Vlada opet plaća rate za kineski kredit Crnogorske plovidbe

Uspješno poslovanje državne pomorske kompanije Crnogorska plovidba potrajalo je nešto više od godinu, jer se ova firma odmah nakon smjene bivšeg Odbora direktora kojim je predsjedavao kapeten duge plovidbe Jovo Lazarević i popunjavanja tog tijela predstavnicima stranaka koje čine ili su činile aktuelnu Vladu premijera Dritana Abazovića, ponovno vratila dugogodišnjim lošim poslovnim praksama i slabim rezultatima.

Potvrda tome stigla je i sa posljednje sjednice Vlade na kojoj je utvrđena "Informacija o izmirenju obaveza Vlade prema Exim Kina banci po osnovu državne garancije izdate za potrebe kreditnog aranžmana zaključenog između Crnogorske plovidbe i Exim Kina bank", a u kojoj pored ostaloga piše da državna firma nije uspjela da iz sopstvenih sredstava sakupi dovoljno novca za plaćanje redovne, januarske polugodišnje rate kredite prema Kinezima, uzetog 2010. za gradnju svojih brodova u Šangaju. Dospjela januarska rata iznosi 2.551.485 dolara, od čega je Crnogorska plovidba, iako su joj Kinezi produžili rok za uplatu do 20. februara, uspjela da sakupi i uplati iznos od samo 950.000 dolara.

Ćutanje

Kinezi su zbog toga zvanično opomenuli Ministarstvo finansija jer je država garant vraćanja kredita i zatražili da im Vlada umjesto državne firme do 20. februara isplati preostali iznos januarske rate u visini od 1.601.485 dolara. Tako će država, nakon prošlogodišnje pauze u kojoj je obje rate za 2022. izmirila kompanija iz svoje poslovne dobiti, sada opet plaćati kreditne obaveze pomorske kompanije iz Kotora.

"Vijesti" su u četvrtak pitale državnu firmu sa kakvim poslovnim rezultatom je Crnogorska plovidba završila 2022. godinu i šta je uticalo na taj rezultat, kao i koji su razlozi zbog kojih kompanija nema novac da u potpunosti izmiri dospjeli dug za januaru ratu kredita, ali na pitanja nije odgovoreno.

Država je i prethodnih godina dok je DPS bio na vlasti, vratila većinu do sada dospjelih rata ovog kredita koji je skopljen na iznos od 47.396.000 dolara na 15 godina, sa fiksnom kamatnom stopom od tri odsto godišnje. Otplata kamate počela je 2010. godine, dok je otplata glavnice otpočela u julu 2015. godine i otplaćuje se dva puta godišnje, svakog 21. januara i 21. jula.

Crnogorska plovidba na čijem je čelu izvršni direktor Slobo Pajović (DPS) će sve ove rate koje je do sada država kao garant u ime te kompanije otplatila Kinezima, morati da vrati u državni budžet. Naime, Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) u julu prošle godine je donijela rješenje kojim se utvrđuje da je ova državna garancija bila "dodjela garancije Crnogorskoj plovidbi predstavljala nezakonito dodijeljenu državnu pomoć, što znači da je i svaka neizmirena dospjela rata kredita koju je država platila po osnovu garancije, državna pomoć u punom iznosu tih rata".

Kompanija je lani prvi put poslije dužeg vremena bila u stanju da svojim novcem izmiri godišnje rate za 2022. u visini od nešto preko pet miliona dolara jer je bivši menadžment predvođen Lazarevićem uspio da nizom preduzetih mjera minimizuje dugogodišnji javašluk u kompaniji i vješto iskoristi lanjsko značajno poboljšanje prilika na svjetskom tržištu brodskog prostora, te zaključi znatno povoljnije ugovore o "time charteru" (vremenski najam) brodova kompanije prvo sa dotadašnjim unajmiteljem, firmom "Sea Pioneer" iz Londona, a potom i sa novim - kompanijom "Global American Transport" iz Čikaga.

"21. Maj" bez unajmitelja

Po ugovorima koje je bivši Odbor direktora sklopio sa američkim unajmiteljem, brodovi “Kotor” i “21. maj” plovili su za dnevnu vozarinu od nešto preko 20.000 dolara. “Time charter” po ovim uslovima za “21. maj” je nedavno okončan, ali brodu koji je već mjesec dana u Turskoj, aktuelni menadžment još nije našao novo dugoročno uposlenje. Aktuelni “time charter” ugovor za brod “Kotor” ističe u aprilu, a budući da su u međuvremenu i prilike na svjetskom tržištu brodskog prostora ponovno postale nepovoljne za brodare i da je došlo do značajnog pada vozarina za “handy size buklcarriere” kakvi su brodovi Crnogorske plovidbe, vrlo je neizvjesno da li će i pod kakvim uslovima aktuelni menadžment kotorske kompanije ponovno zaključiti svoje brodove sa aktuelnim ili nekim novim unajmiteljem.

Uprkos činjenici da su imali završene skoro sve velike obaveze od strane svojih prethodnika i dovoljno vremena da od visokih ugovorenih vozarina akumuliraju dobit kojom bi vratili ratu Kineziuma početkom ove godine, kao i da im je bivši menadžment lani završio redovni petogodišnji remont i dokovanje broda “Kotor” vrijedno preko 1,1 milion dolara i ostavio dovoljno novca da oni to nekoliko mjeseci kasnije završe i sa brodom “21. maj”, aktuelni Odbor direktora kojim predsjedava Nemanja Petrović (SNP), se pokazao kao nesposoban da to kapitalizuje i nastavi pozitivne trendove u poslovanju kompanije. Stoga je Crnogorska plovidba koja je na kraju septembra prošle godine imala dobit od 973.729 eura, sada opet u problemima i zavisna je od, kako se u međuvremenu pokazalo, nezakonito dodijeljene državne pomoći koju će kompanija morati da vraća u državnu kasu.

Zbog loših rezultata rada i pogoršanja gotovo svih parametara u kompaniji koji su uslijedili u posljednjih nekoliko mjeseci, iz Direktorata za pomorsku privredu Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) zatražili su smjenu aktuelnog Odbora direktora, ali ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović (BS) do sada na to nije reagovao.

U međuvremenu, premijer Dritan Abazović najavio je da će se ići na to da se sva četiri teretna broda koja sada plove u flotama isključivo državne kompanije Crnogorska plovidba, odnosno Barske plovidbe koja je u većinskom državnom vlasništvu, uskoro objedine pod jednim brodarom – Barskom plovidbom radi efikasnijeg poslovanja i akumuliranja dobiti od koje bi se krenulo u nabavku feribota za liniju Bar-Bari.

Abazović je istakao da ekonomski parametri jasno ukazuju da nijedna od dvije kompanije koje imaju samo po dva broda ne mogu biti uspješne i da tako malu flotu treba objediniti pod jednom upravom i na taj način smanjiti administrativne i druge nepotrebne troškove. S obzirom na probleme i loš rad aktuelnog menadžmenta Crnogorske plovidbe koji su kulminirali ponovnom nesposobnošću te kompanije da sama vraća kredit kineskoj banci, gotovo je izvjesno da je za kompaniju iz Kotora kraj “na vidiku” i da će njene brodove preuzeti Barska plovidba koja je u boljem stanju od Crnogorske plovidbe.

Politici uspjeh i stručne reference ništa ne znače

Već prvu nepunu godinu dana na toj funkciji – 2021. bivši odbor direktora sa Lazarevićem na čelu, a koga je u martu te godine imenovala bivša Vlada premijera Zdravka Krivokapića, uspio je da preokrene dugogodišnji trend negativnog poslovanja te kompanije. Iako su i te godine obje rate kredita Kinezima plaćene iz državnog budžeta, Odbor direktora koga su činili Lazerević i članovi Vojislav Ilić, Damir Stojanović, Željko Dedijer i Nemanja Petrović, uspio je da poslovnu 2021. završi sa dobiti od oko 100.000 eura. Kompanija je potom nastavila uzlazne trendove pa je na kraju prvog polugodišta 2022. bila u plusu od 1.080.099 eura, ali je uprkos tome, krajem juna prošle godine Vlada Abazovića smijenila ovaj Odbor direktora i na predlog Ibrahimovića imenovala novi. Iako Ibrahimović nikada nije javno saopštio razloge za tu smjenu, osnovni motiv za to bila je politika, jer su u dotadašnjem uspješnom Odboru kompanije bili predstavnici koje su delegirale Demokrate, DF, URA i SNP. Po preporuci Ibrahimovića, Vlada je njih razriješila i imenovala novi Odbor direktora u kojem je jedino SNP zadržao mjesta za svoje predstavnike, a ostali članovi su zamijenjeni kadrovima DPS, SDP i Albanske koalicije.

Pored Nemanje Popovića i Ivane Kečine (SNP), aktuelni Odbor direktora čine i Tena Božović (SDP), Ahmet Markašević (Demokratska partija Albanaca) i Milan Popović (DPS). Osim Popovića i Kečine koji su jedno kraće vrijeme radili kao lučki agenti za jahte u Kotoru, niko od ostalih članova Odbora direktora nema nikakve veze, niti radnog iskustva sa poslovanjem pomorskih kompanija, dok su u bivšem Odboru direktora pored iskusnih pomoraca, bila i dva inženjera brodogradnje iz nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta Bijela.

( Siniša Luković )