Premijerno izvedena predstava "Suton u javorovom vrtu" u produkciji Korifej teatra

Je li društvena promjena moguća? Da li postoji društveni kosezus oko toga je li nam ona potrebna? Na koji način nas političke elite drže u sopstvenom rezervatu uticaja? ...Ta i još mnoga pitanja o mjestu pojedinca u “opustošenom i demoralisanom društvu” otvorila je predstava “Suton u javorovom vrtu”, u produkciji Korifej teatra i Opštine, premijerno izvedena pred kolašinskom publikom, u subotu veče.

Režirao je Zoran Rakočević, uz asistenciju Nataše Milićević, po istoimenom komadu Vaska Raičevića, a u dramatizaciji Milane Matejić. U komadu igraju Petar Novaković, Jelena Đukić, Nemanja Todorović, Đorđije Tatić, Anđelija Rondović i Dejan Ivanić. Scenografiju potpisuje Ivanka Vana Prelević.

Prema riječima Raičevića, oslanjajući se na literaturu, drama je građena na “arhetipskim odnosima: revolucionari predstavljaju splet sila od kojih jedna nošena vatrom idealizma snažno vuče naprijed, a druga je kontemplativna, tamna, i u krajnjem ishodu pragmatična”.

“Čitajući Markesov roman Jesen patrijarha razmišljao sam kako bi izgledao kraj neke dugotrajne vladavine na Balkanu. Kakvo je to nasljeđe jednog razorenog sistema i koji su to ljudi koji su preživjeli to traumatično rušenje jednog svijeta za koji su mislili da je vječan. Oni koji su preživjeli 90-te, dobili nadu u izgradnju novih vrijednosti i ostali da egzistitraju kao poražena klasa. U međuvremenu stasali su neki novi ljudi…Oni koji su izgubili u klasnim prekompozicijama nakon sloma starog sistema, imaju kontratežu u novim generacijama, izgubljenim u haotičnim perspektivama novog doba”, kazao je pisac komada.

Prema riječima pisaca, komadu je trebalo 10 godina da pronađe svog reditelja. Raičević smatra “ da je upravo sada idealno vrijeme da se ta priča ispriča”.

Živimo u društvu u kojem još uvijek nije postignut društveni koncenzus da li nam je potrebna promjena, podsjeća reditelj Rakočević. To, prema njegovim riječima, “uopšte nije pitanje mentaliteta koji se učaurio u sopstvenom konformizmu, već osnovno pitanje ljudskog dostojanstva i etike”.

“ Društvene, to jest, političke elite, svojski su se potrudile da naše društvo drže u sopstvenom rezervatu uticaja, kako bi se preko leđa društvene imovine i javnog interesa ne samo obogatile, već i lansirale u zamračenu orbitu vlasti i moći. Nije crnogorsko društvo u tome usamljeno, iako ova predstava neodoljivo podsjeća na naše tridesetogodišnje tekovine: autoritarnu vlast, kult ličnosti, tajkunizaciju državnih dobara, navodnu evropeizaciju, korupciju, nepotizam, klijentelizam, društveno raslojavanje…”, rekao je on.

Prema Rakočevićevim riječima, “Suton u javorovom vrtu” komad je o političkoj promjeni ili uopšte o njenoj mogućnosti. To, kaže on, svakako jeste dnevno-politička tema kojom se bagateliše još od početka devedesetih, ali i posljedica brojnih društvenih konflikata u koje su nas “elite” gurale.

“Posljedica je demoralisano opustošeno i privatizovano društvo u kojem su novi vlasnici naših dobara stvorili privid napretka i vladavine prava. Iz takvog društva mladi ljudi odlaze, ili, makar, po svim anketama, žele da odu”, objšnjava Rakočević.

Novi pozorižni poduhvat Korifej tatra sufinansiralo je Ministarstvo kulture i medija Crne Gore. Korifej teatar jedan je od rijetnih predstavnika nezavisne kulturne scene u Crnoj Gori. Društvo je osnovano 2017.godine, iako je deceniju i po, prije toga, djelovalo u građenju kulturne scene Kolašina.

Od 2017. godine, akademski dramski umjetnici koji su potekli iz Kolašina odlučuju da se svojim punim angažmanom posvete jačanju pozorišta u gradu, te učvršćuju dvije velike značajne aktivnosti: profesionalnu pozorišnu produkciju i Međunarodni festival alternativnog teatra Korifej.

Festival je do sada imao osmam izdanja i ugostio raznorodne predstave i projekte iz 15 zemalja regiona i Evrope. Profesionalna pozorišna produkcija može se pohvaliti sa nekoliko značajnih naslova: “Krivica” Nebojše Romčevića, “Žena koja je skuvala svog muža” Debi Izit, “Pisma” Žila Kostaža, “Enciklopedija mrtvih” po Danilu Kišu, “Nastasja Filipovna” po F.M. Dostojevskom, predstava za djecu “Luckasti klovnovi” Toda Nikoletića, “Ifigenija” Euripida.

( Dragana Šćepanović )