Zelenski: Vraćanjem Krima vratićemo mir - našu zastavu vratićemo u svaki kutak Ukrajine
Rat u Ukrajini 367. dan
Kina nije krenula prema pružanju vojne pomoći Rusiji, a Sjedinjene Američke Države (SAD) jasno su im iza zatvorenih vrata dale do znanja da bi takav potez imao ozbiljne posljedice, izjavio je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan, u nedjelju, 26. februara.
"Peking će morati da donese vlastite odluke o tome kako će nastaviti, hoće li pružiti vojnu pomoć. No, ukoliko krene tim putem, to će imati stvarnu cijenu za Kinu", rekao je Sallvan u intervjuu za CNN.
Salivan je, u intervjuu za ABC, kazao da Kina nije napravila korake u pružanju pomoći, ali je takođe istakao da Peking nije isključio tu opciju.
"Američki zvaničnici upozorili su kineske kolege iza zatvorenih vrata koliko bi to moglo koštati", rekao je Salivan, ali nije želio detaljnije govoriti o tim razgovorima.
SAD i njihovi saveznici u NATO-u posljednjih su dana pokušavali upozoriti Kinu na takav potez, javno iznozeći uvjerenje da Kina razmatra isporuku smrtonosne opreme Rusiji.
Direktor CIA-e Vilijam Berns takođe je u nedjelju govorio o Kini.
"Uvjereni smo da kinesko vodstvo razmatra nabavku smrtonosne opreme. Takođe, ne vidimo da je još donesena konačna odluka i ne vidimo dokaze o stvarnim isporukama smrtonosne opreme", rekao je Berns za CBS.
Republikanski član Predstavničkog doma američkog Kongresa Majkl MekKol, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, kazao je u emisiji "This Week" da američke obavještajne službe imaju podatke da su bespilotne letjelice među oružjem koje je Kina planirala poslati Rusiji.
Moskva je 24. februara 2022. započela invaziju na Ukrajinu.
Američki predsjednik Džizef Bajden obećao je prije nekoliko dana novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara.
Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je članice NATO-a da učestvuju u sukobu u Ukrajini donirajući oružje toj zemlji i rekao da Zapad planira da likvidira Rusiju.
Alžir, tradicionalni saveznik Moskve, odlučio je da ponovo otvori svoju ambasadu u Kijevu, zatvorenu od početka ruske invazije na Ukrajinu prije godinu dana, saopštilo je danas alžirsko Ministarstvo vanjskih poslova.
"Odluka dolazi u okviru zaštite interesa alžirske države u toj zemlji, kao i interesa nacionalne zajednice", navodi se u saopštenju Ministarstva.
Ponovno otvaranje ambasade, na čijem čelu će biti otpravnik poslova, biće obavljeno "u najkraćem mogućem roku", dodao je isti izvor.
Prema alžirskoj diplomatiji, aktivnosti njene ambasade u Kijevu su "zamrznute zbog pogoršanja bezbjednosnih uslova".
Predsjednik Alžira Abdelmadžid Tebun već je u petak uveče saopštio odluku Alžira da ponovo otvori svoje predstavništvo u Kijevu.
Tebun je precizirao da su alžirsko-ruski odnosi "svima poznati", a odnose sa Ukrajinom okvalifikovao kao "obične".
Alžir i Moskva imaju dugogodišnje privilegovane odnose. U 2021. trgovina između dvije zemlje dostigla je tri milijarde dolara.
Te dvije zemlje sarađuju i na vojnom planu i u okviru OPEK+, koji okuplja 23 zemlje proizvođača nafte, kao i Foruma zemalja izvoznica gasa.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski napisao je na Tviteru da je prije devet godina počela ruska agresija na Krimu.
"Vraćanjem Krima vratićemo mir. Ovo je naša zemlja. Naši ljudi. Naša istorija. Vratićemo ukrajinsku zastavu u svaki kutak Ukrajine", naveo je Zelenski.
Na kraju tvita na tatarskom jeziku je napisao da će Krim biti slobodan.
Ukrajinske oružane snage će na proljeće biti spremne početi kontraofanzivu protiv ruske vojske koja je okupirala velike djelove zemlje, rekao je Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojnoobavještajne službe.
"Tačno vrijeme zaisi o nekoliko faktora, uključujući pošiljke zapadnog oružja, koje igra veoma važnu ulogu u ukrajinskoj odbrani od ruskih napadača", rekao je Skibicki za njemačku medijsku kompaniju Funke Mediengruppe, prenijela je agencija DPA.
Više od godinu nakon što je Rusija pokrenula invaziju na susjednu Ukrajinu, Skibicki je ponovio da je cilj Kijeva da oslobodi cijelu ukrajinsku teritoriju, uključujući poluostrvo Krim, koji je Moskva anektirala 2014.
"Sta ćemo samo kada vratimo našu zemlju u (međunarodno priznatim) granicama iz 1991. To je naša poruka Rusiji i međunarodnoj zajednici”, kazao je Skibicki, prenijela je Al Džazira.
Skibicki je opisao da Kijev namjerava da postigne svoje “strateške vojne ciljeve” tako da probije crtu fronta na jugu, između Krima i Rusije.
“Moguće je da ćemo takođe uništiti skladišta oružja ili vojne opreme na ruskoj teritoriji, na primjer oko grada Belgoroda, odakle kreću napadi na Ukrajinu. To predstavlja prijetnju (ukrajinskom gradu) Harkovu, na primjer”, rekao je on.
(MINA)
Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijam Berns izjavio je da postoji mogućnost da Kina pošalje oružanu pomoć Rusiji u ratu sa Ukrajinom.
"Uvjereni smo da kinesko vođstvo razmatra da obezbijedi Rusiju smrtonosnom opremom", rekao je Berns za CBS News.
On je naglasio da Kina još nije donijela odluku da pošalje oružje Rusiji i objasnio odakle odluka Bajdenove administracije da ovu obavještajnu informaciju učini javnom.
"Ne vidimo da je konačna odluka još donijeta i ne vidimo dokaze o stvarnim isporukama smrtonosne opreme. I zbog toga su, smatram, sekretar Entoni Blinken i predsjednik Bajden mislili da je važno da jasno navedu kakve bi bile posljedice", dodao je direktor CIA.
Na pitanje da li je cilj Bajdenove administracije da, time što je pustila u javnost obavještajne podatke CIA, odvrati Kinu od slanja oružja Rusiji, Berns je odgovorio potvrdno.
"To je plan. Ukoliko bi kineski predsjednik Si to uradio, to bi bila veoma rizična i nerazumna opklada", naveo je Berns.
”Fajnenšl tajms” je razgovarao sa šestoricom dugogodišnjih Putinovih saradnika, sa osobama koje su uključene u rusku ratnu kampanju, te sa sadašnjim i bivšim visokim zvaničnicima na zapadu i u Ukrajini o tome kako je invazija od početka pošla naopako, a ruski lider pojačao ofanzivu umjesto da prizna greške
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je Zapad indirektni saučesnik u "zločinima" Ukrajine.
Prema njegovim riječima, Zapad ima jedan cilj - likvidaciju Rusije, piše Rojters.
"Rusija nije imala drugog izbora nego da uzme u obzir nuklearnu sposobnosti NATO-a, predvođenog SAD, a kojima je glavni cilj - poraz Rusije, prenosi Tas.
Rat u Ukrajini 367. dan.
Evropska unija je, u skladu sa obećanjem da će pojačati pritisak na Moskvu ''dok Ukrajina ne bude oslobođena", usvojila je u subotu deseti paket sankcija Rusiji, dan nakon prve godišnjice početka rata u Ukrajini.
( B.H., Ne.V., K.B. )