Daleko je pravda za Suzu Evrope

Uništavanje korita rijeke Tare tokom izgradnje dionice auto-puta Kolašin-Mataševo još nije dobilo pravosnažni sudski epilog, a dobar dio krivičnih prijava od 2018. godine, kada je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) prvi put alarmirala javnost o stanju životne sredine, odbačen je.

Dio postupaka u osnovnim sudovima u Kolašinu i Podgorici još traje, a kraj im se ne nazire. Postupci se vode protiv izvođača radova na auto-putu, kineske kompanije “China road and bridge corporation” (CRBC), zbog iskopavanja šljunka iz korita Tare, odnosno štete pričinjene ribljem fondu.

Inicijalna krivična prijava MANS-a i više ekoloških NVO iz 2018. i 2019. protiv tada odgovornih u kompaniji CRBC, ali i u ministarstvima saobraćaja i održivog razvoja i turizma, te ekološke i inspekcije za vode, članova komisije za nadzor radova na auto-putu, odbačene su 2020.

U Kolašinu postupci teku, u Podgorici vraćeni na novu odluku

U Kolašinu je i dalje u toku postupak pokrenut na osnovu optužnog predloga ODT iz marta 2021. godine, koji se odnosi na “iskopavanje šljunkovitog materijala iz korita rijeke Tare, kao i izgradnju obaloutvrde desne strane korita rijeke od viška materijala nastalog iskopom tunela ‘Pajkov Vir’ i to na lokaciji potsekcije 4.1/Uvač 4- Most Pajkov vir”.

Izvođenje tih radova počelo je, piše u optužnom predlogu, “bez prethodno podnijete prijave za građenje i propisane dokumentacije, mimo revidiranog glavnog projekta i bez saglasnosti nadležnih institucija”.

Prethodno, navodno, nijesu bile utvđene ni mjere zaštite životne sredine, čime je, kako ODT tvrdi, “izazvano oštećenje životne sredine u većoj mjeri i na širem prostoru”.

U podgoričkom Osnovnom sudu u toku je ponovljeni postupak, po tužbi Sportsko-ribolovnog društva (SRD) “Tara i Morača” protiv kineske kompanije.

”Tara i Morača”, koja je shodno ugovoru sa Ministarstvom poljoprivrede gazdovala ribljim fondom u kolašinskim vodama, tražila je 2019. nadoknadu štete koju je “CRBC pričinio ribama i drugim vodenim organizmima”.

Po njihovoj tužbi najprije je odlučivao Privredni sud, koji se nakon pet mjeseci i dva održana ročišta oglasio nenadležnim i sugerisao da o tome treba da odlučuje Osnovni sud.

Postupak pred podgoričkim Osnovnim sudom okončan je u novembru 2021. godine presudom, prema kojoj je CRBC dužan da plati oko 200.000 eura zbog uništavanja riba i drugog živog svijeta u Tari tokom izgradnje auto-puta Bar-Boljare.

No, drugostepeni sud, nakon žalbe kineske kompanije, naložio je ponavljanje tog postupka, između ostalog, kako je “Vijestima” kazao advokat SRD Vladimir Čađenović, i zbog izvođenja dodatnih dokaza. Za sve to je, objašnjava on, potrebno vrijeme, pa se još ne može govoriti o skorom okončanju postupka.

Osporenom prvom presudom, sud je obavezao CRBC da plati štete po tri osnova. Procijenjeno je da je šteta od uništavanja riba i drugih vodenih organizama 34.500 eura. Naknada stvarne i buduće štete zbog izgubljenog prinosa ili prirodnog prirasta riba za vremenski period od 27. aprila 2018. do 27. aprila 2024. proračunata je na 60.750 eura. CRBC je trebalo da plati i 87.600 eura na ime štete nastale usljed nemogućnosti izdavanja ribolovnih dozvola zbog uginuća riba i drugih vodenih organizama za isti period.

”Loptanje” sa nadležnostima, pa odbacivanje krivične prijave

MANS je, u saradnji sa više ekoloških NVO, u oktobru 2018. tadašnjem Vrhovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u Ministarstvu saobraćaja i Ministarstvu održivog razvoja i turizma, te ekološke i inspekcije za vode, članova komisije za nadzor radova na auto-putu i izvođača - kompanije CRBC.

Krivična prijava je, kako su tada naveli, podnijeta zbog osnovane sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj, nesavjesno vršili službenu dužnost nadzora, te izazvali zagađenje životne sredine, što je u konačnom rezultiralo devastacijom Tare.

Istraživački centar MANS-a prethodno je objavio snimke na kojima se vidi da je korito rijeke, na dionici nešto dužoj od pet kilometara, u dijelu između Mateševa i Jabuke, neprepoznatljivo i degradirano, sa “izmještenim rječnim koritom, promijenjene strukture dna i obale sa desetkovanim biodiverzitetom i pejzažom”.

U krivičnoj prijavi, nadležna odgovorna lica se terete da su, kršenjem propisa i međunarodnih konvencija, protivpravno iskoristili službeni položaj i omogućili izvođaču radova da vršenjem krivičnih djela kojima je devastirano korito Tare pribave sebi korist i nanesu veliku štetu životnoj sredini i prirodnim dobrima.

Uz MANS, potpisnici prijave su NVO Green Home, Crnogorsko društvo ekologa, Centar za zaštitu i proučavanje, EXPEDITIO i Naša akcija.

Ta krivična prijava dopunjena je u junu 2019.

Tadašnji specijalni tužilac Milivoje Katnić obavijestio je MANS i ostale organizacije u martu 2020. da je, nakon pribavljanja dokumentacije, odlučeno da uništenje korita Tare nije posao za SDT. Zbog toga je prijava proslijeđena podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT).

U aprilu 2020, tadašnji tužilac ODT Podgorica, a sada specijalni tužilac, Vukas Radonjić, obavijestio je MANS da je odlučeno da se “neće preduzimati krivično gonjenje nekog lica za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”.

MANS je tražio da Više državno tužilaštvo preispita tu odluku, ali su je oni samo proslijedili tadašnjem sazivu Tužilačkog savjeta.

Gotovo tri godine kasnije, “Vijestima” je iz Tužilačkog savjeta rečeno da je pritužba MANS-a još 25. novembra 2020. razmatrana i da je odlučeno da je neosnovana.

”Samo na ovom predmetu je jasno da u ranijem periodu nije postojala realna politička volja da se sankcioniše očigledno kršenje zakona i gotovo je nevjerovatno da samo u nadležnom tužilaštvu nisu vidjeli devastaciju rijeke Tare, niti se potrudili da otkriju ko je u državnom aparatu bio odgovoran za to. Postupak preispitivanja takve odluke nadležnog tužilaštva je proces koji i dalje nije transparentan, i sada ne doprinosi povećanju odgovornosti u radu tužilačke organizacije. Postoji ozbiljna bojazan da će upravo taj proces nastaviti da predstavlja izazov i za novi, reformisani Tužilački savjet za koji se nadamo da prepoznaje koliko je važna upravo njegova uloga za sveobuhvatnu reformu tužilaštva”, kazali su iz MANS-a u izjavi za “Vijesti”.

Prva dionica auto-puta “Princeza Ksenija”, duga 41 kilometar, otvorena je 13. jula prošle godine.

Gradnja je trajala više od sedam godina, uloženo je gotovo milijardu eura, a otvaranje je odlagano pet puta.

Suza Evrope zaštićena, a na kraju ostala sama

Tara je zaštićena sa šest različitih nivoa zaštite, te pored Svjetske prirodne baštine pripada i lokaciji od značaja za evropske divljači i prirodna staništa.

Njeno uništenje je nastavljano tokom gradnje auto-puta, iako je dio domaćih, ali i evropskih i svjetskih stručnjaka za zaštitu životne sredine, upozoravao da se to ne smije raditi, da će oporavak biti skup, a spor.

Tako je evropski stručnjak za zaštitu prirode i životne sredine Roel Slutveg ranije kazao “Vijestima” da planovi, kojima je predviđena revitalizacija uništenog područja rijeke do 2027. godine - nemaju smisla.

I Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) takođe je upozoravala na to da su u slučaju Tare zakazali državni inspekcijski organi.

( Dragana Šćepanović, Tina Popović )