Drakić: Ljudi da žive u skladu sa slobodom koja ne ugrožava druge

Otvorenim reagovanjem moguće je suzbiti nasilje koje je u velikoj mjeri prisutno u crnogorskom društvu, smatra glumica Dubravka Drakić, navodeći da bi ljudi trebalo da žive u skladu sa slobodom koja ne ugrožava druge.

Ona je, u okviru kampanje za Montenegro prajd koji će biti održan 23. septembra, ocijenila da je nasilje previše prisutno, a da se način njegovog manifestovanja promijenio.

"U ovom tenutku postoji druga vrsta nasilja, gdje sad, kao majka primjećujem da je nasilje dosta prisutno, u vršnjačkim grupama, na internetu i uopšte nekim suptilnijim formama, ali je nažalost i dalje latentno prisutna jedna velika netrepeljivost", pojasnila je Drakić.

Prema njenim riječima, ta latentna netrepeljivost nije uzrokovana životnim standardom već, kako je navela, političkim i tranzicijskim uticajima.

"To je ono što pogađa sve grupe stanovništva, žene i djecu, a posebno one za koje neke grupe misle da su drugačiji“, kazala je Drakić.

Ona smatra da se nasilje može suzbiti otvorenim reagovanjem, navodeći da ga ne treba opravdavati izgovorom "pa dobro, to je to tako kod nas".

"Nije to tako kod nas, to je jednostavno neki proizvod straha od drugačijeg, strah koji se ne imenuje, pa se onda suoči sa njim pa se onda ne rješava, nego se na dosta grub način pokušava uniziti neko za kog smatramo da je drugačiji od nas, ili za kog smatramo da zauzima neki prostor na koji možda neko misli da polaže pravo“, smatra Drakić.

Ona je podsjetila na Aristotelovu misao da "sve što je ljudsko, ne treba da nam bude strano“.

"Treba da se suočavamo sa onim što jeste ljudska priroda i da se trudimo da oplemenimo naš život pokušavajući da protumačimo i da razumijemo i one koji su na prvi pogled drugačiji od nas“, smatra Drakić.

Ona smatra da svaki pojedinac u društvu ima obavezu da svakodnevno podstiče na toleranciju.

"Vjerujem da Prajd jeste način da se okupe ljudi koji se bore za svoja prava ali mislim da smo mi kao društvo u obavezi, da svakoga dana podstičemo na nešto što se zove vaspitanje koje podrazumijeva "nemoj nikad da radiš drugome ono što ne bi volio da neko radi tebi“, kazala je Drakić.

Ona je navela da bi ljudi trebalo da se žive u skladu sa definicijom prava na slobodu izražavanja i mišljenja, pojašnjavajući da ta sloboda ne dozvoljava ugrožavanje drugoga.

"Moja poruka je da svakoga dana živiš kao da je borba za tvoja prava jer čini mi se da se samo tako mogu dugoročno postići rezultati“, zaključila je Drakić.

Aktivista za prava LGBTIQ zajednice, Jovan Ulićević, smatra da je čudno što se u 2017. godini postavlja pitanje borbe protiv nasilja.

"Pogledajmo malo oko sebe i shvatićemo da je nasilje na svakom koraku - od načina na koji roditelji vaspitavaju djecu, preko vrtića, škola, nasilja na ulici do nasilja koje trpimo ako smo drugačiji po bilo kom osnovu“, naveo je Ulićević.

On je ocijenio da, iako je nasilje sveprisutno, društvo je naučilo da ga ignoriše.

"Žalosno je što smo se vremenom privikli na nasilje i naučili smo da zatvaramo oči i okrećemo glavu od ovog problema“, rekao je Ulićević.

Prema njegovim riječima, na pomen nasilja, pojedinci smatraju da se ta pojava nikog ne tiče.

"Mi se, kao ljudi, uvijek ponosimo time što se odvajamo od drugih životinja po razumu, po svijesti i mogućnosti,odlučivanja i to ne nosi sa sobom samo privilegije da živimo kao ljudi nego i odgovornost prema sebi, ljudima oko sebe i sredini u kojoj živimo“, ocijenio je Ulićević.

Otuda, kako je naveo, proizlaze vrijednosti čojstva i junaštva.

"Kada gledamo kulturološki i istorijski, bit Crne Gore i bit crnogorskog čovjeka je upravo to čojstvo i junaštvo. Mislim da je došlo vrijeme da ne iznevjerimo te plemenite osobine kojima se ponosimo i koje nas krase nego da ih, u punom svom sjaju pokažemo i da stanemo iza toga što govorimo“, smatra Ulićević.

Pripadnica LGBT populacije, Vanja, smatra da je nasilje u crnogorskom društvu najizraženije u manjim sredinama, ocjenjujući da društvo treba više da radi na suzbijanju tog problema.

"Kao društvo bi trebalo malo više da se aktiviramo po pitanju tog problema kako bi ljudi imali jednako pravo na život“, kazala je Vanja.

( Vijesti online )