Gdje je Skijalište Kolašin u odnosu na Jahorinu i Kopaonik? Potencijal je tu ali fali put, parking, noćno skijanje...

Povezivanjem Skijališta 1450 i 1600, otvaranjem dionice auto-puta Smokovac-Mataševo, puštanjem u rad šestosjedne žičare K7 u koju je država uložila gotovo 9 miliona eura, Kolašin ove zimske turističke sezone doživljava rekordnu posjećenost i ima konkurentnu poziciju u odnosu na ski-centre iz regionu u smislu potencijala za dalji razvoj infrastrukture.

Ovo je ocjena Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, na čijem čelu je Goran Đurović, sa kojom je saglasna i višegodišnja instruktorka skijanja na Žabljaku Vinka Čabarkapa, koja ipak ukazuje da Kolašin “pati” zbog loših pristupnih puteva i nedostatka parking prostora.

Krajem prošlog mjeseca, prilikom posjete Kolašinu, Đurović je kazao da “smo blizu tome da pariramo regionu - Jahorini i Kopaoniku”, te da misli da “ćemo vrlo brzo i da ih prestignemo”. Korak dalje je otišao premijer Dritan Abazović navodeći da je Kolašin “Davos Crne Gore i bolje mjesto od Davosa”.

Uporedni podaci za zvaničnih sajtova skijališta u regionu pokazuju da najduže staze od 64 kilometara ima Kopaonik dok su iza njega Jahorina sa 47, te Kolašin sa 45 kilometara.

Na skijalište autobusom, a ne automobilima

Međutim, od samih brojki, jer se uračunati i kilometri staza poveznica koje i nijesu pogodne za “pravo” skijanje, značajniji je kvalitet samih staza, a Čabarkapa smatra da Kolašin u tom dijelu parira i Jahorini i Kopaoniku, nudeći sve nivoe težina staza.

”Međutim, Kolašin ima strašno loše riješeno pitanje parking prostora i pristupnih puteva. Uz to svi drugi ski centri počinju sa radom u osam sati, a Kolašin u 9.30 časova. Dok se dođe do skijališta je gužva, pa kad se dođe do parkinga često nema slobodnog mjesta, što otežava dolazak i odlazak”, navodi ona.

Čabarkapa kao rješenje tog problema predlaže uvođenje frekventnih autobuskih linija koji bi prevozili putnike do skijališta, dok bi prolazak automobilima oko samog skijališta bio sveden na minimum ili potpuno ukinut.

”Kako su se prvo pravile staze, a onda pristupni putevi, to se sada može riješiti autobusima. Da autobus ide na svakih 20 minuta ili pola sata i onda neće biti gužve, makar u špicu sezonu. Niko ne vodi računa kada se izgrade hoteli, gdje će svi ti ljudi sa automobilima. Žičare su kapaciteta 2.500 ljudi na sat ili oko 10.000 skijaša dnevno. To je hiljade automobila, gdje će svi ti ljudi”, napominje ona.

Kao nedostatak Skijališta Kolašin vidi i to što on ne nudi mogućnost onlajn kupovine ski-pasa čime se stvaraju dodatne gužve na samom skijalištu.

Njena ideja je i da se po ugledu na moderne evropske zimske centre uvede i univerzalni ski-pas u čiju cijenu bi bilo uključeno korišćenje svih skijališta na teritoriji Crne Gore, ali i pomenutih autobusa koje bi posjetioce odvozile na željene ski centre.

”Ski-pas u evropskim centrima važi kao autobuska karta i onda oni imaju autobuse koji funkcionišu između centara. Kada se kupi ski-pas, recimo u Dolomitima koji obuhvata 1.300 kilometara i pet-šest gradova, ti si smješten u jednom gradu, a završiš 100 kilometara daleko sa kupljenim ski-pasom. Trebalo bi isti princip primijeniti i u Crnoj Gori”, navodi ona.

Cijena dnevnog ski-pasa u Kolašinu ove godine, spajanjem dva skijališta, iznosi 25 eura, sedmodnevnog 111 eura i one su niže nego na Kopaoniku ili Jahorini. Cijena dnevnog ski-pasa u srpskoj prijestonici skijanja iznosi 33 eura, a na Jahorini 37 eura. Za sedam dana na oba mjesta potrebno je izdvojiti oko 165 eura, s tim što se ovaj iznos odnosi na sami “pik” sezone kada su cijene najviše.

Velika prednost Jahorine i Kopaonika u odnosu na Kolašin je što imaju sistem vještačkog osnježavanja, kao i mogućnost noćnog skijanja. Uz to, makar zasada, obje lokacije u odnosu na Kolašin imaju veću ponudu ugostiteljskih objekata kao i dodatnih aktivnosti (nordijsko skijanje, tjubing staze, bording...).

”Utiče mnogo što nema vještačkog snijega i noćnog skijanja, ali je problem i što ovi naši ski-centri ne poštuju radno vrijeme. Oni često van sezone, u martu, kažu upalićemo žičaru ako prodamo šest ski-pasova. To je neozbiljno i to su radili prošle sezone na Žabljaku. Ljudi često neće da pođu na skijališta jer ne znaju da li će raditi. Strastveni ljubitelji skijanja žele da pođu van sezone ili radnim danima, jer je tokom vikenda gužva i onda oni kažu mi danas nećemo da radimo. Treba edukovati ski-centre”, zaključuje Čaparkapa.

U planovima hoteli, dodatne staze, garaža...

Iz MERT-a su “Vijestima” na pitanje kako bi pozicionirali Skijalište Kolašin u odnosu na regionalne centre, kazali su da ono ima veoma konkurentnu poziciju u smislu potencijala za dalji razvoj infrastrukture.

”Trenutno je samo dio Bjelasice uređen za skijanje i postoji veliki prostor za dodatno proširenje kapaciteta, što je u planu i ove godine i u narednom periodu. Ski-centri Kolašin 1600 i Kolašin 1450 raspolažu sa oko 40 km skijaških staza, koje su svakodnevno u funkciji, kao i najsavremenijim žičarama, a radi se na tome da se dužina staza poveća već za sljedeću sezonu. Takođe, u Kolašinu se gradi čak devet hotela visoke kategorije, više renomiranih brendova, a očekujemo da sljedeće sezone budu otvorena tri hotela na samim skijalištima sa oko 1.000 kreveta. Izgradnjom dionice auto-puta od Podgorice do Kolašina značajno je poboljšana saobraćajna povezanost sa glavnim gradom i aerodromom sa koga se sada može stići na skijalište za nepunih sat vremena. Sve ovo su neki od razloga zašto vjerujemo da je riječ o neviđenom potencijalu za razvoj turizma u narednim godinama, kako tokom zimske, tako i tokom ljetnje sezone”, naveli su iz MERT-a.

Upitani za nedostatke u odnosu na druga skijališta iz regiona, iz Ministarstva su naveli da u smislu skijaške infrastrukture Kolašin ne zaostaje, a očekuje se da se do naredne sezone realizuje projekat sistema za vještačko osnježavanje kako bi zimski centar bio još konkurentniji.

”Takođe, radimo i na poboljšanju ukupne infrastrukture, posebno otvaranja dodatnih staza i rješavanja pitanja garaže. Planiraju se i dodatni ljetnji sadržaji: bob na šinama, zip line, biciklističke staze i slično”, naveli su.

Pitanje parking prostora na kolašinskom skijalištu se planira riješiti izgradnjom gotovo deset miliona vrijedne višeetažne garaže, obećane još za vrijeme vlade Duška Markovića.

Ministar Đurović je početkom sedmice, gostujući u emisiji “Boje jutra” na TV Vijesti, kazao je da se nada da će naredne godine biti stavljena u funkciju makar dio te garaže, a da bi 2025. godine ona bila u punoj funkciji sa preko 1.000 mjesta za automobile i dvadesetak za autobuse.

U vezi vještačkog snijega, Đurović je naveo da prvo treba regulisati vodosnabdijevanje, te da je u tom kontekstu izabran izvođač radova, nakon čega će se raditi drugi proces. On je naglasio i da sistem vještačkog osnježavanja ove godine ne bi mogao pomoći niti jednom skijalištu pri temperaturama iznad nule, mada su se doduše iz “Olimpijskog centra Jahorina”, sa kojim ministar pravi komparaciju, pohvalili da su za ovu sezonu sproveli “SnowFactory”, sistem koji vrši proizvodnju vještačkog snijega pod svim uslovima, bez obzira na temperaturu vazduha.

Kako riještiti problem nagomilavanja snijega?

Čabarkapa smatra i da je veliki problem i to što se velika količina snijega nakupi u centru grada crnogorskih zimskih centara, a čistači ga tokom dana skupljaju, što je pogrešno.

”Automobili ostanu na cesti, čistači ne mogu da prođu od njih, pješaci nemaju kuda da se kreću, a mašine rade tokom dana u strogom centru. To se u modernim zimskim centrima radi tokom noći. Na primjer, u jednom od elitnih skijališta u Kortini di Ampeco (Italija) palo je tokom noći 70 centimetara snijega. U tom momentu su svi ljudi ispred svojih domova i lokala čistili snijeg i gurali na ulicu, a čistač tokom noći taj snijeg je stavio u kamione i iznosio van grada. Tako da jutro osvane sa čistim ulicama. Postoji primjer i velikih gradova gdje uz snjegočistač ide i cistijerna koja grije taj snijeg i odma ga pretvara u vodu”.

Za 10 dana prodato ski-pasova koliko za cijelu prošlu sezonu

Iz MERT-a su saopštili i da je zimska sezona i pored kašnjenja snijega krenula sjajno: porede da je prošle godine u januaru, kada se moglo skijati svaki dan, ukupna posjeta, uključujući skijaše i one koji su se vozili panoramskom žičarom na ski centru Kolašin 1600, bila 14.389 posjetilaca, dok je ove godine za samo 10 sniježnih dana zabilježeno 12.445 korisnika ski-pasova i žičare.

”Skijališta ovih dana bilježe rekorde i nadamo se da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu”, kazali su iz ministarstva.

Ove brojke su ipak još daleko u odnosu na Jahorinu, koju je prema zvaničnim podacima u toku skijaške sezone 21/22, za 153 dana skijanja, posjetilo preko 600.000 ljudi, od čega je bilo 411.000 skijaša i 150.000 neskijaša.

( Ivan Ivanović )