Više od milijarde dobrovoljnih priloga Njemaca za Ukrajince
Njemci su 2022. Ukrajini i ljudima koji su iz nje pobjegli donirali više od milijardu eura. Osim toga, angažovani su mnogi dobrovoljci. No, koliko dugo će još da traje ta spremnost da se pomogne?
Dobrotvornim i humanitarnim organizacijama u Njemačkoj je 2022. donirano ukupno 5,7 milijardi eura. To je slično kao i 2021. godine, kada su Njemci izdvojili ogromne sume za ublažavanje posljedica katastrofalne poplave u zapadnoj Njemačkoj.
„Donatori su 2022. posebno pomagali ljudima koji su bježali iz Ukrajine", kaže Martin Vulf iz Njemačkog savjeta za donacije.
„Većina donacija je stigla od februara do aprila 2022. dakle na početku rata u Ukrajini", navodi se u izvještaju udruženja.
Posebno veliki skok je zabilježen kod donacija za „hitnu pomoć i pomoć u katastrofama" - sa 347 miliona eura na 1,133 milijarde eura. Savjet za donacije pretpostavlja da je veliki dio novca otišao za pomoć Ukrajini za pomoć interno raseljenim osobama - ali i ljudima koji su iz Ukrajine pobjegli u Njemačku.
Inflacija i skupa energija ne smanjuju donacije
Čak ni vrtoglava inflacija i nagli porast troškova energije nisu u decembru 2022. doveli do značajnijeg pada spremnosti na doniranje. To je u razgovoru za Deutsche Welle (DW) potvrdio i Dominik Man iz „Action Alliance for Disaster Relief", koju čine katolički Caritas International, protestantska Diakonie, UNICEF i njemački Crveni krst.
Tome naravno doprinose i pozivi za donacije Ukrajini na ZDF - u koji traju već jedanaest mjeseci. Tokom prvih sedmica ruske invazije u proljeće 2022. donacije su bile „vanredno visoke", kaže Man - a zatim ponovno neposredno prije Božića.
Manuela Rosbah iz humanitarne organizacije „Aktion Deutschland Hilft" kaže da je na njihove račune „2021. uplaćeno 282 miliona eura za nastradale u katastrofalnoj poplavi u Njemačkoj", dok je 2022. s ove platforme otišlo „oko 250 miliona eura, prvenstveno za hitnu pomoć u Ukrajini".
Berlinsko udruženje evakuisalo više od 18.000 ljudi
Ulrike Lesig iz berlinske humanitarne organizacije „Be an angel" (Budi anđeo) kaže da su oni u proteklih jedanaest mjeseci evakuisali više od 18.000 ljudi iz Ukrajine - uglavnom preko Kišinjeva u Moldaviji. Oni prvenstveno pomažu ljudima kojima je potrebna medicinska pomoć:
„Dovodimo osobe s invaliditetom, bolesne osobe i ranjenike na medicinski tretman u Njemačku", rekla je Lesig za DW.
Da bi to bilo moguće, organizacija „stalno traži ljekare i bolnice koji mogu da nastave liječenje raka, na primjer."
Osim toga, imaju skladište u Lavovu u zapadnoj Ukrajini i nedavno su uspjeli da isporuče više od 1000 generatora za struju - finansiranih donacijama. Uz to je „Be an Angel" otvorila novi ured u na jugu Ukrajine u Odesi kao kontakt za bolesne osobe koje traže medicinsku pomoć u Njemačkoj.
Volonteri su iscrpljeni
No, Lesig takođe upozorava da se spremnost na donacije u Njemačkoj smanjuje: „Krajem februra 2022. ljudi su bili uznemireni: govorilo se ‚rat nam je pred vratima'". Ali sada se ljudi polako navikavaju na to, kaže ona: „Što češće neko gleda užasne slike, postaje sve tvrđi, a i problemi ovdje u Njemačkoj izbijaju u prvi plan".
Mnogi i dalje redovno doniraju za Ukrajinu, no u razgovorima se ljudi sve češće pitaju „koliko hrane, koliko grijanja ću još moći sebi da priuštim? Posljedice rata se osjećaju i u Njemačkoj", napominje Lesing.
Osim toga, primećuje „određenu iscrpljenost" među volonterima. U proljeće 2022. tokom ruskog napredovanja prema Kijevu, u Berlinu je zbrinjavan posebno veliki broj izbjeglica iz Ukrajine. Stizali su vozom, preko Poljske. Tada su se angažovali i brojni volonteri.
„Postoje ljudi koji dobrovoljno pomažu tokom svog odmora ili vikendima", kaže Lesig. Ali njihovo vrijeme je ograničeno. „Ne možete na duge staze uz posao, porodicu i druge obveze još i spašavati Ukrajinu."
Ipak, činjenica da su mnogi ljudi u Njemačkoj privatno primili Ukrajince u svoj dom pokazuje da je „spremnost za pomoć bila velika u proteklih jedanaest mjeseci", naglašava Lesig.
Ona kaže da još uvijek ima mnogo donatora i volontera, ali se osjeća zamor. „Bilo je jasno da će s vremenom početni angažman splasnuti". S obzirom da se rat nastavlja, ona apeluje na politiku i kaže da bi u jednom trenutku bi taj teret „morala da preuzme država".
( Deutsche Welle )