Građani da odluče kakav Kolašin žele
Grad doživljava stihijske promjene u gradskom prostoru, upozorili iz inicijative Zeleni Kolašin
Zeleni Kolašin naziv je lokalne inicijative, čiji je cilj da uključi što veći broj sugrađana u odluke prostornog, urbanističkog i sa njima povezanog društvenog razvoja tog grada.
Na društvenim mrežama, osnivači te inicijative su objasnili da Kolašin doživljava stihijske promjene u gradskom prostoru, a da, u tom kontekstu, svi građani i građanke treba da odluče kakav grad žele.
”To je jedan od naših ciljeva - da pokrenemo važne teme i otvorimo prostor za razgovor. Održivost ovako intenzivne nove izgradnje, kapaciteti postojeće infrastrukture i pitanje javnog interesa u procesima donošenja i sprovođenja prostornih planova samo su neke od tema koje se nameću. Kolašin sigurno treba da se mijenja, ali želimo otvoren i jasan razgovor o tome kako, u kojim vremenskim okvirima, i u čijem interesu”, objasnili su iz inicijative “Zeleni Kolašin”.
Podsjećaju da važeći urbanistički plan Kolašina iz 2014. propisuje da će se građevinske površine povećati skoro četiri puta, sa 124 na 482 hektara, i to dominantno u centru grada. Taj plan, objašnjavaju, za sada nije u potpunosti sproveden, iako izgleda da se ubrzano ide ka tome.
”Ipak, i postojeće opterećenje infrastrukture je dovoljno veliko da u dijelu kolašinskih naselja prouzrokuje povremene restrikcije vode i struje, a samo je uže gradsko jezgro priključeno na gradsku kanalizaciju. Ako sad imamo ove probleme sa komunalnom infrastrukturom, šta možemo očekivati kada desetine novih objekata budu priključene na postojeću mrežu? Dok živimo u ovoj fazi intenzivne gradnje, šta se dešava sa otpadnim vodama sa brojnih gradiliša i sa uticajem koji ovi procesi mogu imati na sliv Tare”.
Nadležne su pitali i da li postoji dugoročni plan finansiranja, unapređenja i izgradnje komunalne infrastrukture koja bi trebalo da prati planiranu gradnju i podrži izgrađeno.
Podsjećaju, između ostalog, da su Kuća Marića, Spomen-dom, stara zgrada osnovne škole, stari hotel “Bošković”, zgrada Zavičajnog muzeja samo neke od građevina koje propadaju, i pored dokazane kulturne i istorijske vrijednosti. Brigom o njima, tvrde iz inicijative, ne samo da bi bila sačuvana značajna kulturna baštinu, nego bi kroz to mogli stvoriti i nove zajedničke i javne prostore od značaja za čitav grad.
( Dragana Šćepanović )