Bjeković sa ukrajinskim ambasadorom: Sudbine ljudi u fokusu institucija za zaštitu ljudskih prava
Sudbine ljudi pogođenih ratnim dešavanjima i njihova iskustva su u fokusu institucija za zaštitu ljudskih prava
Sudbine ljudi pogođenih ratnim dešavanjima i njihova iskustva su u fokusu institucija za zaštitu ljudskih prava, rekao je crnogorski ombudsman Siniša Bjeković.
On je danas razgovao sa ukrajinskim ambasadorom Olehom Herasimenkom o položaju državljana Ukrajine koji su pod različitim vidovima međunarodne zaštite u Crnoj Gori.
Bjeković je podsjetio da Crnoj Gori nije nepoznato da pomaže drugim narodima, pružanjem privremene zaštite, solidarnosti i gostoprimstva.
"On je iskazao žaljenje zbog sporadičnih incidenata registrovanih u posljednje vrijeme u kojima se glorifikuju ratna dešavanja i iskazuju stavovi o sukobu, uz ignorisanje osjećanja onih koji imaju drugačije mišljenje, a naročito osoba koje su doživjele i preživjele ratne strahote, kao što danas preživljavaju građani Ukrajine", kaže se u saopštenju.
Bjeković je kazao da je evidentno da većina građana u Crnoj Gori ima istinsko razumijevanje za patnje ljudi koji su pod teretom agresije našli svoj privremeni dom u Crnoj Gori.
„Sudbine ljudi pogođenih ratnim dešavanjima i njihova iskustva su u fokusu institucija za zaštitu ljudskih prava. Potrebno je raditi na zaštiti i razgovarati o ljudskim pravima ugroženih grupa, dok rješavanje sukoba među državama treba da bude paralelno sa ovim procesima na političkom i pravnom nivou", kazao je Bjeković.
Zaštitnik je pozvao sve građane da budu humani i daju podršku prijateljskom narodu Ukrajine, odnosno onima koji su zbog ratnih dešavanja bili prinuđeni da napuste svoja ognjišta i u Crnoj Gori potraže zaštitu, apelujući na solidarnost i razumijevanje.
Bjeković je podsjetio na aktivnosti sektora za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu i sektora za zaštitu od diskriminacije, koji su obilazili grupe izbjeglica u Bijelom Polju i Budvi.
"Informisao je Herasimenka da nije bilo pritužbi građana Ukrajine koji su se žalili na torturu ili druge oblike nehumanog ponašanja prema njima, kao ni na neki od vidova diskriminacije", kaže se u saopštenju.
Herasimenko je zahvalio na pomoći i angažovanju države i građana za Ukrajince, koji su u Crnoj Gori pronašli privremeni dom.
“Olakšanje je naći mir u zemlji koja se trudi da obezbijedi uslove za život i zaštitu prava ljudima koji su izgubili domove, svoje bližnje, svoje navike. Ovdje se osjećaju komforno i nisu slučajno u najvećem broju tu, u odnosu na zemlje okruženja“, rekao je on.
Ambasador je, kako je saopšteno, istakao namjeru i želju ukrajinske Vlade da se svi njeni građani vrate, čim se za to steknu bezbjedni uslovi i obnove svoju zemlju i njenu ekonomiju.
Na sastanku je ocijenjeno da u Crnoj Gori nema sistemskih problema sa kojima se suočavaju državljani Ukrajine, ali da ima pojedinačnih situacija, od kojih se neke mogu preduprijediti podizanjem svijesti javnosti.
Poseban fokus razgovora bio je, kako se navodi, na djeci, kao posebno ranjivoj kategoriji, koja se u tako ranom životnom dobu suočila sa traumama rata, izbjeglištvom i integracijom u novu sredinu.
"Istaknuto je da su školsko okruženje i obrazovanje generalno, jedni od najvažnijih mehanizama za prevazilaženje i suočavanje sa posljedicama uzrokovanim ratnim dešavanjima", kaže se u saopštenju.
Zaštitnik je istakao da će u okviru redovnih obilazaka lokalnih sredina, posebno na primorju, posvetiti veću pažnju ostvarivanju prava na obrazovanje i mogućnostima unaprjeđenja na ovom polju.
"Herasimenko je ukazao i na problem deportacije i prisilnog usvojenja ukrajinske djece od ruskih vlasti", kaže se u saopštenju institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Tema razgovora bio je, kako se navodi, i status djece koja se u Crnoj Gori trenutno nalaze bez roditeljskog staranja, a institucija Ombudsmana nastaviće da prati njihovo adekvatno zbrinjavanje.
"Bjeković je uputio poziv i ohrabrenje da se svi državljani Ukrajine direktno ili posredstvom ambasade obrate Zaštitniku, kada smatraju da su im nedostupna ili ugrožena neka od prava garantovana domaćim i međunarodnim propisima, u vezi sa statusom stranaca i tražilaca međunarodne zaštite", kaže se u saopštenju.
( MINA )