Ukrajine da pristupi EU.
”Niko neće odustati od Bahmuta. Borićemo se koliko budemo mogli. Bahmut smatramo našom tvrđavom”, kazao je on.
Zelenski je pozvao EU da uvede nove kaznene mjere Rusiji, mada novi paket sankcija koji blok priprema za godišnjicu invazije neće ispuniti zahtjeva njegove vlade.
Ukrajina se prijavila za članstvo u EU nekoliko dana nakon početka ruske invazije prošle godine. EU je prihvatila prijavu, mada je odbacila pozive Ukrajine na članstvo po ubrzanoj proceduri dok je zemlja u ratu.
”EU će podržati Ukrajinu i ukrajinski narod protiv ruske agresije koliko god to bude potrebno”, naveli su lideri EU u zajedničkom saopštenju.
Zvaničnici EU su naveli nekoliko zahtjeva za članstvo, počev od političke do ekonomske stabilnosti i usvajanja raznih EU zakona. Proces će vjerovatno trajati godinama, naveo je Rojters.
”Istina je da prosto još nijesmo stigli do toga”, kazao je jedan zvaničnik EU.
( N.Bogetić )