Kako e-trgovina negativno utiče na životnu sredinu

U prosjeku svaki čovjek na planeti je dva i po puta posjetio sajt za onlajn kupovinu za samo mjesec dana

2856 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Iako je kupovina na daljinu, osim što iziskuje manje napora bila i bolja po životnu sredinu, to se sa povećanjem obima i novim povlasticama kako bi se izašlo u susret potrošačima više nije slučaj u potpunosti. Prije svega radi se o problemima koji ostavljaju brza isporuka i prekomjerno pakovanje. Problem je globalni, a najviše se osjeća u Kini.

Kako prenosi N1, globalna e-trgovina je u stalnom porastu tokom protekle decenije. Pandemija korona virusa je još više podigla taj sektor, izazivajući ogromne promjene u ponašanju potrošača i dovodeći do zapanjujućih rekorda u prodaji. Može se reći da je korona pomogla razvoju e-trgovine.

Posljedica toga su i povećana očekivanja kupaca, poput one da robu dobijaju sve brže i naravno sa što manjim troškovima isporuke. Povećani obim trgovine povećava i negativan uticaj na životnu sredinu. To je dodatna cijena koju svi plaćamo.

Moderni konuzumerizam

Živimo u vremenima kada je konzumerizam dostiže nove vrhunce, nezamislive do prije samo nekoliko godina. Broj kupaca je drastično povećan. Primjera radi u junu 2020. globalni maloprodajni promet e-trgovine dostigao je rekordnih 22 milijarde mjesečnih posjeta i 26.7 biliona dolara prodaje. U prosjeku svaki čovjek na planeti je dva i po puta posjetio sajt za onlajn kupovinu za samo mjesec dana.

Do kraja ove godine, Azija bi trebalo da čini 50 odsto ukupne svjetske maloprodaje na mreži, od kojih se većina odvija u Kini, trenutno vodećoj zemlji u svijetu po maloprodaji e-trgovine.

Danas su brojke smanjenje ali su i dalje ogromne. Dovoljno za značajan uticaj na životnu sredinu.

Prekomjerno pakovanje

Ambalaža proizvoda u velikoj mjeri doprinosi emisiji ugljen dioksida (CO2) iz proizvodnje plastike i stvaranje ogromnih količina otpada. Tri milijarde stabala je potrebno za proizvodnju 241 miliona tona transportnih kartona. Ovaj podatak otkrila je grupa za očuvanje šuma Canopi. Od 86 miliona tona plastične ambalaže proizvedene u svijetu svake godine, veliki broj se ne reciklira. Najveći problem ima najveći proizvođač na svijetu – Kina.