Blažo Đukanović traži naknadu štete zbog "Slatine"

Počeo spor između firme “BB Hidro”, koja je u suvlasništvu sina predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i države

30419 pregleda86 komentar(a)
Blažo Đukanović, Foto: Boris Pejović

Pred Privrednim sudom juče je započet spor u kojem je kompanija “BB Hidro” (BBH) tužila državu tražeći naknadu štete i izmaklu dobit, jer im je onemogućeno da grade malu hidroelektranu (mHE) “Slatina” na vodotoku istoimene kolašinske rijeke, i pored toga što im je po osnovu ugovora o koncesiji iz 2017. godine izdata energetska dozvola za to.

Iz podgoričke kompanije u vlasništvu Ivana Buraznovića i Blaža Đukanovića, sina predsjednika Mila Đukanović, smatraju da ih je država oštetila jer je u maju 2021. godine Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odbilo njihovu žalbu, odnosno potvrdilo rješenje urbanističko-građevinskog inspektora koji je prekinuo postupak odobrenja gradnje mHE.

Na jučerašnjem pripremnom ročištu advokatica BBH Ana Tadić dostavila je uz tužbu dodatni podnesak i predložila saslušanje svjedoka i finansijsko vještačenje.

Sutkinja Marija Adžić donijela je rješenje da se prvo zastupnik države u sporu, zamjenica imovinsko-pravnih interesa, izjasni na podnesak, nakon čega će biti nastavljeno ročište.

”BB Hidro” je u maju 2015. godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma tražio dobijanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za gradnju mHE “Slatina”. Resor, kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović, odbio je zahtjeve “BB Hidro”, uz obrazloženje da za vodotok kolašinske rijeke nije urađeno hidrološko istraživanje, uz naglasak da je neophodno da se uradi studija lokacije. Početkom 2017. Đukanovićeva firma ponovo podnosi zahtjeve za dobijanje UTU, koji su potom izdati. “BB Hidro” je još ranije dobio energetsku dozvolu za izgradnju mHE “Slatina”, čija je ukupna godišnja proizvodnja 1.224 gigavat-sati.

Vlada Duška Markovića (DPS) je zatim donijela odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”, kojom je predviđeno da Uprava za nekretnine ekspropriše 600 kvadrata zemlje u vlasništvu staromještanskih porodica u katastarskoj opštini Raško - Mioska i time omogući realizaciju projekta.

U decembru 2020. godine BBH je dostavio prijavu urbanističko-građevinskoj inspekciji za gradnju mHE “Slatina”, nakon čega je inspektor prekinuo postupak provjere podnošene prijave građenja ove mHE uz obrazloženje da se čeka okončanje postupka kontrole procedure i zakonitosti zaključenih ugovora o koncesiji za male hidroelektrane od radne grupe formirane pri Ministarstvu kapitalnih investicija.

U maju iste godine Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojim je rukovodio Ratko Mitrović, odbilo je žalbu BBH te potvrdilo rješenje urbanističko-građevinskog inspektora

Uz to, Vlada Zdravka Krivokapića je sredinom janura 2021. godine dala saglasnost da se prekine postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana, pa i “Slatine”.

Kako su “Vijesti” ranije pisale državu je do septembra prošle godine tužilo osam koncesionara malih hidroelektrana, a u slučaju gubitka sporova šteta bi bila najmanje 60 miliona eura, a mogla bi iznositi i preko 100 miliona eura.