Posao za tužilaštvo ili lažne optužbe

Bivši ministar finansija i predsjednik pokreta “Evropa sad” Milojko Spajić tvrdi da je cijeli postupak zaduženja iz decembra 2020. godine emisijom državnih obveznica od 750 miliona eura na međunarodnom tržištu tekao zakonito.

On je u izjavi “Vijestima” optužio ministra finansija Alesandar Damjanović da pokušava da sakrije da zadužuje državu po ekstremno visokim kamatnim stopama, i da zbog toga skreće pažnju, kako tvrdi, lažnim optužbama koje traju već tri godine, a koje su, kako je kazao, provjerile sve institucije u Crnoj Gori, Velikoj Britanije i Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući i Specijalno državno tužilaštvo.

Vlada je juče odlučila da na predlog Damjanovića tužilaštvu proslijedi informaciju u vezi sa emisijom obveznica iz 2020. godine kako bi se ispitao cijeli proces zakonitosti i mogućnost zloupotrebe i nezakonitog bogaćenja trećih lica korišćenjem javnih finansija radi sticanja nezakonite dobiti.

”Vijesti” su SDT-a pitale da li su do sada preduzeli bilo kakve radnje u vezi sa tom emisijom obveznica, te da li im je do sada podnijeta neka krivična prijava u vezi sa ovom emisijom, ko je podnosilac i šta je urađeno po tim prijavama.

Damjanović je na sjednici Vlade kazao da je Spajić u decembru 2020. godine napravio rješenje koje je fiktivno sprovedeno kroz državni trezor, a kojim je obuhvaćen iznos od 3,51 milion eura koji se odnosi na troškove u vezi sa emisijom državnih obveznice iz te godine i koji je navodno prenesen na obračunski račun CBCG. On je saopštio da je Ministarstvo finansija tražilo od CBCG potvrdu o prenosu novca i da ga je vrhovna monetarna institucija 8. februara ove godine informisala zvaničnim dopisom da taj novac iz državnog trezora nikad nije stigao na njen obračunski račun.

Spajić: To je diskont, on se ne plaća

Spajić je na pitanja “Vijesti” u vezi sa tim da li je suma od 3,5 miliona uplaćena na račun CBCG, te da li smatra da u vezi sa ovim postupkom ima posla za tužilaštvo, kazao da je CBCG potvrdila da nije bilo isplate diskonta, jer se on ne plaća, već se oduzima od iznosa emisije, kako bi kamata bila niža.

”Diskont je iznos koji prilikom podizanja kredita plaćamo da bi nam kamata bila niža. Na primjer: uzeli ste kredit od 100 hiljada, uz kamatu šest odsto. Da bi smanjili kamatu na pet odsto, umjesto 100 hiljada, vi podižete 97 hiljada. Dakle, banka je sebi ostavila tri hiljade, vi vraćate 100 hiljada, ali ste dobili manju kamatu koju plaćate u budućnosti svakog mjeseca”, naveo je Spajić.

Konkretno, na slučaju obveznice on je dao sljedeće objašnjenje.

”Od investitora na berzi tražili smo 750 miliona eura. Dobili smo kamatu (prinos) od 2,95 odsto. Da bi je smanjili na 2,875 odsto, pristali smo da platimo diskont od 3,51 milion eura. Investitori su taj novac oduzeli od iznosa koji smo tražili. Dakle, nismo dobili 750 miliona eura, već 745 miliona, 3,51 milion za diskont i 1,46 za troškove transakcije, odnosno advokate, investicione bankare i fiskalnog agenta, bez mogućnosti za bilo kakvo podmićivanje i zloupotrebe. CBCG je, kako je to saopštio odlazeći ministar, potvrdila da nije bilo isplate diskonta, jer kao što smo naveli: diskont se ne plaća već se oduzima od iznosa emisije”, naveo je Spajić.

On je dodao da je diskont tržišni standard, te da je potpuno isti postupak kao za crnogorsku obveznicu iz 2019. godine ili bilo koju drugu obveznicu koja ide na Londonsku berzu.

Diskont 2019. bio 10,7 miliona

Spajić je napomenuo da je 2019. godine prilikom emitovanja 500 miliona obveznica, Vlada Duška Markovića imala diskont od 10,77 miliona eura.

”Interesantno je da Damjanovic i Nebojša Medojević tu činjenicu nikad ne pominju - jasno je sa kim šuruju”, kazao je on.

Bivši ministar je naveo i da se na platformi Blumberg jasno vidi da je obveznica izdata po kamati od 2,875 odsto.

”Koja je bila ispod prinosa (2,95%) da bi pratili standarde londonske berze gdje se kamate na obveznice moraju izdavati po stupnjevima od po jedne osmine, odnosno u našem slučaju dva odsto i sedam osmina (2,875 odsto), te stoga razlika između 100 odsto i 99,532 odsto na nominalnom iznosu zaduženja iznosi 3,51 milion, koju investitori nisu ni platili. (100-99.532=0.468%x 750= 3,51)”, kazao je Spajić.

Riječ je, kako je ocijenio, o procesu u koji su uključene dvije od najrenomiranijih međunarodnih pravnih kuća (“White and Case”, “Linklaters”) koje su dale pozitivno mišljenje, kao i lokalne pravne firme. U ovom slučaju, dodao je, na inicijativu NVO sektora, kompletna dokumentacija je objavljena javno, uključujući mandatno pismo, pravne ugovore...

”Zaduženje je bilo zakonski utemeljeno i to rebalansom iz juna 2020. godine i prateće Odluke o zaduživanju za istu godinu. Vlada je na sjednici održanoj 07. 12. 2020. godine, donijela zaključke br. 07-208, na osnovu informacije o polaznim osnovama za realizaciju emisije obveznica koje će biti izdate/emitovane na međunarodnom tržištu u 2020. godini ili u 2021. godini. Pomenutim zaključcima Vlada je ovlastila Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da realizuje emisiju obveznica na međunarodnom tržištu”, poručio je Spajić.

Skretanje pažnje sa skupih zaduženja?

On je kazao i da Damjanović “lažnim optužbama pokušava da sakrije užasno skupa zaduženja”, kao i da ne razumiju terminologiju, “a kamoli način sprovođenja emisije obveznica, koje su najtransparentniji i najjeftiniji način kreditiranja”.

”Potrudićemo se da mu objasnimo azbuku obveznica, da bi na vrijeme zaustavio štetne bilateralne kredite: jedan takav je već potpisan po trostruko većoj kamati od naše - 7,5%, a sljedeći kratkoročni kredit će mozda biti još skuplji, čime će staviti finansijsku omču oko vrata Crnoj Gori. Da bi sakrio da zadužuje državu po ekstremno visokim kamatnim stopama, tehnički ministar pokušava da skrene pažnju lažnim optužbama koje traju već tri godine, a koje su provjerile sve institucije CG, VB i SAD (uključujući i naš SDT)”, zaključio je Spajić.

Damjanović je ranije na sjednici Vlade kazao da je Spajić donio rješenje 23. decembra 2020. godine koje je fiktivno spovedeno kroz državni trezor sa nalogom da se izvrše sljedeća knjiženja: da se u sistemu trezora na dan 16. 12. 2020. evidentira priliv po osnovu emisije od 4,93 miliona (pripadajuća sredstva po osnovu emisije), da se evidentira odliv od 3,5 miliona (iznos diskonta za emisiju obveznica), odliv od 1,35 miliona (bankarska naknada) i odliv od 113 hiljada (troškovi vezani za ugovaranje).

I Abazović podržao da se sve ispita

Damjanović je dodao da u rješenju pišu da su ovi troškovi diskont za emisiju obvezenica, bankarska naknada i troškovi u vezi sa ugovaranjem i da se evidentiraju u korist obračunskog računa CBCG.

On je kazao da obrazloženje tog rješenja ne sadrži poziv na zaključak Vlade kojim se odobravaju ove transakcije dok su navedeni prilivi i odlivi nastali 16. decembra 2020. navode kao rezultat zaduženja na međunarodnom tržištu po osnovu euroobveznica u iznosu od 750 miliona.

”Dakle, sredstva od 3,5 miliona obustavljena su kod ino banaka sa mogućnošću da se ista prenesu kod pravnih i fizičkih lica, kao i mogućnošću podmićivanja i drugih zloupotreba. Nakon svih sprovedenih aktivnosti u Zakonu o završnom računu budžeta je prikazan transfer od 750 miliona eura po osnovu emisije obveznica, dok je priliv sredstva po osnovu emisije na račun državnog trzora evidentiran 16. 12. 2020. godine u ukupnom iznosu od 745 miliona eura”, rekao je Damjanović.

On je kazao da shodno tome zahtijevaju da se preispita cijeli proces zakonitosti emisije obveznica sa praćenjem toka novca.

Premijer Dritan Abazović na sjednici Vlade pozvao je nadležne organe da utvrde šta se dogodilo.

Prepiske na Tviteru, “tajni savjetnici” i “obnavljanje azbuke”

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević kazao je da bi sada znali ko su “tajni savjetnici” i gdje je “nestalo” 3,75 miliona eura da su poslanici vlasti prije dvije godine podržali njihov predlog o otvaranju parlamentarne istrage i formiranja Anketnog odbora radi prikupljanja informacija o postupanjima državnih organa po osnovu emitovanja obveznica od 750 miliona.

Spajić je zatim na Tviteru najavio tužbu zbog, kako je kazao, neistina o fiktivnom prebacivanju 3,5 miliona eura na račun CBCG.

”Jedinstvena Demokratska partija socijalista (DPS) iz 90-ih ponavlja lažnu predizbornu priču koju su provjerile sve crnogorske, britanske i američke institucije nadležne za izdavanje obveznica”, napisao je Spajić.

On je kazao da je očigledno da 1993. u udžbenicima nije bilo termina “diskont”, “čim se hiperinflatorni đaci ovoliko blamiraju neznanjem”.

Spajić je za danas najavio i pres konferenciju po ovom pitanju, i kazao da će na njoj “obnoviti azbuku finansija” i predstaviti pomenutu tužbu.

Konjević je zatim Spajiću odgovorio da “azbuku i znanje” ostavi za tužilaštvo i da ćemo mu vjerovatno trebati.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji je još ranije tvrdio da je prilikom zaduženja ušlo 745 miliona umjesto 750 miliona, saopštio je da je Vlada izvela dokazni posao i da je ovo “lagan posao za Vladimira Novovića (glavni specijalni tužilac)”.

( Ivan Ivanović )