Prikupljanje podataka ili bježanje od izbora

Popis stanovništva, koji je zakazan za novembar, mogao bi partijama koje čine tehničku Vladu da posluži kao izgovor za izbjegavanje vanrednih parlamentranih izbora, smatraju sagovornici “Vijesti”.

Ipak vjeruju da će, pod pritiskom međunarodne zajednice, vanredni parlamentarni izbori biti održani.

Premijer Dritan Abazović juče je rekao da Crna Gora na kraju 2023. godine mora imati statističke podatke na osnovu kojih će kreirati javne politike.

”To je naša obaveza, ona nije vezana za izbore”, kazao je Abazović novinarima u Skupštini odgovarajući na pitanje da li to što je Vlada na sjednici u četvrtak donijela odluku da se popis stanovništva održi od 1. do 15. novembra, znači da neće biti izbora ove godine.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je u četvrtak na sjednici Vlade da je rekao da je period za popis u skladu sa preporukom Ujedinjenih nacija, koja predviđa da se sprovođenje popisa ne poklapa sa događajima poput državnih i lokalnih izbornih kampanja kojih neće biti na jesen. Da popis stanovništva ne treba održavati u izbornim godinama preporuka je i Evropske komisije.

Redovni desetogodišnji popis stanovništva je trebalo da bude održan 2021, ali je odložen zbog koronavirusa.

Potpredsjednik Socijademokratske partije (SDP) Bojan Zeković rekao je da partije u Vladi od izbora i ocjene građana “bježe u gluposti”.

”Prva ‘ideja’ im je bila rekonstrukcija pale Vlade, sada partije koje ne mogu ni učestvovati na predsjedničkim izborima žele popisom pobjeći od parlamentarnih”, rekao je Zeković “Vijestima”.

Popis, kako je kazao, postoji kako bi se prikupili statistički podaci važni za kreiranje politika države u različitim oblastima.

”Ne može služiti kao skrovište od izbora za partije ispod cenzusa, niti za nacionalno prebrojavanje”, poručio je.

U Crnoj Gori će se građani na popisu i ovaj put izjašnjavati i o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku. Poslanici DF-a u više navrata isticali su da će se nakon popisa u stvari vidjeti koliko je Srba u Crnoj Gori, odnosno da se građani većinski nacionalno izjašnjavaju na taj način. Oni od 2021. godine insistiraju da se popis održi.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović rekla je da je tehnička Vlada odavno ušla u crvenu zonu uzurpacije vlasti na centralnom nivou.

”Raspisivanje popisa za jesen ove godine od Vlade bez političkog legitimiteta se može ocijeniti kao sitna politička kalkulacija dviju vodećih partija u toj vladi (URA i SNP), jer se stiče utisak da su umislili da se beskonačno može vladati sa minornom podrškom birača. A takvo što prosto nije moguće, pa ni u Crnoj Gori”, kazala je Mrdović za “Vijesti”.

Smatra da će partije tehničke Vlade popis koristiti kao izgovor da ne bude izbora, ali treba očekivati pritisak međunarodne zajednice.

”Kao što se pod njenim pritiskom biraju sudije Ustavnog suda, tako će uroditi plodom i vrlo izvjesni pritisak da se ide na izbore, a taj pritisak će biti intenzivniji nakon popunjavanja Ustavnog suda”, kazala je.

Člana Izvršnog odbora Socijaldemokrata Miloš Mašković ocijenio je da je koalicija URA-SNP zarobila Crnu Goru vladom u tehničkom mandatu pokušavajući da na svaki mogući način pobjegnu od vanrednih parlamentarnih izbora.

”Određivanje datuma popisa nije ništa drugo nego još jedna u nizu nelegitimnih odluka vlade u tehničkom mandatu koja sebi pokušava da produži politički život i nastavi sa svojim retrogradnim politikama koje bi dodatno produbile već postojeću krizu. Te retrogradne politike ogledaju se u činjenici da se od pitanja popisa, koje je čisto statističko pitanje, pravi parekselans političko pitanje iako ono to nije. Prikupljanje podataka o vjeri, naciji i jeziku samo će još brutalnije polarizovati naše društvo zato što se to građanima predstavlja kao pitanje života i smrti”, upozorio je Mašković.

Podsjetio je da se podaci o navedenim pitanjima ne prikupljaju u gotovo dvije trećine zemalja članica EU i Socijaldemokrate su Skupštini predložile da se ta pitanja izuzmu iz popisa, ali taj predlog nije prihvaćen.

Iz Eurostata su ranije kazali da etnička pripadnost, religija i jezik mogu biti osjetljiva pitanja u mnogim zemljama i neke države članice Evropske unije (EU) ne prikupljaju takve podatke prilikom popisa.

Posljednji popis u Crnoj Gori je održan 2011. godine, kada se 45 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a kao Srbi skoro 29 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo se 8,65 odsto, Albanci 4,91 odsto, Muslimani 3,31 odsto i kao Hrvati 0,97 odsto.

Priča o rekonstrukciji Vlade bacanje prašine u oči

Ines Mrdović kaže i da je priča o nekakvoj rekonstrukciji Vlade bacanje prašine u oči građanima i čista kupovina dodatnog vremena, jer svi potezi koje te partije preduzimaju ukazuju na to da nemaju “političke kičme” da se na biralištima suoče sa građanima.

”Ipak, svaki se ceh jednom plaća, a taj ceh će platiti kod birača, jer se njima otvoreno gazi po osnovnom pravu da ih predstavlja vlast koja je odraz njihove volje. Uz GP URA i SNP se čini da će Demokrate takođe platiti ceh, jer su omogućili pad manjiske Vlade, a sada u strahu od izbornog rezultata bježe od izbora i dozvoljavaju čelnicima GP URA i SNP-a otvorenu uzurpaciju vlasti”, rekla je Mrdović.

( Biljana Matijašević )