Kina se u Ukrajini vodi ličnim interesima
Dok je Kina pozivala na mir, Si je ostao uz Putina, opirući se pritisku Zapada da izoluje Rusiju. Sa druge strane, Peking nastoji da izbjegne nepopravljivu štetu u odnosu sa Zapadom
Visoki kineski diplomata Vang Ji rekao je juče jednom od najbližih saveznika predsjednika Vladimira Putina da je odnos Pekinga i Moskve "čvrst kao stijena" i da će izdržati bilo kakav test u promjenljivoj situaciji na međunarodnoj sceni.
Kinesko partnerstvo "bez granica" sa Rusijom našlo se pod lupom Zapada nakon što su Sjedinjene Države izrazile zabrinutost da Peking možda razmatra slanje oružja Rusiji godinu od početka invazije. To bi moglo transfomisati rat u sukob između Rusije i Kine sa jedne i Ukrajine i NATO sa druge strane. Kina je odbacila te bojazni i upozorila da se ne preduzimaju koraci ka bilo kakvoj nuklearnoj eskalaciji, potvrđujući novi, široki savez za Rusijom.
Na sastanku u Moskvi, Vang je rekao Nikolaju Patruševu, sekretaru moćnog ruskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, da se raduje razgovorima o bezbjednosti.
"Kinesko-ruski odnosi su zrelog karaktera: oni su čvrsti kao stijena i izdržaće bilo koji test u promjenljivoj međunarodnoj situaciji," rekao je Vang "drugu" Patruševu, kako je prenio Rojters.
Vang, spoljnopolitički šef kineske Komunističke partije, rekao je da će Rusija i Kina razraditi nove zajedničke korake kako bi osigurale bezbjednost obiju država, ne navodeći detalje.
Patrušev je rekao "drugu" Vangu da je Peking glavni prioritet za rusku spoljnu politiku i da se dvije zemlje moraju držati zajedno protiv Zapada.
"U kontekstu kampanje koju vodi kolektivni Zapada sa ciljem obuzdavanja i Rusije i Kine, dalje produbljivanje rusko-kineske saradnje i interakcija na međunarodnoj areni su od posebne važnosti," rekao je Patrušev, a prenijela agencija RIA.
Kineski predsjednik Si Đinping se priprema da posjeti Moskvu i sastane se sa Putinom narednih mjeseci, objavio je juče "Vol strit žurnal", pozivajući se ne osobe upoznate sa tim planom.
Američki list je objavio da su pripreme za put u ranom stadijumu i da termin još nije preciziran te da bi Si mogao stići u aprilu ili početkom maja, kada Rusija slavi pobjedu nad Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
Rat u Ukrajini je počeo samo nekoliko nedjelja pošto su Putin i Si proglasili partnerstvo "bez granica". Dok je Kina pozivala na mir, Si je ostao uz Putina, opirući se pritisku Zapada da izoluje Rusiju. Kinesko-ruska trgovina je porasla od početka invazije, a Rusija prodaje azijskim silama uključujući Kinu veće količine nafte.
Analitičari kažu da je podrška Kine Rusiji znatno narušila dobru volju sa Zapadom, ometajući napore Pekinga da posije sjeme razdora između Brisela i Vašingtona.
Izgledalo je da je akcija Rusije u Ukrajini prvobitno zateklu Kinu nespremnom i Putin nije upozorio Sija na planove o invaziji kada je posjetio Peking na početku Zimskih olimpijskih igara prošle godine, kazale su diplomate.
Prema mišljenju analitičara, rat je povećao zavisnost Rusije od Kine i pojačao liderstvo Pekinga među državama u razvoju u protivljenju svjetskom poretku na čelu sa SAD.
"Kina tu ima lični interes i tačka. Slabija Rusija je vjerovatno Rusija koja može učiniti više onoga što služi njihovim interesima", rekao je Aleksandar Gabuev, viši saradnik Karnegi zadužbine za međunarodni mir.
Rojters navodi da je Peking zabrinut zbog širenja bezbjednosnog prisustva SAD u Južnom kineskom moru i da protivljenjem širenja NATO na teritoriju koju Rusija smatra svojim dvorištem, priprema teren za protivljenje daljoj američkoj aktivnosti u susjedstvu Kine.
Kina nastoji da izbjegne pružanje podrške Rusiji zbog koje bi i njoj zaprijetile sankcije, uključujući uzdržavanje od slanja oružja. Peking takođe nastoji da održi izvjesnu retoričku distancu sa Moskvom kako bi izbjegao nepopravljivu štetu u odnosu sa Zapadom i koristi svoj uticaj na Moskvu da podstiče Putina da ne koristi nuklearno oružje, navodi Rojters.
Prema mišljenju analitičara, rat je povećao zavisnost Rusije od Kine i pojačao liderstvo Pekinga među državama u razvoju u protivljenju svjetskom poretku na čelu sa SAD
Kina igra aktivniju javnu ulogu nakon višemjesečnog zalaganja za mirovne pregovore bez preduzimanja direktne akcije.
Očekuje se da Si održi "mirovni govor" u petak, na godišnjicu invazije, a Kina će objaviti dokument o ukrajinskom sukobu u kojem će izložiti svoj stav.
"Sa neuspjehom Rusije na bojnom polju, sazrijeva šansa za pregovore, prema mišljenju Kine", rekla je Jun Sun, saradnica Stimson centra u Vašingtonu.
Ukrajinski sukob je takođe doveo Kinu u nezgodnu poziciju jer je poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih država ključno načelo spoljne politike Pekinga.
Peking je više puta odbacio povezivanje tog rata sa njegovim namjerama da se "ponovo ujedini" sa Tajvanom, samoupravnim ostrvom koje smatra svojom teritorijom.
Kineski ministar spoljnih poslova Ćin Gang pozvao je juče "neke zemlje" da prestanu da govore 'danas Ukrajina, sjutra Tajvan', očigledno podbadajući SAD.
Međutim, mnogi eksperti kažu da Kina nesumnjivo uzima u obzir ruske vojne neuspjehe u Ukrajini, kao i odgovor drugih država, dok odmjerava svoju strategiju za Tajvan nad kojim će, kako je poručila, preuzeti kontrolu i silom ako bude potrebno.
"Rezultat i cijena ovog rata pokazuju Kinezima da invazija na Tajvan možda ne bi bila mudra", kazala je Sun. "To ne znači da će se oni uzdržati od toga ako Tajvan proglasi nezavisnost. Ali je šansa da oni preuzmu inicijativu manja".
"Želim da potvrdim našu neprekidnu podršku Pekingu oko pitanja Tajvana, Sinđijanga, Tibeta i Hong Konga", rekao je juče Nikolaj Patrušev na sastanku sa kineskim diplomatom.
Vang bi danas trebalo da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim u okviru posjete Moskvi. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da ne isključuju susret Vanga i Putina i dodao da ima puno tema za razgovor.
( A. Šofranac )