CDT: DIK-a nam onemogućava cjelovito praćenje izbornog procesa
"DIK nije pozitivno odgovorila naš zahtjev, već je najavila da će tražiti mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama"
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Državnu izbornu komisiju (DIK) da im hitno, u skladu sa zakonom i međunarodno prihvaćenim standardima posmatranja izbora, omogući uvid u sve segmente izbornog procesa, uključujući proces kandidovanja.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se ta nevladina organizacija prošle sedmice obratila DIK-u za zahtjevom da kao ovlašćeni posmatrači izvrše uvid u potpise na osnovu kojih se vrši potvrđivanje kandidatura za predsjednika.
On je rekao da DIK nije pozitivno odgovorio na njihov zahtjev, već je najavio da će tražiti mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Koprivica smatra da je na taj način Komisija postupila suprotno sopstvenom ponašanju tokom prethodnih izbornih ciklusa, kada im je taj uvid omogućen i kada su otkrili masovne zloupotrebe podataka građana i falsifikovanje njihovih potpisa.
"Zato se bojimo da ova naknadna pamet DIK-a, odnosno njihova zabrinutost za poštovanje propisa o zaštiti ličnih podataka, zapravo jeste pokušaj da se spriječi otkrivanje sličnih pojava i ovoga puta“, kaže se u saopštenju.
Koprivica je rekao da ih dodatno čudi da, kako je naveo, DIK-u nije prioritet poštovanje Zakona o izboru odbornika i poslanika za čiju su primjenu jedino i nadležni.
"DIK nam na ovaj način onemogućava blagovremeno izvršavanje zadataka posmatrača izbora, iako smo naglasili da cilj našeg zahtjeva nije uvid u lične podatke građana, već ocjena vjerodostojnosti dokumentacije na osnovu koje se potvrđuju kandidature", naveo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, takav pristup je dodatno komičan u svjetlu činjenice da kao posmatrači imaju pravo pristupa biračkom spisku i svim podacima u njemu.
"Službeno ovlašćenje za posmatranje izbora koje smo dobili od DIK-a nam garantuje da možemo pratiti tok izbora i rad organa za sprovođenje izbora“, kazao je Koprivica.
Kako je naveo, verifikacija potpisa podrške i potvrđivanje kandidatura je esencijalni segment rada izborne administracije, i uskraćivanjem uvida u potpise DIK onemogućava posmatračima suštinu njihovog posla.
"Pored nacionalnog zakonodavstva, Crna Gora je, kao članica međunarodnih organizacija, dužna da poštuje i ratifikovane međunarodne ugovore i standarde tih organizacija“, kaže se u saopštenju.
Pravo na posmatranje izbora je, kako je naveo Koprivica, garantovano još Dokumentom iz Kopenhagena OEBS-a, i razrađeno u brojnim dokumentima OEBS-a i Savjeta Evrope.
On je rekao da obaveze OEBS-ovih država članica, koje se odnose na demokratske izbore, jasno propisuju da posmatračima mora biti omogućen efikasan pristup svim izbornim postupcima.
Koprivica je kazao da proces provjere autentičnosti potpisa koji podržavaju kandidaturu mora biti razuman i primjenjivan na nediskriminatoran način.
Taj proces, kako je dodao, takođe mora biti transparentan, uključujući otvorenost za praćenje od strane predstavnika političkih stranaka/kandidata i izbornih posmatrača.
"Kodeks dobrih praksi Venecijanske komisije, takođe, predviđa da posmatračima treba dati najširu moguću priliku da učestvuju u vježbi posmatranja izbora“, navodi se u saopštenju.
Taj kodeks, kako je kazao Koprivica, predviđa da posmatranje ne smije biti ograničeno na sam izborni dan, već mora uključiti period registracije kandidata i, ako je potrebno, birača, kao i izbornu kampanju.
"Kodeks takođe predviđa da zakon mora biti vrlo jasan u pogledu toga koja mjesta posmatrači nemaju pravo posjećivati, kako se njihove aktivnosti ne bi pretjerano ometale“, kaže se u saopštenju.
Koprivica je rekao da Zakon o izboru odbornika i poslanika ne poznaje nikakva ograničenja za posmatrače.
Kako je kazao, traženje ograničenja u drugim zakonima je klasična zloupotreba i narušavanje prava.
"Na kraju, zahtijevamo od DIK da nam, kako to dolikuje profesionalnoj instituciji, u pisanoj formi odgovori na zahtjev za uvid u potpise jer ćemo svoja prava bratiti pred nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama“, navodi se u saopštenju.
( D.C. )