Slovenija od 2007. u Crnu Goru investirala 393 miliona eura

Slovenija je od 2007. godine zaključno sa prošlom godinom investirala 393 miliona eura u Crnu Goru, dosadašnja privredna saradnja između dvije države je na visokom nivou i ima mnogo mogućnosti da se ona poboljša i proširi, a dalje privredne i investicione prilike na crnogorskom tržištu vidimo u infrastrukturi, pogotovo u energetici uključujući obnovljive izvore energije, u IT industriji i digitalizaciji, cirkularnoj ekonomiji i u turizmu.

To je poručio ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker na slovenačko-crnogorskom poslovnom forumu, koji je ambasada u saradnji sa slovenačkim Institutom za strateška rješenja, Slovenačkim poslovnim klubom u Crnoj Gori i Privrednom komorom (PKCG) organizovala juče u Podgorici.

”Po našim podacima Crna Gora se u 2021. nalazila na osmom mjestu po direktnim investicijama iz Slovenije. Po podacima u Crnoj Gori je prisutno skoro 150 kompanija sa udjelom slovenačkog kapitala. Ja volim naglasiti da su to slovenačke kompanije jer doprinose povećanju crnogorskog BDP -a, zapošljavaju crnogorsku radnu snagu, vašoj državi plaćaju poreze i doprinose”, kazao je ambasador, dodajući da slovenačke kompanije, kao i svi strani investitori za dalje investiranje tražepolitičku stabilnost, predvidive i pouzdane uslove poslovanja.

Predsjednica PKCG Nina Drakić kazala je da je PKCG kroz saradnju sa partnerskim organizacijama iz Slovenije značajno uticala na tokove i obim crngorske trgovinske razmjene, između ostalog i tako što je omogućila efikasno i ciljano orijentisano povezivanje privrednika.

”Oblasti koje u sadašnjem ekonomskom momentu mogu dati novi kvalitet i dinamiku u saradnji Crne Gore i Slovenije su poljoprivreda i sigurnost snabdijevanja hranom, energetika, jačanje kapaciteta i učešće obnovljivih izvora energije, informacione tehnologije i podrška sveobuhvatnom procesu digitalizacije, kao i neizostavno važno ulaganje u širenje ponude i uvođenje novih sadržaja i usluga u crnogorski turizam. Svjesni smo da ne možemo obezbijediti podršku kao Slovenija, ali možemo postići mnogo više ako unaprijedimo kapacitete za efikasnije korišćenje sredstava iz IPARD-a i uvedemo nove šeme podrške za mlade poljoprivrednike”, naglasila je Drakić.

U okviru foruma je organizovan okrugli sto na temu “Ekonomske integracije i saradnja u regionu”, gdje je direktorka Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore (IRF) Irena Radović ukazala da se mora raditi na osnaživanju mjera za kreditiranje izvoza i izvoznog osiguranja, kao i da ima mnogo segmenata gdje Crna Gora kasni ne samo za državama EU, već i regiona.

”Nije dovoljno raditi na zakonodavnom okviru, nego imati sinergiju sa izvršnom vlašću i snažne strateške smjernice. Na današnji dan u Crnoj Gori privrednik koji želi da svoj proizvod proda na evropskom tržištu ili na nekom drugom kontinentu nema mogućnost da osigura svoj izvoz”, kazala je Radović.

Radović je govoreći o već najavljenoj transformaciji IRF-a u Crnogorsku razvojnu banku kazala da bi taj proces pod pretpostavkom apsolutne političke stabilnosti i pune koordinacije između Vlade i parlamenta mogao da se završi u 2024. godini. Ona je kazala da ta transformacija podrazumijeva promjenu zakonodavnog okvira, odnosno, potpadanje te institucije pod zakon o kreditnim institucijama, a ne pod zakonom o privrednim društvima.

Radović je objasnila da će im u transformaciji koristiti iskustva Slovenačke razvojne banke sa kojom je već ostvarena saradnja i da je, između ostalog, jedan od segmenata da IRF želi da prenese iskustva u korišćenju novca iz EU fondova gdje se nalazi ogromni potencijal za privredu za rješenje brojnih problema.

”Ambicija IRF-a za naredni period je sertifikacija za povlačenje novca iz evropskih fondova i da koristi taj novac za pomoć privredi”, kazala je Radović.

Izvršni direktor Lovćen osiguranja Matjaž Božič je ocijenio da je izazov na crnogorskom tržištu osiguranja niska premija po glavi stanovnika koja iznosi 160 eura (dva odsto BDP-a) i da bi osiguravači morali da porade više da približe građanima tu oblast. Ukazao je da u neke projekte treba u ranoj fazi uključiti osiguranje, a za primjer je naveo projekat “Solari” koji sprovodi Elektroprivreda.

”Niko nije razmišljao da li se može desiti kiša ili grad koja će uništiti te solarne panele. Umjesto da bude osiguranje dio tog projekta od početka mi se sada borimo za jednog po jednog klijenta”, istakao je Božić.

Direktor sektora za poslovanje sa pravnim licima u NLB banci Marko Čelebić kazao je da je crnogorska ekonomija mala sa puno potencijala koji još nije dovoljno iskorišćen.

”Previše se Crna Gora koncentriše na tri djelatnosti koje čine 80 odsto ekonomije - turizam, građivinarstvo i trgovina, a treba raditi na divezifikaciji ekonomije”, kazao je Čelebić.

On je naveo da je NLB grupa prisutna u svim zemljama regona, osim Hrvatske, i da u uspostavljanju jače ekonomske saradnje može doprinijeti putem prekograničnog finansiranja.

Predstavnik PKCG za međunarodnu komorsku saradnju Balša Ćulafić je kazao da su privrednici regiona okupljeni u Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana koji zastupa preko 350 kompanija iz tog regiona i pokušavaju da region predstave kao jedinstvenu investicionu destinaciju.

V.d. pomoćnice ministra ekonomskog razvoja Olivera Popović je kazala da je Vlada obezbijedila stimulativan ambijent za strane investitore i da je Crna Gora u regionu jedna od država sa najnižom poreskom stopom PDV-a od 21 odsto.

Hotel pri kraju, a država i opština nijesu završili svoje obaveze

Vlasnik građevinske kompanije “Zetagradnja”, koji je jedan od rijetkih crnogorskih investitora koji je proširio poslovanje u Sloveniji, Blagota Radović kazao je da kada govorimo o poređenju poslovnog ambijenta u Sloveniji i Crnoj Gori da mora istaći “da nas stalno nešto ometa u Crnoj Gori da idemo naprijed”.

”Donosimo zakone, bar kada je riječ o mojoj oblasti, koji ne zaostaju sa slovenačkim zakonima, ali mi nikada nemamo ljude spremne da to implementiraju na djelu. Stalno kasnimo, krene se sa investicijom i promijenimo zakon što je pogibija za investitora”, kazao je Radović.

On je naveo da je Kolašin u izgradnju hotela uložio više od 20 miliona eura i da na današnji dan nemaju riješenu ni kanalizaciju, ni vodu ni struju.

”Hotel će biti spreman u septembru, znači gotov proizvod, a za ovo ostalo što sam nabrojao treba će nam još godinu i po do dvije. Zamislite stranog investitora da smo ga doveli u tu situaciju. Moramo ako hoćemo nešto da radimo da napravimo dobar i održiv plan i da se svako drži svojih obaveza, a država pod broj jedan”, poručio je Radović.

( Marija Mirjačić )