UN izglasale rezoluciju o povlačenju Rusije iz Ukrajine

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) odobrila je neobvezujuću rezoluciju kojom se poziva Rusija da prekine neprijateljstva u Ukrajini i zahtijeva povlačenje ruskih snaga.

Ovim je UN poslao snažnu poruku uoči prve godišnjice invazije - da agresija Moskve mora prestati.

Glasalo se sa 141-7 glasova i 32 suzdržana. Ovo glasanje bilo je malo ispod najvišeg broja glasova za pet prethodnih rezolucija koje je odobrilo 193-člano međunarodno tijelo otkako je Rusija poslala trupe i tenkove preko granice u Ukrajinu 24. februara 2022.

Generalna skupština postala je najvažnije tijelo UN-a koje se bavi Ukrajinom jer je Savjet bezbjednosti, zadužen za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, paralizovan pravom veta Rusije.

Rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obvezujuće, za razliku od rezolucija Savjeta bezbjednosti, ali služe kao barometar svjetskog mnjenja.

Ministri vanjskih poslova i diplomate iz više od 75 zemalja obratili su se Generalnoj skupštini tokom dva dana rasprave, a mnogi su pozvali na podršku rezoluciji koja podupire teritorijalni integritet Ukrajine, osnovno načelo Povelje UN-a koje sve zemlje moraju potpisati kada se pridruže svjetskoj organizaciji.

U ratu je poginulo na desetine hiljada ljudi na obje strane i ukrajinski gradovi su srušeni. Uticaj rata se osjetio u cijelom svijetu skokom cijena hrane i goriva te rastućom inflacijom.

U svom apelu poljski ministar inostranih poslova Zbigniev Rau rekao je da Ukrajinci zaslužuju "ne samo naše saosjećanje, već i našu podršku i solidarnost".

Njemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok upitala je zemlje koje tvrde "da naoružavanjem Ukrajine dolijevamo ulje u vatru" zašto bi zapadne nacije to učinile.

"Zapad nije želio niti izabrao rat i radije bi usmjerio svu svoju energiju i novac na popravak škola, borbu protiv klimatske krize ili jačanje socijalne pravde", rekla je. "Ali istina je: ako Rusija prestane da se bori, ovaj rat završava. Ako Ukrajina prestane ratovati, Ukrajina završava".

Zamjenik ambasadora Venecuele obratio se savjetu u ime 16 zemalja koje su glasale protiv ili su bile suzdržane u gotovo svih pet prethodnih rezolucija o Ukrajini: Bjelorusija, Bolivija, Kambodža, Kina, Kuba, Eritreja, Ekvatorijalna Gvineja, Iran, Laos, Mali, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Sveti Vincent, Sirija, Venezuela i Zimbabve.

Dok su se druge zemlje fokusirale na akcije Rusije, zamjenik ambasadora Hoakin Perez Ajestaran rekao je u srijedu, 22. februara da se sve zemlje bez izuzetka "moraju strogo pridržavati Povelje Ujedinjenih nacija".

Rekao je da su zemlje u njegovoj grupi protiv onoga što je nazvao djelovanjem koje izaziva podjele u Generalnoj skupštini i da su za "duh kompromisa".

Zamjenik kineskog ambasadora pri UN-u Dai Bing rekao je skupštini u četvrtak: "Podržavamo Rusiju i Ukrajinu u približavanju jedna drugoj, obnavljanju direktnog dijaloga što je prije moguće, unoseći svoje legitimne zabrinutosti u pregovore, postavljajući izvodive opcije i dajući priliku da se kriza ranije završi i ponovo izgradi mir".

"Međunarodna zajednica trebala bi uložiti zajedničke napore kako bi olakšala mirovne pregovore".

Međutim, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Žozep Borelj rekao je novinarima da se agresor i žrtva ne mogu postavljati u jednake uslove, a od Ukrajine se ne može tražiti da se ne brani.

Na žalost, rekao je Borelj, "Rusija nije poslala nikakav pozitivan signal bilo kakve minimalne spremnosti da radi na miru."

Rekao je da je "to stvarnost" i svi koji su otišli u Kremlj rekli su da će predsjednik Vladimir Putin nastaviti sa svojom takozvanom specijalnom vojnom operacijom "sve dok ne postigne vojni cilj koji nije mogao postići".

Rezolucija od 12. oktobra kojom se osuđuje ruski "pokušaj ilegalne aneksije" četiri ukrajinske regije i zahtijeva njeno trenutno poništavanje dobila je najviše glasova od pet rezolucija - 143-5 uz 35 suzdržanih.

( Radio Slobodna Evropa )