Finska je građanima usadila volju da brane državu
Finska decenijama uključuje stanovništvo u inicijative za nacionalnu bezbjednost, a rezultati pokazuju da njihov primjer treba slijediti
Kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu prije godinu dana, Kijev je iznenadio Kremlj demonstrirajući u kojoj mjeri su Ukrajinci spremni da brane svoju zemlju. Druge zemlje treba da obrate pažnju, čak i ako takva invazija ne prijeti, jer prava odbrana je više od kupovine oružja - ona uključuje cjelokupno stanovništvo. Finska decenijama uključuje svoje građane u inicijative za nacionalnu bezbjednost, a rezultati pokazuju da njihov primjer treba slijediti.
Prema godišnjoj anketi koju je sprovelo finsko ministarstvo odbrane, 82 odsto stanovnika zemlje kaže da bi bili “spremni da učestvuju” u odbrambenim aktivnostima. Ovo nije novo osjećanje. Prije pet godina, 87 odsto je odgovorilo potvrdno.
Moguće je, dakle, među stanovništvom stvoriti volju za odbranu čak i kada Hanibal nije pred vratima. Ali kako zemlje mogu natjerati sve djelove društva da učestvuju?
”Da, Finska ima veoma dugačku granicu sa Rusijom, ali mi takođe imamo uspješnu demokratiju, vladavinu prava, društvo koje dobro funkcionše, tako da imamo šta da branimo”, kaže admiral u penziji Juhani Kaskeala, bivši načelnik odbrane. “I sprovodimo mnogo obuka i edukacija kako bi se cijelo društvo uključilo u odbranu zemlje.”
Obavezan vojni rok za muškarce je samo jedna komponenta. Djeca u školi uče kako da procijene tačnost informacija, a odrasli mogu pohađati besplatne kurseve vještina za hitne slučajeve, uključujući prvu pomoć, gašenje požara i samoodbranu.
Lideri iz svih sektora, uključujući politiku, biznis, vladu i civilno društvo pohađaju prestižni Kurs nacionalne odbrane na kojem učesnici vježbaju reagovanje na različite vrste kriza. “Porodice, školski sistem, Kurs nacionalne odbrane, sve je to dio obrazovanja”, kaže penzionisani general-potpukovnik Arto Rati, bivši direktor Kursa nacionalne odbrane. “To znači da su mlađe generacije koje dolaze na vlast povezane sa nacionalnom odbranom. I na ovaj način, ljudi koji ne služe u oružanim snagama takođe mogu da se osjećaju povezanim”.
Imamo uspješnu demokratiju, vladavinu prava, društvo koje dobro funkcioniše, tako da imamo šta da branimo
Finska vlada takođe nastupa jedinstveno. Komitet za bezbjednost, tijelo koje se sastoji od najviših državnih službenika, bavi se međuagencijskom saradnjom. “Da bi cijela vlada uradila svoj dio posla kako bi zemlja bila bezbjedna, potrebna je međuagencijska saradnja, koja se zasniva na povjerenju”, kaže Kaskeala.
Nedugo nakon manjkavog odgovora na uragan Katrina, koji je pokazao opasne praznine u saradnji između vladinih agencija SAD, jedan visoki američki vojni zvaničnik i njegov tim posjetili su Finsku da bi vidjeli kako Finci to rade. “Jedno od prvih pitanja je bilo: ‘Ako obalska straža pomaže, recimo, vojsci ili Ministarstvu komunikacija, ko plaća?’”, kazao je Kaskeala. “U Finskoj je to zasnovano na povjerenju. Ako ti nešto dam, vjerujem da ćeš mi pomoći kada mi zatreba.” I plaćanje računa je obuhvaćeno zakonom.
Finska regrutacija, koja se uspješno sprovodi, daje naciji očiglednu prednost kada je u pitanju odbrana. Svaka zemlja, međutim, može uključiti svoje građane - a vlade razvijenih država su u dobroj poziciji da to učine.
Od zemalja članica OECD-a, njih 17, uključujući Njemačku, Australiju i veći dio sjeverne Evrope, uživa povjerenje više od polovine svog stanovništva. Bilo bi dobro da vlade prepoznaju vezu između vlade od povjerenja i volje građana da se brane. One bi trebalo da ponude ljudima mogućnosti da pomognu u očuvanju bezbjednosti svoje zemlje. Kada dođe do krize, otkriće da ova investicija donosi ogromne koristi. Ona čak može pomoći u sprečavanju krize na prvom mjestu. (”Fajnenšl tajms”)
Autorka je ekspertkinja za nacionalnu bezbjednost u Američkom institutu Enterprajz
Priredila: A. Šofranac
( Elizabet Bro )