Pijesak stiže i iz albanskih rijeka
Nedostatak pijeska na tržištu građevinari nadoknađuju iz kamenoloma, ali i uvoza
Zatvaranje nelegalnih ili polulegalnih šljunkara na obalama Morače i Cijevne, proteklih mjeseci, stvorilo je nestašicu pijeska na građevinskom tržištu, jer se većina kamenoloma nije bavila mljevenjem kamena u sitni pijesak zbog toga što je jeftiniji bio iz Morače.
Iz Privredne komore su “Vijestima” kazali da je problem sada umanjen jer se dio sitnog pijeska sada dobija iz kamenoloma, a dio granulata je počeo da se uvozi iz Albanije ali po značajno većim cijenama.
”Na osnovu konsultacija sa kompanijama iz građevinske industrije, dobili smo informaciju, da se velika količina frakcija kamenog agregata nadomještava mljevenjem kamena u kamenolomima. Kompanije su se u proteklom periodu, zbog smanjenih količina agregata iz riječnih korita prilagodili agregatu koji se dobija u procesu mljevenja. Problem nastaje jedino kod korištenja granulata koji se koristi za podloge u građevinarstvu. Za te potrebe se količine nadomještaju uvozom granulata iz rječnih korita iz Albanije, što konkretno duplira cijenu materijala, a u krajnjem, lančano utiče u određenom smislu i na cijenu stanova”, naveli su iz Privredne komore.
Na pitanje “Vijesti” da li bi se problem mogao riješiti davanjem koncesija za otvaranje novih kamenoloma, iz PKCG navode da za kameni agregat, koji se proizvodi u većini kamenoloma, na tržištu nije alarmantna situacija.
”Međutim, u narednom periodu treba biti obazriv, napraviti analizu po pitanju količina i planski formirati lokacije koje se mogu izdavati za ove potrebe. Poželjno je sagledati potencijale lokacija u blizini koridora puteva, gdje korištenje i eksploatacija mogu biti sanacionog karaktera”, naveli su iz PKCG.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija su “Vijestima” kazali da je trenutno aktivno 29 kamenoloma i da je još devet prošlo procedure odobravanja ili su one u toku. Najviše kamenoloma ima “Bemax”, ukupno šest.
Na pitanje “Vijesti” da li zbog zabrane vađenja pjeska iz riječnih korita postoji veća zainteresovanost za otvaranjem novih kamenoloma, iz Ministarstva su kazali da se te koncesije daju na osnovu godišnjeg plana koji donosi Vlada, odnosno opština.
Javna rasprava o Planu koncesija za ovu godinu je završena 31. januara, a sljedeći korak je dostavljanje predloga Plana Vladi na usvajanje. Zainteresovani mogu do kraja marta podnijeti inicijativu za dopunu plana.
”Postoje inicijative na početku 2023. godine, koje će se u skladu sa propisima razmotriti i uvrstiti u Dopunu plana davanja koncesija. Međutim, nije primijećeno, do sad, podnošenje većeg broja inicijativa zaiteresovanih lica nego što je bilo u prethodne dvije godine”, navedeno je iz Ministarstva.
Na pitanje da li će na javnim oglasima za nove koncesije moći da učestvuju pravna i fizička lica koja su kažnjena zbog nelegalne eksploatacije u koritima rijeka, iz Ministarstva su naveli da to definiše član 23 Zakona o koncesijama.
”Nepodobni da učestvuju na javnom nadmetanju za davanje koncesija su ponuđači koji su pravosnažno osuđeni za krivično djelo; koji imaju neizmirene obaveze po osnovu plaćanja svih poreza i doprinosa; čije je odgovorno lice, odnosno njegov zakonski zastupnik pravosnažno osuđivan za krivično djelo”, naveli su iz Ministarstva.
Oni kažu da broj kamenoloma zahtijeva i veći broj inspektora rudarstva, zbog čega je ministar Ervin Ibrahimović tražio kod Uprave inspekcijskih poslova da njihov broj poveća sa jednog na tri, kao što je i predviđeno sistematizacijom.
( Goran Kapor )