Potonula dva vojna broda u Boki, "Jadran" ponovo oštećen u Baru

Olujna bura koja već dva dana duva u Boki, jutros je nanijela novu veliku štetu Mornarici Vojske Crne Gore. Naime, rashodovani desantni brod minopolagač DBM-241 "Krk" prevrnuo se oko 10 časova jutros na bok i potonuo na vezu na lokaciji između vojnog objekta Pristan i Rakite, na sjeverozapadnoj obali polustrova Luštica u Boki Kotorskoj.

Tom prilikom teško je oštećen i takođe rashodovani vojni tanker za vodu PV-17 "Alga" čiji je trup takođe naplavljen, pa je i ovaj brod pramčanim dijelom nalegao na morsko dno u plićaku gdje je bio vezan.

DBM-241 je već petnaestak godina van operativne upotrebe u Mornarici VCG, a bio je jedno od njenih najmlađih plovila jer je sagrađen 1988. godine u Splitu.

Pretpostavlja se da su jaki valovi i olujna bura tokom noći "tukli" brod koji je pritom udarao u stari vojni tanker za vodu PV-17 koji je bio vezan između DBM-a i obale. Dotrajali i korozijom izjedeni limovi na oplati broda su najvjerovatnije popustili pod udarcima, pa je DBM primio vodu, prevrnuo se i potonuo uz obalu.

Oštećenja je pretrpio i PV-17 koji je pramčanim dijelom takođe nalegao na morsko dno. Na licu mjesta su ekipe Mornarice VCG, Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, kao i Inspekcija sigurnosti plovidbe iz Kotora koje pokušavaju da jakim pumpama, izbace more iz trupa PV-17 i makar tom brodu vrate djelimičnu plovnost kako bi ga uklonili sa te lokacije.

Na mjesto havarije uputio se kako nezvanično saznajemo, i vršilac dužnosti komandanta Mornarice VCG, kapetan fregate Milan Jevtović, kao i čelnici Ministarstva odbrane. Prema tvrdnjama izvora "Vijesti" dobro upućenog u vanredni događaj na Rakitama, iz potonulog broda se u more izlila određena količina ulja iz strojarnice, ali ne i nafta iz tankova goriva.

Zbog jake bure i valova, za sada se ne može postaviti plutajuća brana oko potopljenog broda, kako bi se spriječilo dalje širenje zagađenja na okolni akvatorijum. Za sada se ne zna ni da li će i kako olupina DBM-241 biti podignuta iz mora na mjestu gdje se brod prevrnuo i potonuo. Naime, ispravljanje i podizanje broda ovolikih gabarita, uveliko prevazilazi tehničke ali i kadrovske mogućnosti Mornarice VCG i njene plovne dizalice LDI-18.

Mornarica već godinama ne raspolaže ni specijalnim kesonioma - cilindima koji su nekada u JRM korišćeni za operacije vađenja potonulih brodova jer je ta oprema već poodavno prodata. Stoga će najverovatnije DBM-241 morati biti sječen pod vodom na licu mjeta i postepeno u komadima uklanjan, a što je komplikovana i skupa operacija koja će koštati daleko više nego što je vrijednost tog broda kao starog željeza.

Desantni brod-minopolagač DBM- 241 namijenjen za iskrcavanje mornaričke pješadije, tenkova i naoružanja na neuređenu obalu, a povučen je iz operativne upotrebe u Mornarici VCG prije deset godina. Od 2007, brod se nalazi na tzv. mrvtom vezu na Luštici. Ovaj ratni brod dug je 49,7, širok 10, 2 metara, a puni deplasman mu iznosi 945 tona.

Naoružan je sa dva dvocjevna topa AK-230 kalibra 30 milimetara, jednim četvorocjevnim topom M-75 kalibra 20 mm i četvorocjevnim lanserom MTU-4 za PVO rakete malog dometa "strela – 2M". Brzinom od 12,5 čvorova pokretala su ga dva dizel motora ukupne snage 3.100 konja, a brod je mogao ukrcati šest tenkova ili šest teških topova sa vučnim vozilima i do 170 protivbrodskih brodskih mina.

Stari vodonosac PV-17 "Alga" sagrađen je daleke 1952. godine u Rijeci. Ovaj brod od od 725 tona punog deplasmana bio je dugačak 44 i širok 8,35 metara a brzinom od 9,5 čvorova pokretao ga je dizel motor snage 930 konja. Ministarstvo odbrane Crne Gore od obnove državne nezavisnosti 2006. je u više navrata bezuspješno pokušavalo da proda PV-17 i DBM-241.

Ovaj drugi je tržištu nuđen kao još uvijek upotrebljivi ratni brod jer je DBM-214 2007. iz tivatskog Arsenala kada je to vojno brodogradilište predavano novom vlasniku – kanadskom tajkunu Piteru Manku, do svog ispostavilo se posljednjeg veza kod Rakita, sam doplovio na sopstveni pogon. DBM-241 je 2010. zamalo prodat Egiptu preko beogradske firme "Cofis" koja je za njega MO -u ponudila 600.000 dolara ali taj novac nije uplatila pa je ova transakcija propala.

Vlada Crne Gore je u novembru 2021. razmatrala Informaciju o prodaji suvišnih plovnih objekata: pomoćni naftonosac PN-27, pomoćni vodonosac PV-17, desantni brod minopolagač DBM-241 i barka sa motorna ronilačka BRM-22, a u tom dokumentu je jasno navedeno da su PV-17 i DBM-241 koji se već godinama nalaze na mrtvom vezu u Boki Kotorskoj, u toliko su lošem stanju da im svakog časa prijeti opasnost da potonu na mjestu gdje se nalaze i izazovu broje ekološke i druge probleme državi.

"Stanje podvodnog dijela plovnih objekata PV-17 i DBM-241 izuzetno je loše iz razloga što navedeni brodovi nijesu remontovani skoro 25 godina, nije bilo dokovanja i antikorozione zaštite podvodnog dijela. Na navedenim brodovima ne postoji galvanska zaštita jer cink protektori nijesu zamijenjeni skoro 25 godina, što je dovelo do ubrzanog propadanja podvodne oplate brodova. Brodovi su bez posade i svakodnevno se obilaze" - pislao je u toj u Informaciji.

Ministarstvo odbrane je u tom dokumentu napomenulo da su ronioci Mornarice VCG do sada u više navrata na brodovima PV-17 i DBM-241, vršili "česte intervencije na saniranju oštećenja na podvodnom dijelu brodova, kako bi se spriječilo njihovo potonuće".

"Palube i nadgrađa brodova usljed dubinske korozije s oštećene, voda od atmosferskih padavina prodire u unutrašnjost broda, te je neophodno konstantno pražnjenje kaljuža iz unutrašnjih prostorija da ne bi došlo do potonuća. Ovo zahtijeva neprekidno angažovanje ljudstva i opreme iz sastava Mornarice VCG. Oplate i palube na brodovima PN-27 (koji se nalazi u Baru – prim-.aut.), PV-17 i DBM-241 velikim dijelom su zahvaćene dubinskom korozijom. Podvodni dio brodova zahvatila je dubinska korozija, toliko da morska voda neprekidno ulazi u unutrašnjost brodova, pa je potrebna česta intervencija pripadnika Mornarice za pražnjenje morske vode, kako bi se zadržala njihova plovnost. Napominjemo, da bi eventualno potonuće pomenutih brodova dovelo do ekološkog akcidenta i zagađenja mora u akvatoriju Bokokotorskog zaliva i Luke Bar, imajući u vidu količine zauljenih voda koje se nalaze u unutrašnjosti brodova" - pisalo je u dokumentu kojim se prije dvije i po godine bavila crnogorska Vlada, uz napomenu da bi se, pošto su PV-17 i DBM-241 već godinama na mrtvom vezu koji se nalazi u reonu Kumborskog tjesnaca, njihovim eventualnim potonućem na vezu "ugrozilo odvijanje pomorskog saobraćaja, izazvali ekološki akcident, a sanacija nastale štete bi zahtijevala visoka finansijska sredstva".

Upravo to se jutros i desilo, pa sada preostaje da se vidi da li će i ko iz Mornarice VCG i Ministarstva odbrane ovim podvodom snositi odgovornost i kako će potonuli brodovi biti uklonjeni sa pozicije gdje ih sada može vidjeti svaki turist koji na jahti ili kruzeru, dokazi u zaliv Boke.

Nova tragedija i na "Jadranu"

Olujna bura sinoć je prouzrokovala novu veću štetu i na najvrednijem brodu Mornarice VCG – jedrenjaku "Jadran". Udari vjetra polomili su drveni nastavak pramčanog jarbola koji srećom, nije pao na palubu broda, već je ostao da visi, zapetljan u oputu broda na visini od skoro 30 metara iznad palube.

Ovo je već drugi put da se lome, pucaju i padaju drveni djelovi snasti "Jadrana" koji su inače, svi kao potpuno novi djelovi, montirani prilikom posljednjeg velikog remonta tog broda u Bijeloj. Taj remont koji je Ministarstvo obrane (MO) koštao preko 1,7 miliona eura obavljen je za vrijeme mandata Milice Pejanović -Đurišić (DPS) i Predraga Boškovića (DPS) na čelu tog ministarstva i to prilično nekvalitetno.

Zbog toga je MO 2021., dok ga je vodila bivša ministarka Olivera Injac, najavilo da će preispitati rad članova Nadzornog odbora koji je formiran za praćenje i prijem radova prilikom generalnog remonta školskog broda Mornarice VCG, jedrenjaka "Jadran" u Bijeloj, a koji je obavljen od jeseni 2013. do proljeća 2017. godine.

U maju prošle godine na "Jadranu" koji je takođe tada bio vezan u luci Bar, došlo je do prve havarije ovog tipa kada se slomio glavni (debleni) krst na pramčanom jarbolu broda. Drveni krst koji služi za razapinjanje jedara i to tzv. košnjače i deblenjače, težak je nekoliko stotina kilograma i pukao je uslijed lošeg materijala od kojeg je bio napravljen i ranijih oštećenja koja su na njemu evidentirana u prethodnom periodu.

Srećom, prilikom pucanja, nije došlo do pada deblenog krsta na palubu broda, već je on ostao da slomljen i deformisan, stoji pri prednjem jarbolu učvršćen tzv. hajmicom, a čime su izbjegnute povrede i moguće ljudske žrtve među posadom broda koja se tada zatekla na manevarskoj palubi jedrenjaka.

Nakon ove havarije, MCG je sa "Jadrana" poskidala veći dio drvenih elemenata snasti i angažovala kalafatsku radionicu "Bokovac" iz Bara da napravi nove takve djelove. Nastavak pramčanog jarbola međutim, tada nije bio demontiran, ali je i on sinoć popustio i polomio se pod udarima bure

"Jadran" kojim komanduje kapetan korvete Ivan Lakovič već dvije godine potpuno je nepokretan i ne isplovljava iz luke Bar jer je taj izuzetno vrijedan brod u katastrofalno lošem stanju.

Ni zbog toga i ni činjenice da se najreprezentativniji brod Mornarice VCG bukvalno raspada pred očima javnosti, niko iz Mornarice ni Ministarstva odbrane do sada nije snosio bilo kakvu odgovornost.

( Siniša Luković )