Mikrobilje je hrana budućnosti: Više vitamina i minerala...
Aleksandra Popović otkriva koje su to prednosti u konzumaciji tek proklijale biljke
Najbolja ishrana je ona raznovrsna i bogata nutritijentima.
Za sve one koji vode računa o ishrani, najviše će konzumirati voće i povrće, a sve popularnija namirnica je i mikrobilje. Upravo je upotreba mikrobilja sve veći trend u kulinarstvu, a može se naći i u supermerketima.
”Mikrobilje su mladi izdanci povrća, žitarica i začinskog bilja. Dobija se tako što se organsko sjeme biljke gaji do faze kad se pojavljuju prva dva listića (koji se zovu kotiledoni), tada se reže i spremno je za konzumaciju”, ispričala je Aleksandra Popović, budući biolog i jedna od uzgajivačica mikrobilja kroz projekat “Mikrobašta”.
Iako je poznavalac biljaka, priznaje da je za mikrobilje čula prije šest godina, a otprilike prije pet saznala sve što je potrebno za početak i krenula da se bavi istim.
”U to vrijeme smo se prvi pojavili na tržištu, pa je samim tim sve bilo malo komplikovanije. Ljudi nijesu bili upoznati sa mikrobiljem i kvalitetom tog proizvoda. Stoga je u početku bilo jako zahtjevno i izazovno, ali kako je vrijeme promicalo postalo je dosta bolje, naročito jer su zadnjih godina i ljudi u Crnoj Gori počeli zdravije da se hrane. Prosto im je bitnije šta unose u svoj organizam, pa je samim tim i mikrobilje našlo svoje mjesto na trpezama”, tvrdi ona.
Sadržaj hranljivih sastojaka mikrobilja malo se razlikuje, većina sorti obično je bogata kalijumom, gvožđem, cinkom, magnezijumom i bakrom. Mikrobilje sadrži od četiri do 60 puta više vitamina i minerala u odnosu na biljke u punoj tehnološkoj zrelosti.
”Upotreba mikrobilja je jako široka i raznovrsna. Najčešće se koristi kao garnir za jela u vrhunskim restoranima, zbog svog delikatnog izgleda, ukusa i jarkih boja. Međutim, zaista su brojni benefiti za zdravlje kad se ove biljčice uvrste u ishranu - samo nekoliko grama mikrobilja može biti dovoljno da dobijete svoju dnevnu količinu hranljivih sastojaka. Prebogato je proteinima, mineralima i antioksidansima (čak do 40 puta više od odrasle biljke). Na primjer, 50 grama mikro brokolija sadrži istu količinu sulforana kao kad biste pojeli kilogram standardnog brokolija”, napominje ona i otkriva da se mikrobilje može dodati raznim salatama i supama, sendvičima i burgerima...
”Takođe se može koristiti i kao dodatak bilo kom glavnom jelu, a i dodati u smutije i sokove da poveća njihovu nutritivnu vrijednost”, dodaje Popović.
No, ipak, sve bilje iz bašte ne može biti pogodno za uzgoj mikrobilja. Postoje vrste koje su mnogo zahvalnije za uzgajanje.
”Mikrobilje može biti skoro svo začinsko bilje, većina mahunarki (grašak, leblebija, sve vrste pasulja..), kao i kupusnjača (rotkvica, brokoli, rukola…), suncokret, bosiljak i druge”.
Za razliku od odraslih biljaka za koje vam treba leja, pa bašta, za mikrobilje je potrebno mnogo manje uslova, pa se može uzgajati bilo gdje, i veoma je pogodno za kućnu proizvodnju. A ono što mu daje dodatnu prednost je što je za svega desetak dana spremno za konzumiranje. Mikrobilje se ne obnavlja nakon berbe. Naime, prirodna tendencija biljke je da raste, međutim biće mnogo slabijeg nutritivnog sastava i mnogo će sporije rasti. Zato se primjenjuje samo jedna “berba”.
”Mikrobilje je hrana budućnosti, jer za njegov uzgoj ne zavisite od bašte, traktora, vremenskih uslova... Naprotiv, vrlo je pogodno za uzgajanje jer može da se gaji na raznim mjestima: na otvorenom, u plastenicima, pa i na prozorskoj dasci ukoliko neko želi da ima malu količinu za kućnu upotrebu. Da bi sjeme isklijalo, potrebna je odgovarajuća količina vlage, toplote i odsustvo svjetlosti, i naravno zemlja i voda. Nakon toga je potrebno nekih nedjelju do deset dana da biljka bude spremna za rezanje”, otkriva Popović način na koji se mikrobilje uzgaja.
Zahvaljujući pandemiji, mnogi su se okrenuli zdravim načinima života, te se mikrobilje sve više upotrebljava u svakodnevnoj iskrani, iskustva su “Mikrobašte”.
”Trenutno je mikrobilje jako popularno kod nas, a vjerujem da će ubuduće biti još popularnije zato što je veliki trend u svijetu, a mi vrlo brzo usvajamo te neke fine i zdrave navike”, smatra Popović.
Svaki zalogaj u koji je uvršteno i mikrobilje donijeće jači ukus od odrasle biljke.
”Ukus mikrobiljke je, naravno, sličan ukusu odrasle biljke, ali uz jednu bitnu razliku, a to je da je njen ukus intenzivniji i puniji, snažan i koncentrisan”, ističe Popović.
Specifično za sadnju mikrobilja je to što se sjeme gusto sije. Na taj način mlade biljke su potpora jedna drugoj, a može se koristi isto sjeme za mikrobilje, kao i za biljke koje uzgajamo u baštama.
”Za mikrobilje se može koristiti specijalizovano sjeme, ali ne mora. Bitno je da sjeme nije tretirano, a poželjno je da bude organskog porijekla”, napominje Popović.
Njegova upotreba najviše se veže za dekoracije, no mikrobilje postaje jedan od neizbježnih sastojaka mnogih jela i poslastica i na domaćim trpezama.
”Kao što sam već pomenula ranije, upotreba mikrobilja je raznolika. Može se dodati salatama, a pored toga savršen je dodatak sendvičima, supama i čorbama, kao i smutijima. Mikrobilje povećava nutritivnu vrijednost čemu se god ga dodate, pa samim tim možete eksperimentisati u pripremi”, savjetuje sagovornica Magazina.
Kod nas su, kad je u pitanju uzgajanje mikrobilja najpopularnije brokoli, rotkvica, rukola, suncokret i grašak.
Svi koji konzumiraju mikrobilje i povrće generalno imaju manji rizik od mnogih bolesti. To je vjerovatno zahvaljujući velikoj količini vitamina, minerala i korisnih biljnih jedinjenja koje mikrobilje sadrži. Zato što je bogat izvor polifenola, klase antioksidanata konzumacija mikrobilja smanjuje rizik od srčanih bolesti, Alchajmerove bolesti, dijabetesa, karcinoma, pomaže kod gubljenja težine, smatra se probiotikom koji hrani dobre bakterije u crijevima, snižava pritisak i holesterol u krvi. Ono što svi koji koriste mikrobilje treba da znaju je kako se konzumira, te Popović savjetuje:
”Za mikrobiljke je karakteristično da se konzumira svježe, te se ne preporučuje nikakva termička obrada kako bi zadržale sve hranljive vrijednosti koje bi se obradom umanjile ili čak izgubile”, zaključuje ona.
Kako koristiti mikrobilje
Izdvojili smo za vas nekoliko ideja kako sve možete koristiti mikrobilje:
Kao dekoracija
Serviranje hrane na tanjiru ukrašenom rotkvicom ili graškom, ostaviće bez daha svakog vašeg gosta.
Salate
Ako želite brzu, a zdravu užinu za svaki dan, samo napravite salaticu od mikrobilja.
20 gr mikrobrokolija
20 gr mikrosuncokreta
50 gr zelene salate
Pola pomorandže u kriškama
Sok od jedne polovine limuna
Hladno cijeđeno maslinovo ulje
Soli po ukusu
Smutiji, cijeđeni sokovi i drugi zdravi napici
Kada govorimo o smutijima, cijeđenim sokovima i drugim zdravim napicima i dodavanju mikrobiljaka u njih, pozivamo vas da slobodno pustite mašti na volju i pravite različite kombinacije. Možete izblendati ljutkastu rotkvicu sa narandžom ili drugim citrusnim voćem i napraviti eksploziju ukusa.
( Marija Vasić )