Tass: Od Beograda se traži da faktički prizna nezavisnost Kosova
Navodeći da sporazum predviđa da će dvije strane uspostaviti stalne misije i da neće predstavljati jedna drugu u međunarodnoj sferi niti djelovati u njeno ime Tass piše da se to zapravo odnosi isključivo na Srbiju, čiji je Kosovo sastavni dio u okviru međunarodno priznatih granica
Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije koji je pripremila Evropska unija (EU) zahtijeva od Beograda da faktički prizna nezavisnost Kosova, ocijenila je ruska agencija Tass.
Agencija prenosi djelove dokumenta koji je sinoć poslije sastanka lidera Srbije i Kosova u Briselu, objavila Evropska služba za spoljne poslove (EEAS), navodeći da on predviđa međusobno priznavanje pasoša, da Srbija ne predstavlja Kosovo na svjetskoj sceni, razmjenu diplomatskih misija, kao i obavezu dvije strane da rade na sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa.
Navodeći da sporazum predviđa da će dvije strane uspostaviti stalne misije i da neće predstavljati jedna drugu u međunarodnoj sferi niti djelovati u njeno ime Tass dodaje da se to zapravo odnosi isključivo na Srbiju, čiji je Kosovo sastavni dio u okviru međunarodno priznatih granica.
"Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama", otvoreno se kaže u tekstu, piše Tass i dodaje da se Kosovo s druge strane obavezuje da stvori uslove za obezbjeđivanje lokalne samouprave za srpsku manjinu koja živi u pokrajini, odnosno da ispuni zahtjev Beograda za stvaranje Zajednice srpskih opština.
Tass prenosi i da je šef evropske diplomatije Žozep Borelj rekao da su lideri Srbije i Kosova tokom sastanka u ponedjeljak u Briselu "priznali da nisu potrebni dalji pregovori o sporazumu" i da su takođe spremni da počnu da primjenjuju sporazum, ali tek nakon što se utvrdi mapa puta, za šta će biti potrebna još jedna runda pregovora, koja će biti održana sredinom marta.
Tass podsjeća da nezavisnost koju je "srpska autonomna pokrajina Kosovo i Metohija" proglasila 2008. ne priznaje više od polovine od 193 članice UN, uključujući Rusiju, Indiju i Kinu, kao i pet od 27 zemalja EU.
Navodi se da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić polažući zakletvu pred Skupštinom Srbije rekao da će "sve svoje snage posvetiti očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije, uključujući Kosovo i Metohiju kao njenog sastavnog dijela", i da je kasnije izjavio da Srbija neće direktno ili indirektno priznati nezavisnost Kosova.
Međutim, nakon Vučićevog stupanja na dužnost, pritisak Zapada na Beograd po pitanju priznavanja Kosova višestruko je povećan, dodaje Tass i podsjeća na Vučićevu izjvu da kolektivni Zapad nastoji da ga natjera da prizna nezavisnost Kosova kako bi "izbio iz ruku Rusije argument o samoopredjeljenju Donbasa, presedanu Kosova".
( BETA )