Nova nepredvidiva trka u nuklearnom naoružanju?

Posljednji preostali sporazum koji ograničava rusko i američko nuklearno oružje već je bio u velikoj opasnosti i prije nego što je predsjednik Vladimir Putin juče saopštio da Moskva suspenduje svoje učešće.

Sada je šteta možda nepopravljiva, što povećava rizik od nove trke u naoružanju - simultano sa ratom u Ukrajini - u kojoj se nijedna strana ne može osloniti na stabilni, predvidivi okvir koji su nuklearni sporazumi pružali više od 50 godina.

Bezbjednosni analitičari tvrde da bi to u velikoj mjeri moglo da zakomplikuje delikatnu računicu koja je u osnovi dogovora o međusobnom odvraćanju između dvije zemlje, i istovremeno podstakne druge sile poput Kine, Indije i Pakistana da grade svoje nuklearne arsenale.

U velikom govoru skoro godinu nakon invazije na Ukrajinu, Putin je kazao da Rusija ne napušta sporazum Novi START - koji je potpisan 2010. i koji ograničava broj ruskih i američkih raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava.

Međutim, nuklearni eksperti ističu da u sporazumu nema odredbe o “suspendovanju” učešća bilo koje strane - kako je Putin okarakterisao potez Moskve - već da samo ima opcija povlačenja iz njega.

Putin je kazao da će se vratiti razgovorima tek kada francusko i britansko nuklearno oružje bude uzeto u razmatranje - što je uslov za koji analituičari tvrde da je neprihvatljiv, jer mu se protivi Vašington i zahtijeva potpunu izmjenu sadržaja sporazuma.

Vilijem Alberk, direktor odsjeka za strategiju, tehnologiju i kontrolu naoružanja na Međunarodnom institutu za strateške studije, kazao je da je Rusija odlučila da može da živi bez Novog START-a, ali da pokušava da svali krivicu na Vašington. “Oni su već odlučili da će sporazum umrijeti. Uložiće napore da za to okrive Sjedinjene Države”, kazao je on u telefonskom razgovoru za Rojters.

Sporazum je ograničavao broj bojevih glava po raketi koji svaka strana može rasporediti, stoga bi njegovo ukidanje moglo odmah rezultirati višestrukim povećanjem bojevih glava, dodao je Alberk.

Obje strane bi odmah mogle sa 1550 raspoređenih strateških bojevih glava doći na 4000 - to se može dogoditi tokom noći

Prema podacima Saveza američkih naučnika, Rusija ima oko 5977 nuklearnih bojevih glava, dok SAD imaju 5428.

”Obje strane bi odmah mogle sa 1550 raspoređenih strateških bojevih glava doći na 4000 - to se može dogoditi tokom noći”, kazao je Alberk za britansku agenciju.

To može dovesti do dalje destabilizacije jer stvara dilemu “iskoristi ili izgubi” u kojoj guste koncentracije protivnikovih bojevih glava predstavljaju privlačnije mete, rekao je on.

Putin je potez Rusije opravdao rekavši da je “apsurdno” da Sjedinjene Države traže pravo da sprovode inspekcije ruskih nuklearnih lokacija, što je predviđeno sporazumom, dok NATO pomaže Ukrajini da ih napada.

On je očigledno govorio o napadima iz decembra na aerodrom Engels blizu Seratova, gdje se nalaze ruski strateški bombarderi, a za koje Moskva optužuje Ukrajinu. Putin je, bez iznošenja dokaza, kazao da su NATO specijalisti “opremili i modernizovali” dronove kako bi sproveli napade.

Ukrajina javno ne preuzima odgovornost za napade na ruskoj teritoriji.

Džejms Kameron sa Oslo nuklearnog projekta, kazao je za Rojters da bi ukoliko Novi START bude ukinut, to značilo povratak na hladnoratovsko nagađanje o kapacitetima i namjerama neprijatelja.

”Dakle, imate veliku nestabilnost u odnosu u kojem obje strane djeluju prema najgorem scenariju, dodajući još naprednije sisteme i planove za njihovu upotrebu, a to na kraju vodi do još nestabilnije situacije između dvije strane i takođe većeg rizika od neke vrste upotrebe nuklearnog oružja”, kazao je Kameron za britansku agenciju.

Oba analitičara su kazala da je zabrinjavajuće što je Putin pomenuo mogućnost da bi Rusija mogla ponovo pokrenuti testiranje nuklearnog oružja, mada je kazao da Moskva neće napraviti takav korak ukoliko to Vašington ne učini prvi.

Oni smatraju da bi to moglo otvoriti put Putinu da optuži Vašington da sprovodi ili priprema test kako bi opravdao takav potez.

Ukoliko bi to učinio, to bi bio prvi test Moskve te vrste od 1990, godine uoči raspada SSSR-a. Alberk je istakao da su SAD i Sovjetski Savez sprovodili nuklearne testove tokom Hladnog rata “kako bi pokazali jedan drugom kada su ljuti”.

Kameron je kazao da bi svaki ruski test bio smatran eskalacijom u Ukrajini i “pokušajem da se pokaže veća spremnost za upotrebu nuklearnog oružja” u kontekstu rata. Tokom 12 mjeseci od početka invazije, Putin je u više navrata podsjećao Zapad da Rusija ima oružje za masovno uništavanje i da je proširio svoj nuklearni kišobran na oblasti Ukrajine koje je Moskva proglasila svojom teritorijom.

U slučaju da Novi START stvarno propadne, ili ga dvije strane ne obnove prije isteka u februaru 2026, to bi označilo kraj pola vijeka sporazuma o kontroli naoružanja između dvije strane, i poslalo signal drugim postojećim i budućim nuklearnim silama.

”Kakva bi to bila poruka za Indijce i Pakistance, šta bi uradila Kina”, kazao je Alberk. “Ovo bi moglo biti opasnije od Hladnog rata jer možemo imati više igrača u trci, a to bi bilo užasno za globalnu bezbjednost”.

( N.Bogetić )