Direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić: Politika usporava ekonomsku saradnju

CEFTA prošle godine dodatno olakšala trgovinu između država regiona, ali novi set odluka nije usvojen na političkom nivou, kazao je u intervjuu “Vijestima” direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić. Cilj mjera je stvaranje jedinstvenog regionalnog tržišta od 20 miliona stanovnika sa istim regulativama, ukidanje biznis barijera, jeftinije i brže carinske procedure...

13736 pregleda2 komentar(a)
Đikić, Foto: CEFTA

Sekretarijat CEFTA pripremio je niz novih odluka koje će dodatno unaprijediti i pojednostaviti carinske postupke i trgovinu između zemalja regiona, ali nisu usvojene tokom prošle godine zbog izostanka odluka na političkom nivou, kazao je u intervjuu “Vijestima” direktora CEFTA Sekretarijata Emir Đikić.

CEFTA je ekonomska organizacija za slobodnu trgovinu koju sada čine zemlje regiona koje nisu članice Evropske unije - Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo/UNMNIK i Moldavija.

Kako je za CEFTA protekla prethodna godina, šta je urađeno da bi se doprinijelo slobodnijoj trgovini u regionu?

Godina za nama bila je prilika da još jednom pokažemo kako svaki izazov, ukoliko djelujemo partnerski, može ujedno biti prilika za napredak. Tako se i u prošloj godini pokazalo koliko su dijalog, zajedništvo i umrežavanje važni. Prije svega, u fokusu je bila regionalna saradnja i važnost primjene istih pravila i standarda korisnih za sve građane. Za nama je intenzivan zajednički rad, analiziranje i upoređivanje propisa te mapiranje biznis barijera među članicama. Sada, kada se osvrnemo i sumiramo proteklu godinu, možemo da budemo ponosni na ono što smo postigli. Dodatno smo olakšali trgovinu između država članica CEFTA, roba brže cirkuliše, dok su procedure carinjenja znatno jednostavnije. Pripremili smo niz novih odluka koje će dodatno unaprijediti trgovinu. Nastojimo, da što je moguće više, uskladimo pravila, i da razlike među tržištima, u smislu regulative, smanjimo na najmanju moguću mjeru. Na ovaj način gradimo čvršće veze među članicama, a građanima i privredi olakšavamo saradnju, sve to oslanjajući se na EU standarde. Ono što je prošle godine izostalo je usvajanje ovih odluka na političkom nivou, tj. na zajedničkom komitetu CEFTA.

U prethodnom periodu mnogo se govorilo o SEED+ sistemu, možete li da objasnite o kakvim konkretnim benefitima je riječ i šta je Crna Gora dobila uspostavljanjem tih “zelenih koridora”?

SEED+ sistem osigurava da se sve carinske procedure i kontrole između članica CEFTA realizuju znatno brže i bezbjednije. Konkretno - jednom uneseni podaci u sistem dostupni su svim ostalim agencijama koje carine robu, kao i službenicima, pa se ne gubi vrijeme na dodatne provjere. SEED+ sistem je prilagodljiv, što se posebno pokazalo korisnim u doba pandemije, kada su uspostavljeni takozvani “zeleni koridori”, na inicijativu CEFTA, Transportne zajednice i Savjeta za regionalnu saradnju. Time su najvažniji i hitno potrebni proizvodi, poput medicinskih, hrane, namirnica za životinje ili sirovina za poljoprivredu, stizali tamo gdje su potrebni znatno brže. Upravo je SEED+ sistem doprinio tome da ni u jednom trenutku ne bude prekinut lanac snabdijevanja tokom pandemije kovida-19, čime je unaprijeđen protok robe, a troškovi i kontrola racionalizovani. Na osnovu ostvarenih rezultata došlo je do unapređenja ovog koncepta, pa se on sada primjenjuje na sve prelaze u CEFTA, kao i na pojedine granične prelaze sa EU. U julu prošle godine je potpisan memorandum o uspostavi “zelenih koridora” između Sjeverne Makedonije i Grčke, a septembru je dogovoreno uvođenje “plavih koridora” preko Jadranskog mora između Crne Gore, Albanije i Italije. U decembru je ovaj koncept proširen i na prelaze između Crne Gore, BiH i Hrvatske. Zahvaljujući ovim inicijativama i SEED+ sistemu, olakšava se transport robe i preko granica sa EU.

Koje su još odluke i novine donijete u prethodnoj godini? Na koji način one utiču na građane i privredu?

Naš prioritet je uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta, što podrazumijeva uklanjanje svih prepreka u kretanju roba, usluga, ljudi i kapitala. U krajnjem to je i cilj Akcionog plana koji su lideri zapadnog Balkana usvojili 2020. u Sofiji. Ako govorimo jezikom brojki, zajedničko regionalno tržište bi prema prognozama Svjetske banke omogućilo članicama dodatni rast BDP-a do 6,7 odsto. Na tom putu smo u proteklom periodu pokrenuli više od 15 inicijativa koje će olakšati poslovanje preduzećima pružajući veću korist građanima. Već od početka februara članice CEFTA su počele primjenu prelaznih pravila o preferencijalnom porijeklu robe, koja omogućavaju lakši izvoz. Prošle godine smo finalizovali niz drugih odluka koje će vrlo konkretno koristiti građanima, kao što je Odluka o olakšavanju elektronske trgovine koja podrazumijeva uprošćavanje propisa za prodaju na cijelom CEFTA tržištu, Odluka o uslugama dostave paketa među članicama i Odluka o sprečavanju neopravdanog geoblokiranja, zahvaljujući kojoj će građani moći da izaberu najbolju ponudu na tržištu, a da pri tom ne budu diskriminisani zbog lokacije na koju se isporučuje proizvod ili načinu plaćanja, te već pomenuta Odluka o priznavanju AEOS programa. Sve ove odluke su usaglašene i usvojene na ekspertskom nivou, te čekaju usvajanje na političkom nivou. Nastojimo da unapređenjem pravila, pored olakšanja saradnje i trgovine, pripremimo ekonomije potpisnica Sporazuma za integraciju u veće EU tržište, a što je i ekonomski i politički cilj svih naših članica.

Poštenim kompanijama AEOS status za još brže i jeftinije carinske procedure

Iz CEFTA je najavljeno da imate u planu uspostavljanja olakšanog carinjenja. Na koji način će to funkcionisati?

Sve odluke koje se donose imaju za cilj uspostavljanje slobodne zone trgovine i brisanje svake prepreke na tom putu. Svaka od članica ima vrijedan ekonomski potencijal koji se umrežavanjem može bolje iskoristiti. U tom kontekstu pripremili smo okvir za priznavanje AEOS programa u CEFTA, kojim će se pojednostaviti, ubrzati carinske procedure i smanjiti troškovi poslovanja, i započeli procese validacije nacionalnih AEO programa. AEO Status je međunarodno prepoznata oznaka kvaliteta koju carinski organi dodjeljuju kompanijama koje su ispunile niz propisanih kriterijuma, a zasniva se na partnerstvu između carinske službe i privrednih subjekata. Oznaka se dodjeljuje privrednicima od povjerenja što im omogućava lakši izvoz, uz poštovanje jednostavnijih carinskih procedura. Preduslov za korišćenje benefita na nivou CEFTA je validacija crnogorskog AEO programa. To znači da će crnogorske kompanije koje dobiju ove statuse moći da koriste povoljnosti olakšanog carinjenja u svim CEFTA stranama. Upravo to je ono čemu CEFTA teži od osnivanja, a to je da olakša djelovanje svim kompanijama na teritoriji koju obuhvata Sporazum, a u korist privrede i građana. Vjerujem da će to biti motiv za sva preduzeća da dodatno unaprijede svoja poslovanja i zasluže ove statuse, kako bi za nagradu dobili sve benefite koje oni nose, a što u krajnjem doprinosi boljem poslovnom rezultatu.

Crna Gora preuzima predsjedavanje i obavezu da postigne kompromis

Ove godine Crna Gora predsjedava CEFTA Sekretarijatom, zašto je to značajno za nas?

Crna Gora je preuzela predsjedavanje CEFTA 1. januara, a fokus će i ove godine biti na aktivnostima koje će doprinijeti uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta. Kao što sam pomenuo, četiri važne odluke čekaju na usvajanje, a više od deset inicijativa koje se odnose na priznavanje certifikata, dozvola i licenci za inženjere, turističke agencije, proizvođače i trgovce medom, zaštitu prava intelektualne svojine, rješavanje trgovinskih sporova su u završnim fazama usklađivanja. Kako na posljednjem zajedničkom komitetu CEFTA nije postignut konsenzus za usvajanje seta odluka, koje će dodatno unaprijediti trgovinu, biće potreban dodatan trud, i predsjedavajuće i ostalih članica, da se još jednom sagledaju stavovi, kako bi se postigao dogovor i usvojile neophodne odluke. Vjerujem da Crna Gora, kroz ulogu koju ima u regionu, može doprinijeti pronalaženju kompromisnih rješenja i time obezbijediti da privreda i građani osjete konkretne benefite procesa koji se odvijaju u CEFTA. Njihovim usvajanjem doprinijelo bi se lakšem plasmanu roba i usluga malih i srednjih preduzeća na tržištu od 20 miliona ljudi. Takođe, ove godine će i “CEFTA nedjelja” biti organizovana u Crnoj Gori, što će biti prilika da zainteresovane strane i javnost ukrste argumente, ali i analiziraju ono što je do sada urađeno i što tek slijedi. Nastavljamo da idemo putem povezivanja pojedinačnih tržišta u zajedničko regionalno, sa ciljem da svi ekonomski rastemo. Saradnja, dogovor i primjena unaprijeđenih rješenja na osnovu standarda EU ostaju da budu glavna okosnica uspješne saradnje članica CEFTA sporazuma.