Popis otpisao prijevremene izbore: "Pretvoriće se u opasno nacionalno nadmetanje..."
Izborni proces važniji je od bilo kog drugog i po njemu se moraju ravnati svi ostali procesi u zemlji, smatra Dragan Koprivica. Prema preporukama UN, popis ne treba da se poklapa sa državnim i lokalnim kampanjama
Odluka o održavanju popisa imaće dalekosežno negativne posljedice jer će država biti suočena sa tenzijama, problemima, stranim uticajima i mnogim dugim negativnim pojavama, smatra izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
”Popis će se pretvoriti u opasno nacionalno nadmetanje, što je suprotno njegovoj osnovnoj svrsi”, rekao je Koprivica za “Vijesti”.
Vlada je na sjednici prošle sedmice donijela odluku da se popis stanovništva održi od 1. do 15. novembra, što potvrđuje da prijevremenih parlamentarnih izbora ove godine neće biti.
V. d. pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković rekla je juče da kampanja za izbore i popisna kampanja ne bi trebalo da se poklapaju, navodeći da je u javnosti stvorena nejasnoća da ne smije biti popisa u izbornoj godini. Predsjednički izbori su 19. marta.
”Planirani su predsjednički izbori i popisna kampanja u tom periodu ne bi trebalo da se održi. Popisna kampanja ići će nakon predsjedničkih izbora, a prije ljeta”, kazala je Remiković u “Bojama jutra” na TV Vijesti.
Prema preporukama Ujedinjenih nacija popis ne treba da se poklapa sa događajima poput državnih i lokalnih izbornih kampanja. “Vrlo je važno da se vrijeme popisa ne preklapa s velikim političkim događajima, kao što su državne ili lokalne izborne kampanje, budući da stanovništvo može pomiješati ta dva događaja i biti manje odgovorno prema popisivaču. Takođe je vrlo važno da se popis sprovede u stabilnom političkom i socijalno sigurnom okruženju u zemlji”, piše u preporukama UN.
Zakon o popisu Skupštini je usvojen krajem prošle godine. Građani će se izjašnjavati i o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku ako to žele.
”Ako lice ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice uobičajeno govori, upisuje se odgovor ‘Ne želi da se izjasni”, navodi se u Zakonu.
Dragan Koprivica kaže da Vlada u tehničkom mandatu ima desetak procenata podrške u parlamentu “pa nije ta koja će se pitati kad će biti parlamentarni izborni ili kad će se održavati popis”.
”Političke elite, nakon završenih predsjedničkih izbora mogu donijeti odluku da se skrati mandat Skupštini, da se raspišu izbori, a da se, onda, formira nova vlada. Tada bi nova vlada poništila odluku o održavanju popisa ili bi donijela novu koja je u skladu sa međunarodnim standardima. Ovo je poželjan scenario, a kakav će biti vidjećemo. Poenta je da je izborni proces važniji od bilo kog drugog i da se po njemu moraju ravnati svi ostali procesi u zemlji”, rekao je Koprivica.
On je dodao da svakome ko je na elementarnom nivou sposoban promišljati političke procese, mora biti jasno da u momentu kada postoji tehnička Vladu, ona kojoj je izglasano nepovjerenje prije pola godine, nema političke stabilnosti, odnosno nema uslova za održavanje popisa.
Vladi Dritana Abazovića je izglasano nepovjerenje u avgustu prošle godine, a u međuvremenu su propali pokušaji da se formira nova vlada na čelu sa liderom Demosa Miodragom Lekićem. Lekiću je prvo predsjednik države Milo Đukanović odbio da da mandat, nakon čega je aktuelna većina krajem prošle godine usvojila izmjene Zakona o predsjedniku, omogućivši tako Lekiću da formira vladu. Pregovori o formiranju Lekićeve vlade propali su odmah početkom ove godine, a prema izmjenama Zakona o predsjedniku ako se vlada ne formira do 16. marta, Skupština treba da se raspusti.
Koprivica navodi da politička stabilnost na državnom i lokalnim nivoima mora postojati jer je ona preduslov da se na popisu dobiju tačni podaci, a to je njegova osnovna svrha.
”Popis nam treba da bi donosioci odluka imali kvalitetne podatke za važne i strateške odluke, a ne da bi ispunjavali svoje političke agende. Zato se popisi ne održavaju u toku perioda političke ili druge nestabilnosti ili izbora”, poručio je Koprivica.
Komentarišući to što će popisom biti obuhvaćena pitanja pitanja koja se tiču vjere, nacije i maternjeg jezika, rekao je da je CDT još 2020. godine predložio da se ne prikupljaju ovi podaci jer oni dominantno nijesu bitni za donosioce odluka.
”Ovaj predlog je u potpunosti bio u skladu sa međunarodnim standardima što su vašem mediju, više puta, potvrdile, najrelevantnije međunarodne institucije. Postoji jedan dio koji jeste bitan, a to su procenti manje zastupljenih naroda jer se oni nalaze u pojedinim zakonima ove države i na osnovu njih ti narodi ostvaruju neka važna prava. Taj smo problem riješili na način, da se drugim statističkim aktivnostima, koje poznaju međunarodni standardi, ovi podaci mogu pouzdano prikupiti a manjine maksimalno ostvariti sva potrebna prava”, objasnio je.
Nažalost, kako je dodao, za ovaj predlog nije bilo političke podrške jer većina partija “u svojoj bezidejnosti” o načinima za rješavaje problema građana/ki posežu za “nacionalnim” politikama koje ovo društvo vode u kršenje Ustava, stvaranje nacionalne umjesto građanske države i društva, te atara u kojima su većinske nacije u pojedinim regijama, a ne građani, nosioci suvereniteta.
Iz Eurostata su ranije kazali da etnička pripadnost, religija i jezik mogu biti osjetljiva pitanja u mnogim zemljama i neke države članice Evropske unije (EU) ne prikupljaju takve podatke prilikom popisa.
Posljednji popis u Crnoj Gori je održan 2011. godine, kada se 45 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a kao Srbi skoro 29 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo se 8,65 odsto, Albanci 4,91 odsto, Muslimani 3,31 odsto i kao Hrvati 0,97 odsto.
Varhelji: Postići saglasnost o izborima na proljeće
Crna Gora nakon izbora sudija Ustavnog suda (US) mora postići saglasnost o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora na proljeće, kazao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji. On je na sjednici Evropske komisije u Strazburu, rekao da, nažalost, Crna Gora već tri godine ne napreduje u pristupnom procesu, prenosi Portal RTCG.
”Crna Gora je zemlja koja je otvorila najveći broj poglavlja i bili su lideri u pregovorima. Nažalost, s obzirom na unutrašnje političke podjele i rezultate izbora nije se uspjela iznjedriti jasna vladajuća većina i nijesu uspjeli da ostvare naredni korak u pregovorima”, naveo je Varhelji.
( Biljana Matijašević )