Njemačka štampa: Niko ne zna kako do mira u Ukrajini
Na Konferenciji o bezbjednosti u Minhenu se mnogo pričalo, ali je ostao utisak da je mir u Ukrajini veoma daleko, piše njemačka dnevna štampa. Sa skepsom je dočekana kineska mirovna inicijativa
U Minhenu je završena velika Konferencija o bezbjednosti, na kojoj su se opet okupili državnici, diplomate i lobisti iz cijelog svijeta. Rusi ovog puta nisu pozvani, te je konferencija bila posvećena maltene samo jednoj temi – ratu u Ukrajini.
Danas njemačka dnevna štampa donosi brojne komentare.
„Želja za mirom u Ukrajini ujedinila je šefove država i vlada, ministre spoljnih i unutrašnjih poslova na Minhenskoj konferenciji, kao i šarenolike demonstrante ispred zgrade“, piše berlinski Tagescajtung. „Ali to je bilo to. Jer mišljenja se žestoko razilaze na pitanje kako postići mir i kako taj mir treba da izgleda.“
„Njemačka šefica diplomatije Analena Berbok imala je spreman banalan odgovor: pravedni mir podrazumijeva da onaj ko je povrijedio teritorijalni integritet – naime Rusija – povuče trupe iz okupirane zemlje. U pravu je. Ali za sve na konferenciji bio je rebus kako to postići u dogledno vrijeme“, dodaje list.
Ugledni Zidojče cajtung piše: „Godinu dana svakodnevnog ubijanja i razaranja i godinu dana globalnih ekonomskih teškoća u oštrom su kontrastu sa zapadnom samouvjerenošću koja je površinski obojila ovu konferenciju.“
„Na licima ukrajinskih učesnika se pak ocrtavalo ono što se stvarno desilo. Ništa što su čuli u Minhenu nije im ulilo sigurnost. Ni zakletve na solidarnost. Ni riječi koje su došle iz toliko zazivanog globalnog juga, a pogotovu ne kineska mirovna inicijativa“, zaključuje minhenski list.
Na kinesku najavu mirovnog plana osvrće se Miteldojče cajtung: „Peking je svjestan čežnje ljudi u Evropi za mirom i njihove spremnosti da se uhvate za svaku slamku spasa. Biće, dakle, debate o inicijativi velesile Kine koja bi trebalo da djeluje kao kontrateža masovnom naoružavanju država NATO.“
List dodaje da Zapad mora istjerati Peking na čistac tako što će ga „pred očima cijelog svijeta mjeriti jedino po tome da li zbilja koristi uticaj na Putina da se ovaj povuče iz Ukrajine – i to odustajući od svih oblasti na koje sada polaže pravo“.
Rajn-nekar cajtung ima drugačiji stav, navodeći da Zapad nema razloga da automatski odbija prijedlog iz Kine. „Jer, kineski šef države Si Đinping već je postavio Putinu granice kad je na dan posjete Olafa Šolca Pekingu upozorio da se ne smije koristiti atomsko oružje.“
„Drugo, kao posrednik u pitanje dolazi samo država koja ima neku vrstu ekvidistance prema Ukrajini i Rusiji. Zapadni partneri to ne mogu biti. Unutar NATO je do sada kao posrednik figurirao turski predsjednik Erdogan, koji je doprinio uspjehu sporazuma o izvozu žitarica – a ni on nije baš neki veliki demokrata“, piše list.
Ekonomski list Handelsblat piše o zapadnim isporukama oružja Ukrajini. „Vrijeme je novac – to će se pokazati već narednih sedmica. Ako Zapad dalje bude oklevao, na kraju cijena neće biti samo ljudski životi već će poduhvat biti i skuplji, jer će ponovno osvajanje izgubljenih teritorija tražiti još više oružja.“
„Rat bi se brže završio kada bi Putinova soldateska bila zaustavljena pri novoj ofanzivi. Tada bi i pregovori o kraju rata postali izvjesniji i mogli bi se brže pokrenuti. Ako ruski vojnici napreduju na frontu, mir se odlaže, a gubici i glad za oružjem dalje rastu“, smatra komentator lista.
List Merkiše odercajtung osvrće se na ukrajinski zahtjev da im se isporuče kasetne i fosforne bombe, što su odbili i njemačka šefica diplomatije Analena Berbok i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
( Deutsche Welle )