Set izmjena finansijskih i poreskih zakona: udar na ofšor firme i kupce skupih nekretnina

Kupci nekretnina vrednijih od 150 hiljada eura plaćaće veći porez, firme iz ofšor zona imaće porez po odbitku od 30 odsto, priređivači igara na sreću preko interneta i u kazinima plaćaće veće iznose koncesija, uvode se akcize na slatkiše i pića sa zaslađivačima, a ubrzava povećanje akciza na duvanske proizvode.

To je predviđeno setom izmjena pet finansijskih i poreskih zakona koje je Vlada proslijedila Skupštini, i za koje traži glasanje u hitnom postupku a razlozi za hitnost su sprečavanja poreskih prevara i zaštita državnih finansija i budžeta lokalnih samouprava, jer novac od dijela ovih poreza ide njima. Predloge zakona pripremio je kabinet ministra finansija Aleksandar Damjanovića.

Obrazloženo je i da su sve ove izmjene napravljene u skladu sa direktivama i praksama zemalja Evropske unije i potrebe usaglašavanja crnogorskog poreskog zakonodavstva.

Veći porez za ofšor firme

Strane firme čije je sjedište u “teritorijama sa poreskim suverenitetom”, odnosno takozvanim ofšor zonama i poreskim rajevima, plaćaće porez po odbitku 30 umjesto 15 odsto, navedeno je u predlogu izmjena zakona o porezu na dobit.

Porez po odbitku je porez kojim se nerezidentima oporezuje dobit stečena u Crnoj Gori. Porez za sva domaća i strana pravna lica sada iznosi 15 odsto. Predlogom izmjena zakona viša poreska stopa odnosiće se na preduzeća sa teritorija sa kojima Crna Gora nema zaključen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i koje ne razmjenjuju podatke sa crnogorskim poreskim institucijama. Zaduženo je Ministarstvo finansija da pripremi i ažurira listu ovih teritorija za čije firme bi važila veća poreska stopa.

Kako je navedeno u obrazloženju, u najvećem broju slučajeva firme na ovim teritorijama se osnivaju za izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca,

”Kao mehanizam borbe protiv ovih zloupotreba godinama unazad razvijene države su u svoj poreski sistem uvele niz različitih poreskih mehanizama. Jedan od njih je stvaranje liste definisanih teritorija, prema kojim bi postojali posebni - rigorozniji, uslovi poslovanja. Na tom principu predloženim izmjenama zakonskog teksta uvode se posebni uslovi koji se odnose na transakcije sa ovom vrstom definisanih teritorija, u pogledu poreza po odbitku, kao i transfernih cijena”, navedeno je u obrazloženju.

Cilj izmjena, kako je navedeno, jeste da se spriječi izvlačenje neoporezivog novca, sprečavanje poreskih zloupotreba i poboljšanje poreske discipline.

Veći porez za nekretnine vrednije od 150.000 eura

Predloženim izmjenama zakona o porezu na promet nepokretnosti, sadašnja stopa od tri odsto ostaje za nekretnine čija je vrijednost do 150 hiljada eura, dok će nova stopa od pet odsto važiti za iznos preko te granice. Ova norma, ukoliko se usvoji, stupila bi na snagu od 1. januara 2024. godine.

”Predložena rješenja će imati kao rezultat primjenu više poreske stope na promet nepokretnosti čija vrijednost prelazi 150.000 eura, odnosno primjenivaće se samo u odnosu na lica sa najvećom ekonomskom snagom. Sa druge strane, najveći broj lica koja nemaju ekonomsku moć da kupuju nepokretnosti preko predmetne granice neće imati dodatni teret, odnosno neće osjetiti povećanje poreske stope. Dodatni razlog za uvođenje više stope poreza na nepokretnosti je porast prometa i cijena na tržištu nepokretnosti Cme Gore usljed pojačane potražnje za istim od strane inostranih fizičkih lica čiji je poreski kapacitet daleko iznad cmogorskog prosjeka. Ustaljena je praksa da u situacijama kada neko tržište, u ovom slučaju nekretnina, doživljava ekspanziju usljed velike potražnje, da zakonodavac povećava poreske stope iz razloga što ova uvećana potražnja može lako da ih apsorbuje”, navedeno je u obrazloženju.

Više novca od internet klađenja i kazina

Predloženim izmjenama zakona o igrama na sreću precizno se definiše rad priređivača igara na sreću preko interneta, kao i njihovo plaćanje koncesija. Postojećim zakonom koji je pisan prije 19 godina nije bio detaljno definisan ovaj segment igara na sreću, dok su tehnologije koje se koriste u međuvremenu značajno napredovale.

Priređivači kladioničarskih igara na sreću putem interneta fiksni dio koncesije plaćaće kao i do sada 10.000 eura mjesečno, ali im se prvi put uvodi varijabilna koncesija od 10 odsto na razliku između ukupnih uplata i isplata dobitaka. Varijabilnu naknadu do sada su plaćali svi ostali priređivači igara na sreću, ali su iz nekog razloga bili izuzeti interenet priređivači, segment koji je proteklih godina imao značajan rast. Zbog ove novine očekuju rast državnih prihoda.

Sada se jasno definiše zabrana rada inostranih sajtova za klađenje. Domaći priređivači moraće svoj sistem da uvežu sa informacionim sistemom državnog nadzora.

Predložena je izmjena kod plaćanja fiksne koncesije za kazina. Umjesto jednokratne naknade od dva miliona eura koja se plaćala prilikom izdavanja koncesije i godišnje od 50.000 eura, koja je utvrđena prije 19 godina i koju je inflacija u međuvremenu obezvrijedila, predlaže se plaćanje koncesije u mjesečnom iznosu od 41.666 eura. Ovaj iznos koncesije važiće i za onlajn kazina, odnosno priređivanje igara na automatima putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava.

Kilogram slatkiša i paklica cigareta skuplji 50 centi

Predložene su i izmjene zakona o akcizama, kojim se uvode akcize na slatkiše od 50 centi po kilogramu, za vode i sokove sa zaslađivačima od 10 do 25 centi po litru, kao i za plastiku za jednokratnu upotrebu.

Ubrzava se akcizni kalendar za duvanske proizvode, pa će se postepeno povećanje akciza koje je trebalo da traje naredne dvije godine, desiti u julu ove i januaru naredne godine. Ova dva povećanja akciza uticala bi na poskupljenje paklice cigareta za ukupno oko 40 do 50 centi.

Slično ubrzavanje akciza desilo se 2018. godine kada su cigarete za tri polugodišnja usklađivanja povećali cijenu paklice za oko euro. To je tada uticalo na bujanje sivog tržišta cigareta. Legalni trgovci duvanskim proizvodima, sa kojima su “Vijesti” juče razgovarale, boje se da bi se to moglo ponoviti a razočarani su što sadašnja Vlada ponavlja praksu prethodnika i bez najava i dogovora mijenja akcizni kalendar.

U obrazloženju izmjena navedeno je da su one predložene u skladu sa direktivama Evropske unije.

Izmjenama zakona se terminološki uređuje dio normi o malim proizvođačima alkohola, kao i o mogućnosti oslobađanja plaćanja dijela akciza na motorna goriva za poljoprivredne proizvođače.

Uvodi se i akciza na proizvode od plastike za jednokratnu, a izuzeta je plastična ambalaža za pića i prehrambene proizvode.

I prethodna Vlada je pokušala da uvede akcize na slatkiše i plastiku, kao i da ubrza akcizni kalendar za duvanske proizvode, ali to Skupština tada nije podržala.

Ko duguje za porez i radnicima, ne može da pozajmljuje novac

Predloženim izmjenama zakona o porezu na dobit dodatno se precizira novina usvojena u decembru, kojom se predviđa oporezivanje pozajmica iz preduzeća. Novom izmjenom se od obaveze plaćanja poreza oslobađaju osobe koje pozajme do 5.000 eura a nemaju status povezanog lica sa tim preduzećem. Ovo znači da preduzeća mogu, na primjer, radnicima pozajmiti novac do tog iznosa sa jasne definisanim uslovima i rokovima vraćanja, bez plaćanja poreza na taj iznos.

Predložena je i izmjena Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, kojom se određuje da pravno lice i preduzetnik ne mogu da pozajmljuju novac drugim privrednim društvima, preduzetnicima, ni fizičkim licima ako ne izmiruju poreske obaveze u skladu sa zakonom ili imaju dug prema radnicima. Kazna za kršenje ove norme iznosila bi od 10 do 20 hiljada eura.

Cilj ovih izmjena, kako je navedeno, jeste da se zaštiti državni i budžet opština sprečavanjem izbjegavanja izmirivanja poreskih obaveza.

”Navedena dopuna ovog zakona ima za cilj uvođenje, odnosno proširivanja obima zabrane poslovanja za poreske obveznike koji imaju neizmirene poreske obaveze, a koji su do sada vršili pozajmice drugim privrednim društvima, fizičkim licima ili preduzetnicima i na taj način izbjegavali da izmiruju poreske obaveze”, navedeno je u obrazloženju.

( Goran Kapor )